Stara hrvatska književnost 1

Ciljevi kolegija su upoznati studente s dijakronijom hrvatske književnosti, problemom periodizacije kao i njezinim stilskim formacijama. Zatim upoznati studente s tematsko-motivskim, žanrovskim, verzifikacijskim, odnosno poetološkim osobinama hrvatske srednjovjekovne književnosti, reprezentativnim književnim predlošcima kao i teorijskom literaturom koja se bavi tom problematikom.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• analizirati različite periodizacije hrvatske književnosti s posebnim naglaskom na srednji vijek,
• opisati značajke hrvatske srednjovjekovne književnosti,
• analizirati temeljnu literaturu kroz pročitane književne predloške,
• razvrstati književne predloške prema njihovoj žanrovskoj pripadnosti,
• razlikovati djela prema njihovoj tematskoj i stilskoj uobličenosti,
• opisati estetiku srednjega vijeka.

Syllabus:

1. Uvod u kolegij
2. Opća obilježja epohe srednjega vijeka – povijesne i sociološke odrednice
3. Periodizacija hrvatske srednjovjekovne književnosti
4. Žanrovski sustav hrvatske srednjovjekovne književnosti
5. Predsenjsko i senjsko razdoblje hrvatskoglagoljskoga tiska
6. Hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo
7. Epigrafika,diplomatika,
8. Statuti i regule, liturgijski i biblijski spisi
9. Poetičke osobine hrvatske srednjovjekovne proze
10. Crkvenopripovjedna i svjetovnopripovjedna proza
11. Apokrifi
12. Hrvatska srednjovjekovna drama
13. Estetika srednjega vijeka
14. Evaluacija predmeta

predavanja, seminari i radionice

Kontinuirana provjera znanja, Kontinuirano praćenje, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz završnoga pisanog ispita i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita, a 20% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Student je obvezan redovito pohađati nastavu predavanja i seminara (dopuštena su tri izostanka, tj. šest sati s predavnaja i tri sata sa seminara) i napisati jedan seminarski rad koji se i usmeno treba izložiti.

1. Eduard Hercigonja, Srednjovjekovna književnost, Povijest hrvatske književnosti, knjiga 2, Liber – Mladost, Zagreb, 1975.
2. Pet stoljeća hrvatske književnosti, knjiga 1 (priredio Vjekoslav Štefanić sa suradnicima), Matica hrvatska, Zagreb, 1969.
3. Najstariji hrvatski latinički spomenici: do sredine 15. stoljeća, Stari pisci hrvatski, knjiga XLIII, priredile Dragica Malić i Dunja Fališevac, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2004. (Dunja Fališevac, Između molitve i stege, str. CVII–CXXXVII)
4. Amir Kapetanović – Dragica Malić – Kristina Štrkalj Despot, Hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2010. (Amir Kapetanović, »Najstarije hrvatsko pjesništvo«, str. XV–LIX)

Na početku semestra svake nove akademske godine studenti dobivaju opširniji popis literature, u kojemu se navode knjige i rasprave koje su se u međuvremenu pojavile.

1. Nikica Kolumbić, Po običaju začinjavac. Rasprave o hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti, Književni krug, Split, 1994.
2. Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1989, ²2007, (poglavlje »Srednji vijek«, str. 5–75)
3. Hrvatska srednjovjekovna proza I (legende i romani), priredila i transkribirala Vesna Badurina Stipčević, Matica hrvatska, Zagreb, 2013.
4. Hrvatska srednjovjekovna proza II (apokrifi, vizije, prenja, Marijini mirakuli), priredila i transkribirala Marija Ana Dürrigl, Matica hrvatska, Zagreb, 2013.
5. Eduard Hercigonja, Trojezična i tropismena kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Matica hrvatska, Zagreb, 1994, ²2006 (dopunjeno i izmijenjeno izdanje)
6. Anica Nazor, Hrvatski ćirilički molitvenik 1512. Komentar uz faksimil, Matica hrvatska, Zagreb, 2013. (str. 9–28).

Studentska anketa.