Povijest hrvatskoga jezika 2

 

Naziv kolegija:
Povijest hrvatskoga jezika 2
Šifra ISVU:
173993
Šifra MOZVAG:
HJD05
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odslušani predmeti Staroslavenski jezik i Povijest hrvatskoga jezika 1.
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Blažević Krezić, Vera
30
0
0
Sesar, Matea
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Kolegij Povijest hrvatskoga jezika 2 studente upoznaje sa starom hrvatskom normativnom građom od početaka pismenosti do danas. Pozornost je usmjerena na jezična zbivanja tijekom stoljeća te udio pojedinih jezičnih djela i koncepcija u standardizacijskim procesima.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenog predmeta studenti će moći:

  • opisati stare hrvatske rječnike,
  • usporediti leksičku građu starih hrvatskih rječnika sa suvremenim leksičkim jedinicama,
  • analizirati stare hrvatske gramatike,
  • usporediti utjecaj starih hrvatskih gramatika na suvremene hrvatske gramatike,
  • razlikovati razvojne procese hrvatske jezične povijesti,
  • argumentirati povijesne jezične koncepcije i njihov utjecaj na standardni hrvatski jezik.

Sadržaj predmeta:

  • Stare hrvatske gramatike (Kašić, Mikalja, Babić, Šitović, Della Bella, Appendini, Starčević, Brlić, Mažuranić, Tkalčević, Maretić)
  • Stari hrvatski rječnici (Vrančić, Kašić, Habdelić, Mikalja, Della Bella, Sušnik-Jambrešić, Belostenec, Voltić, Stulli, Užarević, Šulek, Rječnik JAZU, rukopisni rječnici: Vitezović, Patačić i dr.)
  • Hrvatski jezik u 16. i 17. stoljeću
  • Hrvatski jezik u 18. stoljeću (jezikoslovna zbivanja u Slavoniji, slavonske gramatike: Tadijanović, Reljković, Lanosović, Brlić; Katančićev prijevod Biblije, stari slavonski rukopisni i tiskani rječnici)
  • Hrvatski jezik u 19. stoljeću (problem jata, imenički genitiv množine, samoglasno r, polemike oko štokavštine, filološke škole)
  • Hrvatski jezik u 20. stoljeću (jezična situacija uoči dvaju svjetskih ratova, gramatike, pravopisi, rječnici, hrvatski jezik u vrijeme NDH, Novosadski dogovor, hrvatski jezik uoči Domovinskog rata)

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanja
zadatak čitanja i analize literature
aktivno slušanje, usmjereno čitanje literature opisati stare hrvatske rječnike pisani ispit
predavanja
zadatak čitanja i analize literature
aktivno slušanje, usmjereno čitanje literature usporediti leksičku građu starih hrvatskih rječnika sa suvremenim leksičkim jedinicama seminarski rad
pisani ispit
seminarsko izlaganje
grupna diskusija
analiza literature, aktivno slušanje, razgovor analizirati stare hrvatske gramatike seminarski rad
predavanja
zadatak čitanja i analize literature
aktivno slušanje, usmjereno čitanje literature usporediti utjecaj starih hrvatskih gramatika na suvremene hrvatske gramatike seminarski rad
pisani ispit
seminarsko izlaganje analiza literature, dijaloška metoda razlikovati razvojne procese hrvatske jezične povijesti seminarski rad
pisani ispit
seminarsko izlaganje
grupna diskusija
aktivno slušanje, razgovor argumentirati povijesne jezične koncepcije i njihov utjecaj na standardni hrvatski jezik seminarski rad
pisani ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Završni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1 0%
Završni ispit 2 100%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene u obzir se uzimaju bodovi ostvareni na završnom usmenom ispitu, tj. 100 % konačne ocjene čine bodovi iz završnog usmenog ispita.

RAZRADA NAČINA VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

Završni usmeni ispit

Završni usmeni ispit sastoji se od tri pitanja koja sadržajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo. Na usmenom ispitu student/ica izvlači tri kartice s pitanjima. Na svakoj kartici je jedno pitanje. Svaki odgovor nosi posebnu ocjenu od 1 do 5. Zbrajaju se bodovi svih triju odgovora te dijele s tri, a što čini ukupnu ocjenu iz usmenog ispita.

Razina postignuća        Ocjena              Broj bodova

80-100%                             5                            5             

60-79 %                             4                             4

40-59 %                             3                             3

30-39%                              2                             2

< 29 %                               1                            0

Primjer izračunavanja ocjene:

Student/ica je ostvario/la 4 boda iz kontinuiranog praćenja rada i 3 iz završnog usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (bodovi iz kontinuiranog praćenja rada x 0,50) + (bodovi iz završnog usmenog ispita x 0,50).

U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako:

(4 x 0,50) + (3 x 0,50) = 2 + 1,5 = 3,5

Konačna ocjena u ovom bi slučaju bila vrlo dobar (4).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student/ica ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je bio/la nazočan/na na najmanje 70 % održanih nastavnih sati.

 

 

Obavezna literatura:

Opća literatura (za sve tematske cjeline)

Milan Moguš, Povijest hrvatskoga književnoga jezika (3. prošireno hrvatsko izdanje), Nakladni zavod Globus, Zagreb 2009.

Povijest hrvatskoga jezika 2 (16. stoljeće), Društvo za promicanje kulture i znanosti Croatica, Zagreb, 2011.

Povijest hrvatskoga jezika 3 (17. i 18. stoljeće), Društvo za promicanje kulture i znanosti Croatica, Zagreb, 2013.

Povijest hrvatskoga jezika 4 (19. stoljeće), Društvo za promicanje kulture i znanosti Croatica, Zagreb, 2015.

Povijest hrvatskoga jezika 5 (20. stoljeće-prvi dio), Društvo za promicanje kulture i znanosti Croatica, Zagreb, 2018.

Povijest hrvatskoga jezika 6 (20. stoljeće-drugi dio), Društvo za promicanje kulture i znanosti Croatica, Zagreb, 2019.

Zlatko Vince, Putovima hrvatskoga književnoga jezika: lingvističko-kulturnopovijesni prikaz književnih škola i njihovih izvora, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.

Josip Vončina, Jezična baština, Književni krug, Split,1988.

 

  1. Stara hrvatska leksikografija: Petar Lupis Valentian, Faust Vrančić, Bartol Kašić

Bartol Kašić, Hrvatsko-talijanski rječnik (pretisak). Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1990.

Valentin Putanec, Talijansko-hrvatski i hrvatsko-talijanski rječnik Petra Lupisa Valentiana. // Filologija 9 (1979), str. 101-138.

Josip Vončina, Vrančićev rječnik. // Filologija 9(1979), str. 7-36.

Faust Vrančić, Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Venetiis 1595. (pretisak), Novi Liber, Zagreb, 1992.

 

      2. Stara hrvatska leksikografija: Jakov Mikalja, Ardelio Della Bella

Jakov Mikalja, Blago jezika slovinskoga illi slovnik u komu izgovaraju se riječi slovinske. Latinski i Diacki (popratna studija i tekstovi Darije Gabrić-Bagarić i Marijane Horvat), Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2008.

Nives Sironić-Bonifačić, Ardelio Della Bella i prvo izdanje njegova trojezičnog rječnika iz 1728. godine. // Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za filološke znanosti knj. 23 (1992) = knj. 446, str. 1-69.

Danko Šipka, Della Bella kao začetnik moderne koncepcije rječničkog članka u našoj leksikografiji. // Filologija 19(1991), str. 31-36.

Josip Vončina, Della Bellin odraz na hrvatski narodni preporod. // Filologija 19 (1991), str. 7-11.

 

        3. Stara hrvatska leksikografija: Juraj Habdelić, Pavao Ritter Vitezović, Adam Patačić

Juraj Habdelić, Dikcionar (pretisak), Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1989.

Pavao Ritter Vitezović, Lexicon Latino Illyricum, pretisak ArTresor naklada, Zagreb 2000.

 

       4. Stara hrvatska leksikografija: Ivan Belostenec, Franjo Sušnik i Andrija Jambrešić

Ivan Belostenec, Gazophylacium, seu latino-illyricorum onomatum aerarium (pretisak), Liber – Mladost, Zagreb, 1972.

Ivan Belostenec, Gazophylacium illyrico-latinum (pretisak), Liber – Mladost, Zagreb, 1973.

Josip Vončina, Leksikografski rad Ivana Belostenca: pretisak Rječnika. Zagreb: Liber : Mladost, 1973.

Andrija Jambrešić, Lexicon latinum (pretisak), Zavod za hrvatski jezik, Zagreb, 1992. i pogovor Antuna Šojata Latinsko-hrvatsko-njemačko-madžarski rječnik Franje Sušnika i Andrije Jambrešića

 

         5. Stare hrvatske gramatike: Bartol Kašić

Bartol Kašić, Institutiones linguae illyricae (pretisak), Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2003.

