Grčka filozofija II

Istraživanje Aristotela i razlikovnih točaka postaristotelovskih filozofija. Aristotel ima izaći na vidjelo kao prvi metafizički filozof, filozofija kao znanost, theoria, theologika, ontologika, ousiologika i aitiologika. Kroz razmatranje pojma praxis u Aristotelovom i aristotelovskom horizontu, proučit će se i mogućnost sumjerljivosti različitih epohalnih određenja onoga što pripada u bitno "ljudske stvari": od istraživanja političkih poredaka i značajki polisa, pa do etičkih aporija - koji život izabrati i kako djelovati.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• istumačiti glavne elemente Aristotelove filozofije u njihovoj unutrašnjoj povezanosti, te spram Platonove filozofije
• moći sebi i drugima razjasniti glavne Aristotelove ontološke teme
• objasniti ključne momente u Aristotelovoj etičkoj i političkoj teoriji, psihologiji i poetici
• interpretirati sve bitne momente Aristotelova pristupa slijedećim pojmovima i temama: vrlina, ethos, eudaimonia, voljno i protuvoljno, užitak, psyche, energeia, polis, različiti politički poredci
• iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost prema sadržaju kolegija i obvezama

Sadržaji predavanja su sljedeći:

• temeljna pitanja Aristotelove filozofije: theoria-poiesis-praxis
• osnovne discipline s naglaskom na ontologiju
• ousia (bivstvo; supstancija) 
• aitiologija (uzroci) 
• energeia i kinesis (djelovanje i kretanje)
• hilemorfizam
• telos (svrha)
• onto-theo-logika
• poetika
• temeljne teze Aristotelove psihologije
• pojedinac-polis
• odredba ethikai aretai 
• dianoetičke vrline
• eudaimonia (sreća; dobro-dušje) 
• hedone (užitak)
• voljno i protuvoljno 
• moralna pogreška
• slobodni i neslobodni
• odnos Aristotelove politike i etike
• različiti politički poretci
• aporije oko demokracije 
• što je važno u pristupima tzv. mješovitom poretku
• naravna hijerarhija i stratifikacija 

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

• teorijska znanja o Aristotelu i postaristotelovskoj filozofiji kao formativnoj filozofskoj epohi za cjelokupnu kasniju povijest filozofije;
• vještinu tumačenja i pisanja o određenom problemu kojeg ćemo izabrati iz Aristotelove Metafizike i helenističke filozofije; 
• teorijska znanja o Aristotelovoj praktičkoj filozofiji, koja je u povijesti filozofije jedna od temeljnih orijentira, kako u uže etičkom tako i u filozofsko-političkom diskursu

predavanja, seminari i radionice

Kolokvij, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na kolokvijima tijekom semestra, na usmenom ispitu i kroz pozitivno ocijenjen seminarski rad. Usmeni ispit donosi 50 % bodova, dva kolokvija 30 % bodova, seminarski rad 20 % bodova.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student/ica može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student/ica treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća:

- 60% - 69,9%  = dovoljan (2)

- 70% - 79,9%  = dobar (3)

- 80% - 89,9%   = vrlo dobar (4)

- 90% - 100% = izvrstan (5).

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

• redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis)
• aktivno sudjelovanje u nastavi
• polaganje kolokvija tijekom semestra
• polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra
• izrada seminarskog rada

1. Jonathan Barnes, Aristotel, KruZak, Zagreb, 1996.
2. Aristotel, Metafizika, HSN, Zagreb 1992. (Odatle četiri knjige/poglavlja: Alpha (knjiga I), Alpha Minor (knjiga II), Gamma (knjiga IV), Lambda (knjiga XII).
3. Aristotel, Nikomahova etika, HSN, Zagreb 1992.
4. Aristotel, Politika, HSN, Zagreb 1992.
5. Aristotel, O pjesničkom umijeću, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
6. Koplston, Istorija filozofije: Grčka i Rim, BIGZ, Beograd 1988. (Ili neku drugu povijest filozofije (Bošnjak, Windelband, etc). Odatle treba pripremiti poglavlja o helenističkim školama: stoici, epikurejci, skeptici. 

1. Bošnjak, B., Povijest filozofije I., poglavlje: Grčka filozofija, Matica hrvatska, Zagreb 1993.
2. Cipra, M., Metamorfoze metafizike, Zrinski, Čakovec 1978.
3. Guthrie, W. K. C., Povijest grčke filozofije I-VI. Naklada Jurčić. Zagreb 2005/2007.
4. Pažanin, A., »O Aristotelu i aristotelizmu«, u: Filozofija i politika, Fakultet političkih nauka u Zagrebu, Zagreb 1973.
5. Pejović, D., »Bitak i kretanje«, u: Aristotel, Fizika, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1988.
6. Žunec, O., Mimesis, Latina et Graeca, Zagreb 1988.
7. Aristotel, Kategorije, HSN, Zagreb 1992.
8. Senković, Ž., Aristotelova kritika demokracije, FFOS, Osijek 2007.
9. Senković, Ž., Aristotelova etika, FFOS, Osijek 2011.
10. Barbarić, D., Grčka filozofija, Školska knjiga, Zagreb 1995.
11. Tonči Kokić, Pregled antičke filozofije, Naklada Breza, Zagreb, 2015.

• Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.