Nova hrvatska književnost 1

Kolegij donosi pregled razvoja hrvatske književnosti romantizma i protorealizma u širem nacionalnom društveno-kulturnom okviru 19. st. te u kontekstu drugih europskih romantizama. Cilj mu je da studenti steknu osnovna znanja o dominantnim karakteristikama tih književnopovijesnih razdoblja, njihovim reprezentativnim žanrovima, poetikama, autorima i djelima. Također, da se studenti upoznaju s kanonskim tekstovima hrvatskog romantizma i protorealizma koji se interpretiraju iz različitih književnopovijesnih i književnoteorijskih perspektiva.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati temeljne karakteristike književnopovijesnih razdoblja hrvatskog romantizama i protorealizma i objasniti specifičnosti stilskopoetičkih obilježja hrvatskog romantizma u odnosu na europske romantizme
• definirati funkciju književnih, publicističkih, programatskih tekstova i pseudoteorijskih tekstova hrvatskog romantizma u oblikovanju nacionalnog identiteta
• definirati žanrovski sustav hrvatskoga romantizma i protorealizma dominantna,
• interpretirati poetičko-stilska i tematsko-motivska obilježja tekstova hrvatskoga romantizma i protorealizma,
• primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteorijske spoznaje u samostalnoj analizi izabranih književnih predložaka

1. Uvod: upoznavanje s načinom rada u okviru kolegija: ciljevima, metodama, sadržajem i aspektima čitanja izbora kanonskih tekstova hrvatkog književnog romantizma i protorealizma
2. Etimologija pojmova romantizam i romantičarsko; društveno povijesni kontekst romantizma i promjene koje su romantizmi izazvali unutar institucije znanosti o književnosti; koncept romantičarskog autora/genija;
3. Što je hrvatski romantizam posudio od europskih romantizma: sličnosti i razlike; problemi periodizacije i terminologije (Hrvatski narodni preporod, ilirizam, ilirski pokret, hrvatski romantizam, ...)
4. Poetika i politika romantizma; romantizam i oblikovanje nacije
5. Žanrovski sustav hrvatskog romantizma
6. Romantičarske teme, motivi, likovi
7. Lirika u romantizmu (povijest, pojam i status žanra), lirske vrste i autorske poetike, najznačajniji autori, djela, glavna obilježja;
8. Proza (prozne vrste, autorske poetike, djela, glavna obilježja)
9. Drama (dramske vrste, autorske poetike, predstavnici)
10. Društveno-povijesni kontekst protorealizma
11. Šenoino doba: razvoj povijesnog romana i proza iz građanskog života
12. Institucija književnosti u razdoblju protorealizma
13. Sinteza stilskih formacija i provjera pročitanosti kanonskih tekstova hrvatskog romantizma i protorealizma

predavanja, seminari i radionice

Istraživanje, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

usmeno i pismeno

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena postignuta istraživanjem, na temelju kojeg student izrađuje seminarski rad i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 15% konačne ocjene čini ocjena iz istraživanja, 15% iz seminarskog rada, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz navedenih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 bodova.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Student je obvezan redovito pohađati nastavu, provesti samostalno istraživanje i na osnovu njega izraditi seminarski rad te položiti pisani ispit.

1. Vinko Brešić, Hrvatska književnost 19. stoljeća, Alfa, 2015. (izabrana poglavlja)
2. Dani Hvarskoga kazališta XXIV: Hrvatska književnost u doba preporoda (ilirizam, romantizam), Književni krug, Split, 1998, str. 5–15, 77–160, 316–354. (poglavlja Mirko Tomasović: Razdoblje romantizma u hrvatskoj književnosti, str. 5-15; Ljerka Schiffler: Idejno-misaone smjernice razdoblja hrvatskog narodnog preporoda, str. 77-100; Dean Duda: Žanrovi hrvatskoga romantičarskog putopisa, str. 326-344)
3. Marijan Bobinac, Uvod u romantizam, Leykam inernational d.o.o., Zagreb, 2012. (izabrana poglavlja)
4. Aleksandar Flaker, Stilske formacije, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1976. (poglavlja Romantizam, str. 105-129; Bidermajer ili protorealizam, str. 67-73)

1. Barac, Antun, Hrvatska književnost I. Književnost ilirizma, Zagreb, 1964.
2. Živančević, Milorad; Frangeš, Ivo Ilirizam – Realizam, Povijest hrvatske književnosti, 4, Liber – Mladost, Zagreb, 1975.
3. Jelčić, Dubravko Hrvatski književni romantizam, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
4. Tomasović, Mirko Pjesnici hrvatskog romantizma, Erasmus, Zagreb, 1995.
5. Nemec, Krešimir Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Znanje, Zagreb, 1994, str. 62–104.
6. Stanko Lasić, Roman Šenoina doba, Rad JAZU, 9, Zagreb, 1965.
7. Batušić, Nikola Hrvatska drama od Demetra do Šenoe, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1976.
8. Duda, Dean, Priča i putovanje, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.
9. Badurina, Natka, Nezakonite kćeri Ilirije. Hrvatska književnost i ideologija u 19. i 20. stoljeću, Centar za ženske studije, Zagreb 2009.
10. Badurina, Natka, Utvara kletve. O sublimnom i rodnim ulogama u hrvatskoj povijesnoj tragediji u 19. stoljeća, Disput, Zagreb 2014.
11. Coha, Suzana, Medij, kultura, nacija. Poetika i politika Gajeve Danice, Hrvatska sveučilišna naklada – Filozofski fakultet – Periodica Croatica, Zagreb 2015.
12. Blanning, Tim, Romantična revolucija, Alfa, Zagreb 2012.
13. Blažević, Zrinka, Ilirizam prije ilirizma, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb 2008.
14. Protrka, Marina, Stvaranje književne nacije. Oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici 19. stoljeća, Zagreb 2008.
15. Užarević, Josip (ur.), Romantizam i pitanja modernog subjekta, Disput, Zagreb 2008.
16. Žužul, Ivana, Tijelo bez kosti. Kako se zamišljao nacionalni identitet u tekstovima hrvatskih preporoditelja, Meandarmedia – Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Zagreb 2015.

Anketa, evaluacijski listići.

Obveze i praćenje rada studenta:
 

Pohađanje nastave, istraživanje, seminarski rad, pismeni ispit,