Radoslav Katičić, Gramatika Bartola Kašića. // Rad JAZU 388 (1981), str. 5-97.

 

       6. Stare hrvatske gramatike: Jakov Mikalja, Tomo Babić, Lovro Šitović, Ardelio Della Bella

Ardelio Della Bella, Talijansko-latinsko-ilirski rječnik: kojemu prethodi nekoliko uputa za pisanje i lakše čitanje ilirskih riječi, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2006.

Loretana Despot, Della Bellin utjecaj na slavonske pisce 18. stoljeća. // Riječ 2(2004), str. 31-42.

Jakov Mikalja, Blago jezika slovinskoga illi slovnik u komu izgovaraju se riječi slovinske. Latinski i Diacki – Gramatika talijanska ukratko ili Kratak nauk za naučiti latinski jezik (popratna studija i tekstovi Darije Gabrić-Bagarić i Marijane Horvat), Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2008.

Josip Jernej, Struktura Della Belline gramatike. // Filologija 19(1991), str. 23-29.

Branka Tafra, Mjesto Della Belline gramatike u povijesti hrvatskih gramatika. // Rasprave Zavoda za jezik 16(1990), str. 263-274.

 

       7. Stare hrvatske gramatike: Blaž Tadijanović, Matija Antun Reljković, Marijan Lanosović

Ljiljana Kolenić, Riječ o riječima: iz hrvatske leksikologije i frazeologije 17. i 18. stoljeća. Osijek: Pedagoški fakultet, 1998. Str. 29-75.

Ljiljana Kolenić, Pogled u strukturu hrvatske gramatike (od Kašićeve do Tkalčićeve). Osijek: Pedagoški fakultet, 2003. Str. 54-80.     

Marijan Lanosović, Neue Einleitung zur slavonischen Sprache, Osijek, 1778.

Matija Antun Reljković, Nova slavonska i nimačka gramatika, Zagreb, 1767.

Ivo Pranjković, Gramatika M. A. Reljkovića. // Croatica 16, 22/23(1985), str. 97-117.

Blaž Tadijanović, Svašta po mallo illiti kratko sloxenye immenah i ricsih u illyrski i nyemacski jezik, Magdeburg, 1761.

Branka Tafra, O jeziku Blaža Tadijanovića. // Zbornik o Vidu Došenu i Blažu Tadijanoviću. Osijek: JAZU, 1978. Str. 99-107.

Branka Tafra, LanosovićevaSlavonskagramatika. // Zbornik radova o Marijanu Lanosoviću. Osijek: JAZU, 1985. Str. 179-193.

Vrijeme i djelo M. A. Reljkovića. Osijek: JAZU : Zavod za znanstveni rad Osijek, 1991. Str. 133-147.

 

      8. Hrvatski jezik 18. stoljeća u Slavoniji

Loretana Despot, Jezik slavonskih franjevaca (do preporoda), Filozofski fakultet, Osijek, 2004.

Loretana Farkaš, Od slovosloxnosti slavonske. Osijek: Filozofski fakultet, 2010.

Loretana Farkaš, Geometrijsko nazivlje u 18. stoljeću. // Filologija 54, Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 2010. Str 19-49.

Loretana Farkaš, Oblikovanje stručnoga nazivlja u hrvatskom jeziku 18. stoljeća. // Lingua Montenegrina : časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja 3, 5 (2010), str. 103-121.

Loretana Farkaš, Stari slavonski rukopisni rječnici. // Filologija : časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 58 (2012), str. 99- 114.

 

     9. Hrvatski jezik u 19. stoljeću

Ljudevit Jonke, Književni jezik u teoriji i praksi. Zagreb: Znanje,1964. i 1965.

Ljudevit Jonke, Hrvatski književni jezik 19. i 20. stoljeća. Zagreb: MH, 1971. Str. 83-193.

Zlatko Vince, Polemike oko pripadnosti štokavštine, Forum, 7/8, Zagreb, 1971, str. 257–292.

Josip Vončina, Temelji i putovi Gajeve grafijske reforme, Filologija, 13, Zagreb, 1985, str. 7–88.

Josip Vončina, Ilirizam i Gundulićev ‘Osman’. // Umjetnost riječi XXIX, 1/2(1985), str. 49-76.; 159-184.

 

    10. Hrvatska leksikografija u 19. stoljeću (Parčić, Voltić, Stulli, Mažuranić-Užarević, Šulek, Rječnik JAZU)

Igor Gostl, Bogoslav Šulek.  Zagreb: MH, 1996.

Bogoslav Šulek, Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenog nazivlja (pretisak), Globus, Zagreb, 1990. (Predgovor i Zaglavak)

 

11. Hrvatske gramatike u 19. stojeću (Voltić, Apendini, Starčević, Brlić, Babukić, Mažuranić, Tkalčević)

Vjekoslav Babukić, Osnova slovnice slavjanske narěčja ilirskoga, Danica II, 10–15, 1836.

Vjekoslav Babukić, Ilirska slovnica. Zagreb, 1854.

Antun Mažuranić, Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike. Zagreb, 1839, 1842.

Šime Starčević, Nova ricsoslovica iliricska, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2002.

Adolfo Veber (Tkalčević), Skladnja ilirskoga jezika za niže gimnazije. Beč, 1859, 1862.

Josip Voltić, Grammatica illirica, u: Ricsoslovnik illiricskoga, italianskoga i nimacskoga jezika s' jednom pridpostavlienomm grammatikom illi pismenstvom: sve ovo sabrano i sloxeno od Jose Voltiggi Istranina, Beč, 1803.

 

    12. Hrvatski jezik u prvoj polovici 20. stoljeća

Marko Samardžija, Hrvatski jezik u NDH, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993.

Marko Samardžija, Jezični purizam u NDH, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993.

Ljudevit Jonke, Hrvatski književni jezik 19. i 20. stoljeća. Zagreb: MH, 1971. Str. 193-251.

 

Dopunska literatura:

STARI HRVATSKI RJEČNICI

  1. Faust Vrančić, Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Venetiis 1595. (pretisak), Novi Liber, Zagreb, 1992.
  2. Juraj Habdelić, Dikcionar (pretisak), Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1989.
  3. Ardelio Della Bella, Dizionario italiano-latino-illirico, Venecija, 1728.
  4. Ivan Belostenec, Gazophylacium, seu latino-illyricorum onomatum aerarium (pretisak), Liber – Mladost, Zagreb, 1972.
  5. Ivan Belostenec, Gazophylacium illyrico-latinum (pretisak), Liber – Mladost, Zagreb, 1973.
  6. Andrija Jambrešić, Lexicon latinum (pretisak), Zavod za hrvatski jezik, Zagreb, 1992. i pogovor Antuna Šojata Latinsko-hrvatsko-njemačko-madžarski rječnik Franje Sušnika i Andrije Jambrešića
  7. Bogoslav Šulek, Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenog nazivlja (pretisak), Globus, Zagreb, 1990. (Predgovor i Zaglavak)

STARE HRVATSKE GRAMATIKE

  1. Bartol Kašić, Institutiones linguae illyricae (pretisak), Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2003.
  2. Jakov Mikalja, Blago jezika slovinskoga illi slovnik u komu izgovaraju se riječi slovinske. Latinski i Diacki – Gramatika talijanska ukratko ili Kratak nauk za naučiti latinski jezik (popratna studija i tekstovi Darije Gabrić-Bagarić i Marijane Horvat), Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2008.
  3. Ardelio Della Bella, Talijansko-latinsko-ilirski rječnik: kojemu prethodi nekoliko uputa za pisanje i lakše čitanje ilirskih riječi, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2006.
  4. Šime Starčević, Nova ricsoslovica iliricska, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2002.
  5. Vjekoslav Babukić, Osnova slovnice slavjanske narěčja ilirskoga, Danica II, 10–15, 1836.
  6. Blaž Tadijanović, Svašta po mallo illiti kratko sloxenye immenah i ricsih u illyrski i nyemacski jezik, Magdeburg, 1761.
  7. Matija Antun Reljković, Nova slavonska i nimačka gramatika, Zagreb, 1767.
  8. Marijan Lanosović, Neue Einleitung zur slavonischen Sprache, Osijek, 1778.
  9. Loretana Despot, Jezik hrvatskoga biblijskog prvotiska: poveznice, Filozofski fakultet, Osijek, 2006.
  10. Eduard Hercigonja, Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Matica hrvatska, Zagreb, 2006.
  11. Ljiljana Kolenić, Riječ o riječima: iz hrvatske leksikologije i frazeologije 17. i 18. stoljeća, Pedagoški fakultet, Osijek, 1998, str. 75–86 i 127–189.
  12. Zlatko Vince, Polemike oko pripadnosti štokavštine, Forum, 7–8, Zagreb, 1971, str. 257–292.
  13. Marko Samardžija, Jezični purizam u NDH, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: