Hrvatska sintaksa

Upoznati studente

• sa sintaksom kao jezikoslovnom zanošću I njezinim odnosom prema drugim jezikoslovnim znanostima
• s rečeničnim ustrojstvom, vrstama rečnica I sintaktičkom normom u suvremenom hrvatskom književnom jezika a putem usvojenih znanja osposobiti ih

  - za samostalan I kritički pristup znanstvenoj literaturi,

  - za uspješno obavljanje lektorskih poslova (usmenih I pisanih

          - za uspješnu izvedbu osnovnoškolskih i/ili srednjoškolskih nastavnih programa.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• objasniti temeljne sintaktičke pojmove
• razlikovati rečenične dijelove i vrste rečenica
• prepoznati odstupanja od sintaktičke norme suvremenoga hrvatskog jezika
• služiti se kroatističkom sintaktičkom jezikoslovnom literaturom

Sintaksa, semantika, tekstologija; riječ, sintagma, rečenica, diskurz; obavijesno rečenično ustrojstvo, semantičko rečenično ustrojstvo, gramatičko rečenično ustrojstvo; narav sintaktičkih odnosa; predikat I predikatne kategorije; _iterat; _itera (izravni, neizravni, prijedložni, besprijedložni), priložna oznaka (uz semantičko razvrstavanje); atribut, apozicija, predikatni proširak; nezavisno složena rečenica, zavisno složena rečenica po mjestu uvrštavanja: subjektne, predikatne, objektne, priložne (mjesne, vremenske, uzročne, načinske, pogodbene, posljedične, namjerne, dopusne, poredbene); izrične rečnice, odnosne rečenice; nijekanje, upit, usklik, pasiv, neosobna preoblika (obezličenje) 

Red riječi; obvezni, slobodni; neutralan I stilski obilježen red riječi.

predavanja, vježbe

Kolokvij, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Referat, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena iz referata, ocjena iz završnoga pismenoga ispita i ocjena iz završnoga usmenoga ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz referata, 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pismenoga ispita i 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenoga ispita.

Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (ref. x 0,2) + (pis. isp. x 0,4) + (usm. isp. x 0,4).

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9%  = dovoljan (2), 70% - 79,9%  = dobar (3), 80% - 89,9%   = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni pismeni i usmeni ispit ako ispuni tri uvjeta: (1) kolokvirao je sadržaj nastave vježbi, (2) izložio je referat koji obuhvaća najmanje tri izvorna znanstvena rada (prema studentovu izboru iz zadanih jezikoslovnih izdanja – navedeni u popisu literature, (3) bio je nazočan na najmanje 80 % održanih nastavnih sati.

1. R. Katičić, Sintaksa hrvatskoga književnoga jezika, HAZU, Zagreb, 1986. ili 1991. ili 2002.
2. Hrvatska gramatika, Institut za hrvatski jezik I jezikoslovlje,  Zagreb, 1995. (ili novije izdanje)
3. S. Težak, S. Babić, Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 2000. (ili novije izdanje)

1. S. Ham, Školska gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 2017
2. D. Raguž, Praktična hrvatska gramatika, Zagreb, 1997.
3. I. Pranjković, Hrvatska skladnja, Zagreb, 1993.
4. I. Pranjković, Druga hrvatska skladnja, Zagreb, 2001.
5. Lj. Šarić, Kvantifikacija u hrvatskome jeziku, Zagreb 2002.
6. R. Katičić, Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb, 1992. (sintaktički članci)
7. S. Babić, Hrvatska jezikoslova čitanka, Zagreb, 1991. (sintaktički članci)
8. M. Peti, Predikatni proširak, Zagreb, 1979.
9. M. Znika, Atribucija i predikacija, Zagreb, 1988.
10. S. Babić, Sročnost u hrvatskome književnom jeziku, Zagreb, 1998.
11. L. Badurina, Između redaka. Studije o tekstu i diskursu, Zagreb, Rijeka, 2008.
12. L. Badurina, Od gramatike prema komunikaciji, Zagreb, 2021.
13. I. Pranjković, Gramatika u riječima i riječi u gramatici, Zagreb, 2016.
14. I. Pranjković, Gramatičke graničnosti, Zagreb, 2021.

Student je dužan pratiti jezikoslovu periodiku, prema vlastitomu izboru: Jezik, Filologija, Suvremena lingvistika, Radovi zavoda za slavensku filologiju, Radovi instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Naučeno se provjerava dvama kolokvijima