Grčka filozofija II

 

Naziv kolegija:
Grčka filozofija II
Šifra ISVU:
137793
Šifra MOZVAG:
F201
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Senković, Željko
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Istraživanje Aristotela i razlikovnih točaka postaristotelovskih filozofija. Aristotel ima izaći na vidjelo kao prvi metafizički filozof, filozofija kao znanost, theoria, theologika, ontologika, ousiologika i aitiologika. Kroz razmatranje pojma praxis u Aristotelovom i aristotelovskom horizontu, proučit će se i mogućnost sumjerljivosti različitih epohalnih određenja onoga što pripada u bitno "ljudske stvari": od istraživanja političkih poredaka i značajki polisa, pa do etičkih aporija - koji život izabrati i kako djelovati.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • istumačiti glavne elemente Aristotelove filozofije u njihovoj unutrašnjoj povezanosti, te spram Platonove filozofije
  • moći sebi i drugima razjasniti glavne Aristotelove ontološke teme
  • objasniti ključne momente u Aristotelovoj etičkoj i političkoj teoriji, psihologiji i poetici
  • interpretirati sve bitne momente Aristotelova pristupa slijedećim pojmovima i temama: vrlina, ethos, eudaimonia, voljno i protuvoljno, užitak, psyche, energeia, polis, različiti politički poredci
  • iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost prema sadržaju kolegija i obvezama

Sadržaj predmeta:

Sadržaji predavanja su sljedeći:

  • temeljna pitanja Aristotelove filozofije: theoria-poiesis-praxis
  • osnovne discipline s naglaskom na ontologiju
  • ousia (bivstvo; supstancija) 
  • aitiologija (uzroci) 
  • energeia i kinesis (djelovanje i kretanje)
  • hilemorfizam
  • telos (svrha)
  • onto-theo-logika
  • poetika
  • temeljne teze Aristotelove psihologije
  • pojedinac-polis
  • odredba ethikai aretai 
  • dianoetičke vrline
  • eudaimonia (sreća; dobro-dušje) 
  • hedone (užitak)
  • voljno i protuvoljno 
  • moralna pogreška
  • slobodni i neslobodni
  • odnos Aristotelove politike i etike
  • različiti politički poretci
  • aporije oko demokracije 
  • što je važno u pristupima tzv. mješovitom poretku
  • naravna hijerarhija i stratifikacija 

 

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

  • teorijska znanja o Aristotelu i postaristotelovskoj filozofiji kao formativnoj filozofskoj epohi za cjelokupnu kasniju povijest filozofije;
  • vještinu tumačenja i pisanja o određenom problemu kojeg ćemo izabrati iz Aristotelove Metafizike i helenističke filozofije; 
  • teorijska znanja o Aristotelovoj praktičkoj filozofiji, koja je u povijesti filozofije jedna od temeljnih orijentira, kako u uže etičkom tako i u filozofsko-političkom diskursu

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava istumačiti glavne elemente Aristotelove filozofije u njihovoj unutrašnjoj povezanosti, te spram Platonove filozofije seminarski rad, pismeni i usmeni ispit, projektno istraživanje, završno izvješće
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava moći sebi i drugima razjasniti glavne Aristotelove ontološke teme seminarski rad, pismeni i usmeni ispit, projektno istraživanje, završno izvješće
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava objasniti ključne momente u Aristotelovoj etičkoj i političkoj teoriji, psihologiji i poetici seminarski rad, pismeni i usmeni ispit, projektno istraživanje, završno izvješće
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava interpretirati sve bitne momente Aristotelova pristupa slijedećim pojmovima i temama: vrlina, ethos, eudaimonia, voljno i protuvoljno, užitak, psyche, energeia, polis, različiti politički poredci seminarski rad, pismeni i usmeni ispit, projektno istraživanje, završno izvješće
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost prema sadržaju kolegija i obvezama seminarski rad, pismeni i usmeni ispit, projektno istraživanje, završno izvješće

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kolokvij, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kolokvij 0,5 30%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 1 20%
Usmeni ispit 2 50%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na kolokvijima tijekom semestra, na usmenom ispitu i kroz pozitivno ocijenjen seminarski rad. Usmeni ispit donosi 50 % bodova, dva kolokvija 30 % bodova, seminarski rad 20 % bodova.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student/ica može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student/ica treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća:

- 60% - 69,9%  = dovoljan (2)

- 70% - 79,9%  = dobar (3)

- 80% - 89,9%   = vrlo dobar (4)

- 90% - 100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

  • redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis)
  • aktivno sudjelovanje u nastavi
  • polaganje kolokvija tijekom semestra
  • polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra
  • izrada seminarskog rada

 

 

Obavezna literatura:

  1. Jonathan Barnes, Aristotel, KruZak, Zagreb, 1996.
  2. Aristotel, Metafizika, HSN, Zagreb 1992. (Odatle četiri knjige/poglavlja: Alpha (knjiga I), Alpha Minor (knjiga II), Gamma (knjiga IV), Lambda (knjiga XII).
  3. Aristotel, Nikomahova etika, HSN, Zagreb 1992.
  4. Aristotel, Politika, HSN, Zagreb 1992.
  5. Aristotel, O pjesničkom umijeću, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
  6. Koplston, Istorija filozofije: Grčka i Rim, BIGZ, Beograd 1988. (Ili neku drugu povijest filozofije (Bošnjak, Windelband, etc). Odatle treba pripremiti poglavlja o helenističkim školama: stoici, epikurejci, skeptici. 

Dopunska literatura:

  1. Bošnjak, B., Povijest filozofije I., poglavlje: Grčka filozofija, Matica hrvatska, Zagreb 1993.
  2. Cipra, M., Metamorfoze metafizike, Zrinski, Čakovec 1978.
  3. Guthrie, W. K. C., Povijest grčke filozofije I-VI. Naklada Jurčić. Zagreb 2005/2007.
  4. Pažanin, A., »O Aristotelu i aristotelizmu«, u: Filozofija i politika, Fakultet političkih nauka u Zagrebu, Zagreb 1973.
  5. Pejović, D., »Bitak i kretanje«, u: Aristotel, Fizika, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1988.
  6. Žunec, O., Mimesis, Latina et Graeca, Zagreb 1988.
  7. Aristotel, Kategorije, HSN, Zagreb 1992.
  8. Senković, Ž., Aristotelova kritika demokracije, FFOS, Osijek 2007.
  9. Senković, Ž., Aristotelova etika, FFOS, Osijek 2011.
  10. Barbarić, D., Grčka filozofija, Školska knjiga, Zagreb 1995.
  11. Tonči Kokić, Pregled antičke filozofije, Naklada Breza, Zagreb, 2015.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  • Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.

Ostale informacije: