Stara hrvatska književnost 1

 

Naziv kolegija:
Stara hrvatska književnost 1
Šifra ISVU:
43176
Šifra MOZVAG:
HK04
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Šimić, Krešimir
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Budući da je riječ o višestoljetnom razdoblju, vrlo difiznoga tekstualnog materijala, studente treba upoznati s onim obilježjima hrvatske srednjovjekovne kulture koja su se povezala u poetički sustav (tematsko-motivske, stilske, žanrovske, verzifikacijske karakteristike). Također je važno osvijestiti činjenicu da književnost nastala u srednjem vijeku obavlja različite izvanestetičke vjersko-prosvjetiteljske zadaće, ali da ju treba mjeriti istim parametrima kojima se mjeri svaka angažirana književnost.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati vremensko trajanje hrvatskoga književnog srednjovjekovlja (periodizacija),
  • opisati povijesnosociološke odrednice razdoblja,
  • opisati žanrovski sustav razdoblja,
  • analizirati reprezentativne predloške,
  • opisati estetiku razdoblja,
  • sintetizirati znanja o razdoblju.

Sadržaj predmeta:

Syllabus:

  1. Uvod u kolegij
  2. Opća obilježja epohe srednjega vijeka – povijesne i sociološke odrednice
  3. Periodizacija hrvatske srednjovjekovne književnosti
  4. Žanrovski sustav hrvatske srednjovjekovne književnosti
  5. Predsenjsko i senjsko razdoblje hrvatskoglagoljskoga tiska
  6. Hrvatska srednjovjekovna lirika
  7. Interpretacija: Šibenska molitva, Cantilena pro Sabatho
  8. Interpretacija: Pisan svetogo Jurja, Sliši vsaki človik ovo
  9. Poetičke osobine hrvatske srednjovjekovne proze
  10. Apokrifi
  11. Hrvatska srednjovjekovna drama
  12. Estetika srednjega vijeka
  13. Evaluacija kolegija

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje slušanje, pisanje, javni govor definirati vremensko trajanje hrvatskoga književnog srednjovjekovlja (periodizacija) usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje, javni govor opisati povijesnosociološke odrednice razdoblja usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje, javni govor opisati žanrovski sustav razdoblja usmeni ispit
radionice
mentorski rad
istraživanje, čitanje zadanih predložaka, razmišljanje, pisanje, usmeno izlaganje analizirati reprezentativne predloške seminarski rad
esej
predavanje slušanje, pisanje, javni govor opisati estetiku razdoblja usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje, javni govor sintetizirati znanja o razdoblju usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit, Esej

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,6 0%
Seminarski rad 0,4 0%
Usmeni ispit 2 90%
Esej 1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena iz eseja i završnoga usmenog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena iz eseja, a 70% iz završnoga usmenog ispita.

Student ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati (tj. dopušteno je izostati s tri predavanja i tri seminara).

Student ostvaruje pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je stekao uvjete za potpis.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

  • redovito pohađanje predavanja i seminara (dopuštena su tri izostanka s predavanja i tri sa seminara), što je uvjet za potpis,
  • izrada seminarskoga rada,
  • pročitana sva propisana lektirna djela,
  • položen završni usmeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Eduard Hercigonja, Srednjovjekovna književnost, Povijest hrvatske književnosti, knjiga 2, Liber – Mladost, Zagreb, 1975.
  2. Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Školska knjiga, Zagreb, 1978, str. 1–25.
  3. Pet stoljeća hrvatske književnosti, knjiga 1, priredio Vjekoslav Štefanić sa suradnicima, Zora – Matica hrvatska, Zagreb, 1969.

Dopunska literatura:

  1. Eduard Hercigonja, Trojezična i tropismena kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 1994, ²2006 (dopunjeno i izmijenjeno izdanje)
  2. Stjepan Damjanović, Slovo iskona: staroslavenska / starohrvatska čitanka, Zagreb, 2002.
  3. Najstariji hrvatski latinički spomenici (do sredine 15. stoljeća), Stari pisci hrvatski, knjiga XLIII, priredile Dragica Malić i Dunja Fališevac, Hrvatska akademija zanosti i umjetnosti, Zagreb, 2004.
  4. Amir Kapetanović – Dragica Malić – Kristina Štrkalj Despot, Hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2010.
  5. Hrvatska srednjovjekovna proza I (legende i romani), priredila i transkribirala Vesna Badurina Stipčević, Matica hrvatska, Zagreb, 2013.
  6. Hrvatska srednjovjekovna proza II (apokrifi, vizije, prenja, Marijini mirakuli), priredila i transkribirala Marija Ana Dürrigl, Matica hrvatska, Zagreb, 2013.

Na početku semestra svake akademske godine studenti dobivaju popis literature u kojemu se navode knjige i rasprave koje su se u međuvremenu pojavile.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: