Staroslavenski jezik 1

 

Naziv kolegija:
Staroslavenski jezik 1
Šifra ISVU:
157508
Šifra MOZVAG:
HJ33
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Lukić, Milica
30
0
0
Blažević Krezić, Vera
0
30
0

 

Ciljevi i zadaci:

Predstaviti studentima kulturološki okvir u kojemu je nastajao prvi slavenski književni jezik i pismo (Bizant u 9. stoljeću, biografije Konstantina-Ćirila i Metoda, velikomoravska misija). Upoznati studente s temeljima poredbenopovijesne lingvistike, genetske klasifikacije jezika te poredbene indoeuropeistike, mogućnostima rekonstrukcije ie. prajezika, postankom baltoslavenske jezične zajednice i praslavenskoga jezika, a sve kako bi razumjeli ulogu, položaj i važnost općeslavenskoga književnog jezika u dijakronijskome smislu (prema indoeuropskome prajeziku, ali i suvremenome hrvatskome književnom jeziku). Temeljito predstaviti sustav staroslavenskoga književnog jezika: uvid u fonološki i morfološki sustav prvoga posvjedočenoga književnog jezika svih Slavena, rekonstrukcija praslavenskih oblika, usporedba s oblicima u suvremenome hrvatskom jeziku i mogućnosti prijevoda, uvid u suvremene slavenske jezike (prvenstveno južnoslavenske, a potom i zapadnoslavenske i istočnoslavenske). Metodom filološke analize studente upoznati s najstarijim spomenicima pisanima staroslavenskim književnim jezikom (kanon staroslavenskih spisa), s njihovim pismovnim (glagoljica i ćirilica – uputiti studente u postupke transliteracije i transkripcije najstarijih slavenskih spomenika, te u pisanje glagoljičnih i ćiriličnih slova), ali i ostalim kulturološkim značajkama. Predstaviti studentima pojedine redakcije i recenzije staroslavenskoga književnog jezika koje se počinju oblikovati od 12. stoljeća, na temelju njih studenti će bolje razumjeti i najstarije razdoblje hrvatske književno-jezične povijesti (ćirilometodsko naslijeđe u Hrvatskoj u srednjemu vijeku).

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • objasniti temeljne jezikoslovne pojmove (s naglaskom na poredbenopovijesnu lingvistiku),
  • opisati kulturnopovijesne prilike 9. stoljeća koje su u vezi s nastankom prvoga slavenskoga književnog jezika i ključne podatke iz biografija tvoraca slavenskoga književnog jezika i pisma – Konstantina Ćirila i Metoda,
  • kategorizirati termine za najstariji slavenski književni jezik (uporaba, opravdanost i zastupljenost u slavistici),
  • opisati staroslavenski fonološki i dio morfološkoga sustava,
  • usporediti rekonstruirane riječi iz ie. prajezika, praslavenskoga jezika i staroslavenskoga jezika, a potom i hrvatskoga jezika,
  • izvoditi temeljnu morfološku analizu (imenice, glagoli, nepromjenjive riječi) na primjerima staroslavenskih sintagmi i jednostavnih rečenica,
  • doslovno prevoditi staroslavenske sintagme i jednostavne rečenice na hrvatski jezik,
  • transliterirati najstarije slavenske glagoljične i ćirilične spomenike.

Sadržaj predmeta:

  1. Indoeuropljani – Praslaveni – Slaveni (genetska klasifikacija jezika, poredbenopovijesna lingvistika i poredbena indoeuropeistika, praindoeuropska materijalna i duhovna kultura, podjela indoeuropskih jezika, izdvajanje i raspad baltoslavenske jezične zajednice, praslavenski jezik i Praslaveni, povijesni izvori o Slavenima).
  2. Praindoeuropski – praslavenski – staroslavenski samoglasnički i suglasnički sustav (rekonstrukcija oblika, glasovne tendencije i zakoni, promjene, veza s glagoljičnim i ćiriličnim azbučnim sustavom).
  3. Staroslavenski ili općeslavenski književni jezik (raznovrsnost termina s obzirom na govornu osnovicu i funkciju jezika, razlika između praslavenskoga i staroslavenskoga jezika).
  4. Kulturnopovijesni okvir nastajanja i širenja prvoga slavenskoga književnog jezika i pisma.
  5. Izvori za proučavanje života i djela Konstantina Ćirila i Metoda i elementi njihovih biografija na temelju Žitja Konstantinova i Metodova.
  6. Kanon staroslavenskih spisa.
  7. O pismima najstarijih staroslavenskih spomenika (glagoljica i ćirilica): ime, postanak, prostorna i vremenska rasprostranjenost, pitanje prvenstva, teorije o podrijetlu.
  8. Redakcije i recenzije staroslavenskoga jezika.
  9. Staroslavenske deklinacije (glavna promjena imenica muškog, srednjeg i ženskog roda, imenice i-promjene, u- i v- promjene, konsonantske imeničke promjene u staroslavenskom jeziku).
  10. Glagoli u staroslavenskome jeziku (gramatičke kategorije, glagolske osnove, jednostavni i složeni glagolski oblici).
  11. Nepromjenjive riječi u staroslavenskome jeziku.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje
vježbe (traženje i analiziranje primjera)
slušanje izlaganja, analiza primjera i uvježbavanje objasniti temeljne jezikoslovne pojmove (s naglaskom na poredbenopovijesnu lingvistiku) aktivnost studenata u nastavi (zadaci izvedbe)
pismeni i usmeni ispit
predavanje
samostalni zadaci (upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature)
vježbe (provjera (istraživanje) pojmova i teorija)
slušanje izlaganja, proučavanje (analiza) literature i/ili bilježaka, samostalna uporaba literature opisati kulturnopovijesne prilike 9. stoljeća (u vezi s nastankom prvoga slavenskoga književnog jezika) i ključne podatke iz biografija tvoraca slavenskoga književnog jezika i pisma – Konstantina Ćirila i Metoda kontinuirano praćenje (pismena provjera – kolokvij)
aktivnost u nastavi (zadaci izvedbe, izlaganja i prezentacije)
predavanje
samostalni zadaci (upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, izdvojiti prednosti i nedostatke)
vježbe (provjera – istraživanje – pojmova i teorija)
slušanje izlaganja, proučavanje (analiza) literature i/ili bilježaka, sustavno opažanje i zaključivanje, samostalna uporaba literature kategorizirati termine za najstariji slavenski književni jezik (uporaba, opravdanost i zastupljenost u slavistici) kontinuirano praćenje (pismena provjera –kolokvij)
aktivnost u nastavi (rasprava, esej)
predavanje
vježbe (rad na tekstu, traženje i analiziranje primjera
pisani zadaci – nastavni listići, rasprava)
slušanje izlaganja, rad na tekstu, analiza primjera (i uvježbavanje), vježbanje, ponavljanje, rasprava opisati staroslavenski fonološki i dio morfološkoga sustava pismeni ispit
usmeni ispit
aktivnost u nastavi i kontinuirano praćenje (zadaci izvedbe, izlaganja i prezentacije, rasprava)
predavanje
vježbe (traženje i analiziranje primjera, rješavanje problema)
slušanje izlaganja, analiza primjera (i uvježbavanje), postavljanje i rješavanje problema usporediti rekonstruirane riječi iz ie. prajezika, praslavenskoga jezika i staroslavenskoga jezika, a potom i hrvatskoga jezika aktivnost u nastavi i kontinuirano praćenje (zadaci izvedbe, izlaganje i prezentacije)
usmeni ispit
predavanje
vježbe (rad na tekstu, traženje i analiziranje primjera, rasprava)
slušanje izlaganja, rad na tekstu, analiza primjera (i uvježbavanje), vježbanje, ponavljanje, rasprava izvoditi temeljnu morfološku analizu (imenice, glagoli, nepromjenjive riječi) na primjerima staroslavenskih sintagmi i jednostavnih rečenica pismeni ispit
usmeni ispit
aktivnost u nastavi i kontinuirano praćenje (zadaci izvedbe, izlaganja i prezentacije, rasprava)
predavanje
vježbe (rad na tekstu, pisani zadaci – nastavni listići)
samostalni zadaci (zadaće)
slušanje izlaganja, rad na tekstu, sustavno opažanje i zaključivanje, samostalno vježbanje (zadaće) doslovno prevoditi staroslavenske sintagme i jednostavne rečenice na hrvatski jezik aktivnost u nastavi i kontinuirano praćenje (zadaci izvedbe, pismena provjera – kolokvij)
predavanje, vježbe (rad na tekstu, pisani zadaci – nastavni listići)
samostalni zadaci (zadaće)
slušanje izlaganja, rad na tekstu, vježbanje, opažanje i zaključivanje transliterirati najstarije slavenske glagoljične i ćirilične spomenike aktivnost u nastavi i kontinuirano praćenje (zadaci izvedbe, pismena provjera – kolokvij)

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Usmeni ispit, Kontinuirana provjera znanja

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,5 0%
Aktivnost u nastavi 0,75 0%
Pismeni ispit 1 40%
Usmeni ispit 1 35%
Kontinuirana provjera znanja 0,75 25%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene za studente na jednopredmetnom studiju uzimaju se u obzir:

A) Kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja s 25% udjela u konačnoj ocjeni:

  1. Kolokvij (Praindoeuropska materijalna i duhovna kultura, staroslavenska ćirilica – transliteracija i transkripcija). => 28. studenoga 2017.
  2. Kolokvij (Izvori za život i djelo Svete Braće, kanonski tekstovi, obla glagoljica – transliteracija i transkripcija). => 12. prosinca 2017.
  3. Kolokvij (Redakcije i recenzije staroslavenskoga jezika, glagoljica i ćirilica – teorije o postanku i podrijetlu, pitanja prvenstva). => 16. siječnja 2018.

B) Završni pismeni ispit s 40% udjela u konačnoj ocjeni.

C) Završni usmeni ispit s 35% udjela u konačnoj ocjeni.

Primjer izračunavanja ocjene:

Student je ostvario sljedeće ocjene iz triju kolokvija: 1. 3, 4, 2. 5, 3, 3. 4. Student je potom ostvario ocjenu 2 iz završnoga pismenog ispita i ocjenu 3 iz završnoga usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli:

(kolokviji x 0,25) + (zpi x 0,4) + (zui x 0,35).

Za dane ocjene konkretan je izračun:

((3,83) x 0,25) + (2 x 0,4) + (3 x 0,35) = 0,96 + 0,8 + 1,05 = 2,81 = 3

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni položiti tri kolokvija, a položeni su kolokviji uvjet za pristup završnom pismenom i usmenom dijelu ispita (gramatički sustav staroslavenskoga jezika). Za prolaznu je ocjenu na svakome kolokviju potrebno ostvariti 60%, a na završnome ispitu također 60%.

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz triju kolokvija, pismenoga i usmenoga dijela završnoga ispita: 25% konačne ocjene čini ocjena iz kontinuiranoga praćenja (tri kolokvija), 40% konačne ocjene čini ocjena iz pismenoga dijela završnoga ispita, a 35% konačne ocjene čini ocjena iz usmenoga dijela završnoga ispita. Položeni su kolokviji uvjet za pristupanje pismenom i usmenom dijelu završnoga ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene na kolokvijima te na završnome ispitu.

Skala je ocjenjivanja za kolokvije i ispit sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Studenti su obvezni redovito pohađati predavanja i vježbe (dopuštena najviše tri izostanka).

Studenti se vrednuju i ocjenjuju prema razrađenim kriterijima s kojima su prethodno upoznati i koji su im dostupni.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Bratulić, Josip, Žitja Konstantina Ćirila i Metodija i druga vrela, Zagreb, 1992.
  2. Damjanović, Stjepan, Slovo iskona – Staroslavenska / starohrvatska čitanka, Matica hrvatska, Zagreb, 2012. (str. 11-120)
  3. Damjanović, Stjepan, Staroslavenski jezik (Četvrto, popravljeno i dopunjeno izdanje), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005. (str. 56-81 i str. 118-127)
  4. Damjanović, Stjepan – Jurčević, Ivan – Kuštović, Tanja – Kuzmić, Boris – Lukić, Milica – Žagar, Mateo, Mali staroslavensko-hrvatski rječnik, Matica hrvatska, Zagreb, 2009.
  5. Mihaljević, Milan, Slavenska poredbena gramatika, 1. dio – Uvod i Fonologija, Zagreb, 2002.
  6. Mihaljević, Milan, Slavenska poredbena gramatika, 2. dio – Morfologija, Prozodija, Slavenska pradomovina, Školska knjiga, Zagreb, 2014.
  7. Žagar, Mateo, Uvod u glagoljsku paleografiju 1, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013. (odabrana poglavlja – str. 285-315)

Dopunska literatura:

a) Ćirilometodska problematika:

  1. Damjanović, Stjepan, Jedanaest stoljeća nezaborava, Osijek-Zagreb, 1991.
  2. Dokumenti o svetom Ćirilu i Metodu, Dokumenti 76, KS, Zagreb, 1985.
  3. Grivec, Fran, Slavenski blagovjesnici sveti Ćiril i Metod, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1985.
  4. Lukić, Milica, Popularizacija ćirilometodske ideje u drugoj polovici 19. stoljeća na hrvatskome nacionalnom prostoru (Korpus ćirilometodskih književnih tekstova), Lingua Montenegrina (časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja), 4/2009, str. 85-124.
  5. Lukić, Milica, Strossmayerov projekt obnove ćirilometodske baštine, Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, 27/2011, str. 67-96.

 

b) Prvi slavenski književni jezik i pismo

  1. Bratulić, Josip, Leksikon hrvatske glagoljice, Zagreb, 1995. (treba proučiti poglavlje Glagoljica: Pismo, znak, slika, str. 9-16)
  2. Diringer, David, Povijest pisma, Zagreb, 1991.
  3. Fučić, Branko, Granična područja glagoljice i ćirilice, Brački zbornik 15, Supetar, 1987.
  4. Fučić, Branko, Najstariji hrvatski glagoljski natpisi, Slovo 21, Zagreb, 1971., str. 227-255.
  5. Hercigonja, Eduard, Srednjovjekovna književnost, Povijest hrvatske književnost 2, Liber – Mladost, Zagreb, 1975. (Problemi jezika i stila, str. 30-41, Hrvatski udio u općeslavenskoj (crkvenoslavenskoj) književnosti, str. 45-56)
  6. Hercigonja, Eduard, Trojezična i tropismena kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Matica hrvatska, Zagreb, 2006. (odabrana poglavlja)
  7. Kapović, Mate, Uvod u indoeuropsku lingvistiku, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.
  8. Katičić, Radoslav, Uz pitanje o postanku i starosti glagoljice, Hercigonjin zbornik, Croatica XXVI, 42/43/44, str.185-199.
  9. Koneski, Blaž, Ohridska književna škola, Slovo, 6–8, Zagreb, 1957., str. 177–194.
  10. Mareš, František V., Drevnoslavjanskij literaturnyj jazyk v Velikomoravskom gosudarstve, Voprosy jazykoznanija 2, Moskva, 1961, str. 12-23.
  11. Matasović, Ranko, Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.
  12. Nazor, Anica, Ćirilica i glagoljaši, Brački zbornik 15, Supetar, 1987.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Uvid u rezultate studentske ankete.

Ostale informacije: