Stara hrvatska književnost 1

 

Naziv kolegija:
Stara hrvatska književnost 1
Šifra ISVU:
157534
Šifra MOZVAG:
HKD01
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Šundalić, Zlata
30
0
0
Mikulić, Ivana
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Ciljevi kolegija su upoznati studente s dijakronijom hrvatske književnosti, problemom periodizacije kao i njezinim stilskim formacijama. Zatim upoznati studente s tematsko-motivskim, žanrovskim, verzifikacijskim, odnosno poetološkim osobinama hrvatske srednjovjekovne književnosti, reprezentativnim književnim predlošcima kao i teorijskom literaturom koja se bavi tom problematikom.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • analizirati različite periodizacije hrvatske književnosti s posebnim naglaskom na srednji vijek,
  • opisati značajke hrvatske srednjovjekovne književnosti,
  • analizirati temeljnu literaturu kroz pročitane književne predloške,
  • razvrstati književne predloške prema njihovoj žanrovskoj pripadnosti,
  • razlikovati djela prema njihovoj tematskoj i stilskoj uobličenosti,
  • opisati estetiku srednjega vijeka.

Sadržaj predmeta:

Syllabus:

  1. Uvod u kolegij
  2. Opća obilježja epohe srednjega vijeka – povijesne i sociološke odrednice
  3. Periodizacija hrvatske srednjovjekovne književnosti
  4. Žanrovski sustav hrvatske srednjovjekovne književnosti
  5. Predsenjsko i senjsko razdoblje hrvatskoglagoljskoga tiska
  6. Hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo
  7. Epigrafika,diplomatika,
  8. Statuti i regule, liturgijski i biblijski spisi
  9. Poetičke osobine hrvatske srednjovjekovne proze
  10. Crkvenopripovjedna i svjetovnopripovjedna proza
  11. Apokrifi
  12. Hrvatska srednjovjekovna drama
  13. Estetika srednjega vijeka
  14. Evaluacija predmeta

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje slušanje, pisanje analizirati različite periodizacije hrvatske književnosti s posebnim naglaskom na srednji vijek usmeni ispit
pisani ispit
predavanje slušanje, pisanje opisati značajke hrvatske srednjovjekovne književnosti usmeni ispit
pisani ispit
predavanje slušanje, pisanje, kritičko razmišljanje, govorenje (usmeno izlaganje) analizirati temeljnu literaturu kroz pročitane književne predloške usmeni ispit
pisnai ispit
predavanje
rad na tekstu
slušanje, istraživanje razvrstati književne predloške prema njihovoj žanrovskoj pripadnosti pisani seminarski rad
aktivnost studenta u nastavi
predavanje
rad na tekstu
slušanje, pisanje, prikupljanje podataka na zadanu temu razlikovati djela prema njihovoj tematskoj i stilskoj uobličenosti pisani seminarski rad
aktivnost studenta u nastavi
predavanje slušanje, pisanje, govorenje (diskutiranje) opisati estetiku srednjega vijeka usmeni ispit
pisani ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Pismeni ispit, Usmeni ispit, Kontinuirana provjera znanja, Kontinuirano praćenje

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,2 0%
Seminarski rad 0,3 0%
Pismeni ispit 0,5 0%
Usmeni ispit 0,5 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,5 0%
Kontinuirano praćenje 1,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz završnoga pisanog ispita i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita, a 20% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

 

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student je obvezan redovito pohađati nastavu predavanja i seminara (dopuštena su tri izostanka, tj. šest sati s predavnaja i tri sata sa seminara) i napisati jedan seminarski rad koji se i usmeno treba izložiti.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Eduard Hercigonja, Srednjovjekovna književnost, Povijest hrvatske književnosti, knjiga 2, Liber – Mladost, Zagreb, 1975.
  2. Pet stoljeća hrvatske književnosti, knjiga 1 (priredio Vjekoslav Štefanić sa suradnicima), Matica hrvatska, Zagreb, 1969.
  3. Najstariji hrvatski latinički spomenici: do sredine 15. stoljeća, Stari pisci hrvatski, knjiga XLIII, priredile Dragica Malić i Dunja Fališevac, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2004. (Dunja Fališevac, Između molitve i stege, str. CVII–CXXXVII)
  4. Amir Kapetanović – Dragica Malić – Kristina Štrkalj Despot, Hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2010. (Amir Kapetanović, »Najstarije hrvatsko pjesništvo«, str. XV–LIX)

Na početku semestra svake nove akademske godine studenti dobivaju opširniji popis literature, u kojemu se navode knjige i rasprave koje su se u međuvremenu pojavile.

Dopunska literatura:

  1. Nikica Kolumbić, Po običaju začinjavac. Rasprave o hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti, Književni krug, Split, 1994.
  2. Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1989, ²2007, (poglavlje »Srednji vijek«, str. 5–75)
  3. Hrvatska srednjovjekovna proza I (legende i romani), priredila i transkribirala Vesna Badurina Stipčević, Matica hrvatska, Zagreb, 2013.
  4. Hrvatska srednjovjekovna proza II (apokrifi, vizije, prenja, Marijini mirakuli), priredila i transkribirala Marija Ana Dürrigl, Matica hrvatska, Zagreb, 2013.
  5. Eduard Hercigonja, Trojezična i tropismena kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Matica hrvatska, Zagreb, 1994, ²2006 (dopunjeno i izmijenjeno izdanje)
  6. Anica Nazor, Hrvatski ćirilički molitvenik 1512. Komentar uz faksimil, Matica hrvatska, Zagreb, 2013. (str. 9–28).

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: