Hrvatska sintaksa

 

Naziv kolegija:
Hrvatska sintaksa
Šifra ISVU:
59603
Šifra MOZVAG:
HJZ07
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
3.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Ham, Sanda
30
0
0
Glušac, Maja
0
30
0

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente

  • sa sintaksom kao jezikoslovnom zanošću I njezinim odnosom prema drugim jezikoslovnim znanostima
  • s rečeničnim ustrojstvom, vrstama rečnica I sintaktičkom normom u suvremenom hrvatskom književnom jezika a putem usvojenih znanja osposobiti ih

    - za samostalan I kritički pristup znanstvenoj literaturi,

    - za uspješno obavljanje lektorskih poslova (usmenih I pisanih

          - za uspješnu izvedbu osnovnoškolskih i/ili srednjoškolskih nastavnih programa.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • objasniti temeljne sintaktičke pojmove
  • razlikovati rečenične dijelove i vrste rečenica
  • prepoznati odstupanja od sintaktičke norme suvremenoga hrvatskog jezika
  • služiti se kroatističkom sintaktičkom jezikoslovnom literaturom

Sadržaj predmeta:

Sintaksa, semantika, tekstologija; riječ, sintagma, rečenica, diskurz; obavijesno rečenično ustrojstvo, semantičko rečenično ustrojstvo, gramatičko rečenično ustrojstvo; narav sintaktičkih odnosa; predikat I predikatne kategorije; _iterat; _itera (izravni, neizravni, prijedložni, besprijedložni), priložna oznaka (uz semantičko razvrstavanje); atribut, apozicija, predikatni proširak; nezavisno složena rečenica, zavisno složena rečenica po mjestu uvrštavanja: subjektne, predikatne, objektne, priložne (mjesne, vremenske, uzročne, načinske, pogodbene, posljedične, namjerne, dopusne, poredbene); izrične rečnice, odnosne rečenice; nijekanje, upit, usklik, pasiv, neosobna preoblika (obezličenje) 

Red riječi; obvezni, slobodni; neutralan I stilski obilježen red riječi.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, analiza primjera slušanje izlaganja, analiza primjera, primjena naučenog objasniti temeljne sintaktičke pojmove aktivnost studenata u nastavi, kolokvij, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, analiza primjera, skupna rasprava slušanje izlaganja, analiza primjera, dijaloška metoda razlikovati rečenične dijelove i vrste rečenica aktivnost studenata u nastavi,  kolokvij, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, analiza primjera, skupna rasprava, samostalni istraživački zadatak slušanje izlaganja, analiza primjera, dijaloška metoda, analiza izvora literature, aktivno sudjelovanje prepoznati odstupanja od sintaktičke norme suvremenoga hrvatskog jezika aktivnost studenata u nastavi,  kolokvij, pismeni ispit, usmeni ispit, samostalno istraživanje
diskusija, skupna rasprava, samostalni istraživački zadatak analiza primjera, dijaloška metoda, analiza izvora literature, aktivno sudjelovanje služiti se kroatističkom sintaktičkom jezikoslovnom literaturom aktivnost studenata u nastavi, esej, samostalno istraživanje

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kolokvij, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Referat, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kolokvij 0,6 0%
Pismeni ispit 1,6 40%
Pohađanje nastave 1,6 0%
Referat 0,6 20%
Usmeni ispit 1,6 40%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena iz referata, ocjena iz završnoga pismenoga ispita i ocjena iz završnoga usmenoga ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz referata, 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pismenoga ispita i 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenoga ispita.

Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (ref. x 0,2) + (pis. isp. x 0,4) + (usm. isp. x 0,4).

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9%  = dovoljan (2), 70% - 79,9%  = dobar (3), 80% - 89,9%   = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni pismeni i usmeni ispit ako ispuni tri uvjeta: (1) kolokvirao je sadržaj nastave vježbi, (2) izložio je referat koji obuhvaća najmanje tri izvorna znanstvena rada (prema studentovu izboru iz zadanih jezikoslovnih izdanja – navedeni u popisu literature, (3) bio je nazočan na najmanje 80 % održanih nastavnih sati.

 

 

Obavezna literatura:

  1. R. Katičić, Sintaksa hrvatskoga književnoga jezika, HAZU, Zagreb, 1986. ili 1991. ili 2002.
  2. Hrvatska gramatika, Institut za hrvatski jezik I jezikoslovlje,  Zagreb, 1995. (ili novije izdanje)
  3. S. Težak, S. Babić, Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 2000. (ili novije izdanje)

Dopunska literatura:

  1. S. Ham, Školska gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 2002.
  2. D. Raguž, Praktična hrvatska gramatika, Zagreb, 1997.
  3. I. Pranjković, Hrvatska skladnja, Zagreb, 1993.
  4. I. Pranjković, Druga hrvatska skladnja, Zagreb, 2001.
  5. Lj. Šarić, Kvantifikacija u hrvatskome jeziku, Zagreb 2002.
  6. R. Katičić, Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb, 1992. (sintaktički članci)
  7. S. Babić, Hrvatska jezikoslova čitanka, Zagreb, 1991. (sintaktički članci)
  8. M. Peti, Predikatni proširak, Zagreb, 1979.
  9. M. Znika, Atribucija i predikacija, Zagreb, 1988.
  10. S. Babić, Sročnost u hrvatskome književnom jeziku, Zagreb, 1998.

Student je dužan pratiti jezikoslovu periodiku, prema vlastitomu izboru: Jezik, Filologija, Suvremena lingvistika, Radovi zavoda za slavensku filologiju, Radovi instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Naučeno se provjerava dvama kolokvijima

Ostale informacije: