Nova hrvatska književnost 1

 

Naziv kolegija:
Nova hrvatska književnost 1
Šifra ISVU:
173999
Šifra MOZVAG:
HKD08
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Trojan, Ivan
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Kolegij izdvaja i upoznaje studente sa zajedničkim osobinama različitih nacionalnih varijanata romantizma i pojedinih neprijepornih romantičara, s naglaskom na one hrvatske, s ciljem da ustanovi postojanje stilskog jedinstva, neovisno o književnokritičkim programima ili filozofskim teorijama koje su se u razdoblju romantizma razvijale i utjecale na književnopovijesni pristup toj stilskoj formaciji. Pritom se dakako ne bježi od činjenice kako se epoha romantizma u hrvatskoj književnosti poklapa s razvitkom nacionalnog pokreta i stvaranjem moderne nacije pa i konstituiranjem novije književnosti, što za posljedicu ima izrazitu modifikaciju romantičarskih struktura u skladu s nacionalnom funkcijom književnosti, dugotrajnije prosvjetiteljsko-didaktičko načelo funkcioniranja književnosti u društvu, sklonost k sentimentalizmu i predromantičarskim oblicima negoli razvijenom romantizmu.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati romantičarski model hrvatske književnosti – stilske formacije romantizma,
  • opisati postojanje stilskog jedinstva u hrvatskom književnom romantizmu uspoređujući hrvatsku književnost s književnošću europskoga kruga,
  • argumentirati kako je predmet književnosti i umjetnosti i u hrvatskom književnom romantizmu svijet čovjekovih osjećaja,
  • definirati iracionalizam u kontekstu hrvatskoga književnog romantizma.

Sadržaj predmeta:

  1. Konstelacija starije i novije hrvatske književnosti; struktura hrvatske književnosti
  2. Nastanak književnopovijesnog pojma romantizam, njegov opseg i širenje u europskim književnostima; suvremena upotreba pojma
  3. Rekonstrukcija romantičarskog modela književnosti; temeljne odrednice
  4. Hrvatski narodni preporod / ilirizam; književnost narodnog preporoda
  5. Struktura kultura
  6. Žanrovski sustav hrvatskog romantizma
  7. Predromantičarski oblici
  8. Lirsko i epsko pjesništvo, predstavnici
  9. Pripovjedni oblici, predstavnici
  10. Dopreporodna i preporodna drama i kazalište
  11. Utemeljivanje književne kritike; časopisi i novine

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje
grupna rasprava
slušanje, pisanje, analiza literature, govorenje (diskutiranje) definirati romantičarski model hrvatske književnosti – stilske formacije romantizma aktivnost na nastavi
pisani ispit
usmeni ispit
predavanje
grupna rasprava
seminarsko izlaganje
slušanje, pisanje, sustavno opažanje, slušanje izlaganja, govorenje (diskutiranje i usmeno izlaganje) opisati postojanje stilskog jedinstva u hrvatskom književnom romantizmu uspoređujući hrvatsku književnost s književnošću europskoga kruga aktivnost na nastavi
pisani ispit
usmeni ispit
predavanje
grupna rasprava
seminarsko izlaganje
prikupljanje podataka na zadanu temu, istraživanje, pisanje, zaključivanje, govorenje (usmeno izlaganje) argumentirati kako je predmet književnosti i umjetnosti i u hrvatskom književnom romantizmu svijet čovjekovih osjećaja aktivnost na nastavi
pisani ispit
usmeni ispit
predavanje
grupna rasprava
slušanje, pisanje, sustavno opažanje definirati iracionalizam u kontekstu hrvatskoga književnog romantizma aktivnost na nastavi
pisani ispit
usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Aktivnost u nastavi, Seminarski rad, Pismeni ispit, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,2 0%
Aktivnost u nastavi 0,3 0%
Seminarski rad 0,3 0%
Pismeni ispit 0,6 0%
Usmeni ispit 0,6 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada, ocjena aktivnosti u nastavi, ocjena eseja, ocjena iz kontinuirane provjere znanja u obliku kolokvija te ocjena iz završnoga pisanoga i usmenog ispita: 10% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, 8% konačne ocjene čini ocjena aktivnosti studenta u nastavi, 10% čini ocjena eseja, ocjena iz kontinuirane provjera znanja u obliku kolokvija čini 10% konačne ocjene, a ocjene iz završnoga pisanoga i usmenog ispita čine po 31% konačne ocjene.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redoviti dolazak i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Aleksandar Flaker, Stilske formacije, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1976.
  2. Miroslav Šicel, Povijest hrvatske književnosti. Knjiga I (Od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe), Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.
  3. Antun Barac, Hrvatska književnost I. Književnost ilirizma, Zagreb, 1964.
  4. Marijan Bobinac, Uvod u romantizam, Leykam inernational d.o.o., Zagreb, 2012.

Dopunska literatura:

  1. Dubravko Jelčić, Hrvatski književni romantizam, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
  2. Milorad Živančević, Ivo Frangeš, Ilirizam – Realizam, Povijest hrvatske književnosti, 4, Liber – Mladost, Zagreb, 1975.
  3. Dani Hvarskoga kazališta XXIV – Hrvatska književnost u doba preporoda (Ilirizam, romantizam), ur. Nikola Batušić, Književni krug, Split, 1998.
  4. Nikola Batušić, Hrvatska drama od Demetra do Šenoe, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1976.
  5. Miroslav Šicel, Prilog problematici romantizma u hrvatskoj književnosti, Umjetnost riječi, 1–2, Zagreb,1970, str. 241–249.
  6. Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Znanje, Zagreb, 1994, ²1999.
  7. Miroslav Šicel, Problem periodizacije hrvatske književnosti 19. stoljeća: s obzirom na ostale europske književnosti, Croatica, 37–38–39, Zagreb, 1992–1993, str. 341–359.
  8. Ivo Frangeš, O metodologiji povijesti hrvatske književnosti, Umjetnost riječi, 3, Zagreb, 1967, str. 207–216.
  9. Viktor Žmegač, Problematika književne povijesti, u: Zdenko Škreb, Ante Stamać, Uvod u književnost, Grafički zavod hrvatske, Zagreb, 1983, str. 37–92.
  10. Mirko Tomasović, Pjesnici hrvatskog romantizma, Erasmus, Zagreb, 1995.
  11. Dean Duda, Priča i putovanje, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Anketa, evaluacijski listići.

Ostale informacije: