Povijest hrvatskoga gramatičkog sustava

 

Naziv kolegija:
Povijest hrvatskoga gramatičkog sustava
Šifra ISVU:
173983
Šifra MOZVAG:
HJZ02
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
zimski
obavezan
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Bilić, Matea
0
30
0
Blažević Krezić, Vera
30
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija upoznati studente s povijesnim razvojem hrvatske fonologije, akcentuacije, morfologije, sintakse i leksikologije. Time će studenti dobiti temeljna znanja iz razvoja hrvatskoga gramatičkog sustava, a bit će im olakšano i razumijevanje hrvatskih tekstova starijih razdoblja. Cilj je kolegija i upoznavanje studenata sa suvremenom metodologijom dijakronijskoga pristupa proučavanju hrvatskoga jezika. Osposobljuje studente za samostalan teorijski rad, za kritički i stvaralački odnos spram jezične teorije. Kolegij također studente upoznaje s praktičnim oblicima rada, sa suvremenim sredstvima i pomagalima koja se upotrebljavaju pri analizi starih tekstova, npr. računalna obrada teksta, izrada čestotnika i sl.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • analizirati stare hrvatske tekstove,
  • definirati nazivlje iz hrvatske povijesne gramatike,
  • usporediti razvoj hrvatskoga naglasnoga, fonološkoga, morfološkoga i sintaktičkog sustava sa sustavima drugih jezika,
  • prepoznati narječnu stilizaciju starih hrvatskih tekstova.

Sadržaj predmeta:

  • Pregled povijesti hrvatske fonologije
  • Pregled povijesti hrvatskoga naglasnog sustava
  • Pregled povijesti hrvatske morfologije
  • Pregled povijesti hrvatske sintakse
  • Pregled povijesti hrvatske leksikologije
  • Opis starohrvatskoga morfološkog i sintaktičkog sustava na temelju usporedne metode
  • Razvoj hrvatskih pisama

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje
zadatak čitanja i analize primjera		 slušanje izlaganja, analiza literature i primjera, razgovor, sustavno opažanje i zaključivanje analizirati stare hrvatske tekstove usmeni kolokvij
pismeni ispit
aktivnost studenata na nastavi
predavanje slušanje izlaganja, razgovor definirati nazivlje iz hrvatske povijesne gramatike pismeni ispit
vježba
radionica		 sustavno opažanje i zaključivanje, analiza primjera, razgovor usporediti razvoj hrvatskoga naglasnoga, fonološkoga, morfološkoga i sintaktičkog sustava sa sustavima drugih jezika aktivnost studenata u nastavi
usmeni kolokvij
pismeni ispit
samostalni istraživački zadatak
diskusija		 sustavno opažanje i zaključivanje, analiza primjera, izlaganje naučenog, razgovor prepoznati narječnu stilizaciju starih hrvatskih tekstova usmeni kolokvij
pismeni ispit
samostalno istraživanje
završno izvješće

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni ispit 0 70%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Usmeni ispit 0 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene u obzir se uzima ocjena ostvarena iz usmenog kolokvija i ocjena iz završnoga pismenog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena iz usmenog kolokvija, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Primjer izračunavanja ocjene:

Student/ica je ostvario/la ocjenu 4 iz usmenog kolokvija i 3 iz završnoga pisanog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (ocjena iz usmenog kolokvija x 0,3) + (ocjena iz završnoga pisanog ispita x 0,7).

U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako: (4 x 0,3) + (3 x 0,7) = 1,2 + 2,1 = 3,3 = 3.

Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila dobar (3).

Student/ica ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni pismeni ispit ako ispuni dva uvjeta: (1) položio/la je usmeni kolokvij; (2) bio/la je nazočan/na na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni:

  • redovito pohađati predavanja i vježbe (dopuštena najviše tri izostanka),
  • položiti usmeni kolokvij,
  • položiti pismeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. 1.  Mate Kapović, Povijest hrvatske akcentuacije. Fonologija, Zagreb, 2015.

    2. Ranko Matasović, Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 2008.

    3. Milan Moguš, Povijest hrvatskoga književnoga jezika, 3. izd., Zagreb, 2009.

    4. Milan Moguš, Povijesna fonologija hrvatskoga jezika, Zagreb, 2010.

Dopunska literatura:

  1. .       Dalibor Brozović, „Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih i drugih slavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti”. U: Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, ur. Aleksandar Flaker i Krunoslav Pranjić, 9–83. Zagreb: Liber – Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1978.

    2.       Ljiljana Kolenić, Pogled u strukturu hrvatske gramatike: od Kašićeve do Tkalčićeve, Osijek, 2003.

    3.       Boris Kuzmić, Martina Kuzmić, Povijesna morfologija hrvatskoga jezika. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2015.

    4.       Povijest hrvatskoga jezika (ur. Ante Bičanić), knj. 1–4, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb

    5.       Diana Stolac, „Metodološki problemi u istraživanju sintakse u starim hrvatskim gramatikama”. Fluminensia, god. 16, br. 1–2, 2004., str. 31–43.

    6.       Josip Vončina, Analize starih hrvatskih pisaca, Čakavski sabor, Split, 1977.

     

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: