Stara hrvatska književnost 1

Budući da je riječ o višestoljetnom razdoblju, vrlo difiznoga tekstualnog materijala, studente treba upoznati s onim obilježjima hrvatske srednjovjekovne kulture koja su se povezala u poetički sustav (tematsko-motivske, stilske, žanrovske, verzifikacijske karakteristike). Također je važno osvijestiti činjenicu da književnost nastala u srednjem vijeku obavlja različite izvanestetičke vjersko-prosvjetiteljske zadaće, ali da ju treba mjeriti istim parametrima kojima se mjeri svaka angažirana književnost.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati vremensko trajanje hrvatskoga književnog srednjovjekovlja (periodizacija),
• opisati povijesnosociološke odrednice razdoblja,
• opisati žanrovski sustav razdoblja,
• analizirati reprezentativne predloške,
• opisati estetiku razdoblja,
• sintetizirati znanja o razdoblju.

Syllabus:

1. Uvod u kolegij
2. Opća obilježja epohe srednjega vijeka – povijesne i sociološke odrednice
3. Periodizacija hrvatske srednjovjekovne književnosti
4. Žanrovski sustav hrvatske srednjovjekovne književnosti
5. Predsenjsko i senjsko razdoblje hrvatskoglagoljskoga tiska
6. Hrvatska srednjovjekovna lirika
7. Interpretacija: Šibenska molitva, Cantilena pro Sabatho
8. Interpretacija: Pisan svetogo Jurja, Sliši vsaki človik ovo
9. Poetičke osobine hrvatske srednjovjekovne proze
10. Apokrifi
11. Hrvatska srednjovjekovna drama
12. Estetika srednjega vijeka
13. Evaluacija kolegija

predavanja, seminari i radionice

Esej, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena iz eseja i završnoga usmenog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena iz eseja, a 70% iz završnoga usmenog ispita.

Student ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati (tj. dopušteno je izostati s tri predavanja i tri seminara).

Student ostvaruje pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je stekao uvjete za potpis.

• redovito pohađanje predavanja i seminara (dopuštena su tri izostanka s predavanja i tri sa seminara), što je uvjet za potpis,
• izrada seminarskoga rada,
• pročitana sva propisana lektirna djela,
• položen završni usmeni ispit.

1. Eduard Hercigonja, Srednjovjekovna književnost, Povijest hrvatske književnosti, knjiga 2, Liber – Mladost, Zagreb, 1975.
2. Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Školska knjiga, Zagreb, 1978, str. 1–25.
3. Pet stoljeća hrvatske književnosti, knjiga 1, priredio Vjekoslav Štefanić sa suradnicima, Zora – Matica hrvatska, Zagreb, 1969.

1. Eduard Hercigonja, Trojezična i tropismena kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 1994, ²2006 (dopunjeno i izmijenjeno izdanje)
2. Stjepan Damjanović, Slovo iskona: staroslavenska / starohrvatska čitanka, Zagreb, 2002.
3. Najstariji hrvatski latinički spomenici (do sredine 15. stoljeća), Stari pisci hrvatski, knjiga XLIII, priredile Dragica Malić i Dunja Fališevac, Hrvatska akademija zanosti i umjetnosti, Zagreb, 2004.
4. Amir Kapetanović – Dragica Malić – Kristina Štrkalj Despot, Hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2010.
5. Hrvatska srednjovjekovna proza I (legende i romani), priredila i transkribirala Vesna Badurina Stipčević, Matica hrvatska, Zagreb, 2013.
6. Hrvatska srednjovjekovna proza II (apokrifi, vizije, prenja, Marijini mirakuli), priredila i transkribirala Marija Ana Dürrigl, Matica hrvatska, Zagreb, 2013.

Na početku semestra svake akademske godine studenti dobivaju popis literature u kojemu se navode knjige i rasprave koje su se u međuvremenu pojavile.

Studentska anketa.