Staroslavenski jezik

 

Naziv kolegija:
Staroslavenski jezik
Šifra ISVU:
157531
Šifra MOZVAG:
HJD02
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Lukić, Milica
30
0
0
Blažević Krezić, Vera
0
30
0

 

Ciljevi i zadaci:

Predstaviti studentima kulturološki okvir u kojemu je nastajao prvi slavenski književni jezik i pismo (Bizant u 9. stoljeću, biografije Konstantina-Ćirila i Metoda, velikomoravska misija). Upoznati studente s temeljima poredbenopovijesne lingvistike, genetske klasifikacije jezika te poredbene indoeuropeistike, mogućnostima rekonstrukcije ie. prajezika, postankom baltoslavenske jezične zajednice i praslavenskoga jezika, a sve kako bi razumjeli ulogu, položaj i važnost općeslavenskoga književnog jezika u dijakronijskome smislu (prema indoeuropskome prajeziku, ali i suvremenome hrvatskome književnom jeziku). Temeljito predstaviti sustav staroslavenskoga književnog jezika: uvid u fonološka i morfološka obilježja prvoga posvjedočenoga književnog jezika svih Slavena, rekonstrukcija praslavenskih oblika, usporedba s oblicima u suvremenome hrvatskom jeziku i mogućnosti prijevoda, uvid u suvremene slavenske jezike (prvenstveno južnoslavenske, a potom i zapadnoslavenske i istočnoslavenske). Metodom filološke analize studente upoznati s najstarijim spomenicima pisanima staroslavenskim književnim jezikom (kanon staroslavenskih spisa), s njihovim pismovnim (glagoljica i ćirilica – uputiti studente u postupke transliteracije i transkripcije najstarijih slavenskih spomenika, te u pisanje glagoljičnih i ćiriličnih slova), ali i ostalim kulturološkim značajkama. Predstaviti studentima pojedine redakcije i recenzije staroslavenskoga književnog jezika koje se počinju oblikovati od 12. stoljeća, na temelju njih studenti će bolje razumjeti i najstarije razdoblje hrvatske književno-jezične povijesti (ćirilometodsko naslijeđe u Hrvatskoj u srednjemu vijeku).

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • objasniti temeljne jezikoslovne pojmove (s naglaskom na poredbenopovijesnu lingvistiku),
  • opisati kulturnopovijesne prilike 9. stoljeća koje su u vezi s nastankom prvoga slavenskoga književnog jezika i ključne podatke iz biografija tvoraca slavenskoga književnog jezika i pisma – Konstantina Ćirila i Metoda,
  • kategorizirati termine za najstariji slavenski književni jezik (uporaba, opravdanost i zastupljenost u slavistici),
  • opisati osnovna obilježja staroslavenskoga fonološkog i morfološkog sustava (dijelom sintaktičkog i leksičkog sustava),
  • izvoditi temeljnu morfološku i sintaktičku analizu na primjerima staroslavenskih sintagmi i jednostavnih rečenica,
  • doslovno prevoditi staroslavenske sintagme i jednostavne rečenice na hrvatski jezik,
  • transliterirati najstarije slavenske glagoljične i ćirilične spomenike.

Sadržaj predmeta:

  1. Od praindoeuropskoga preko praslavenskoga do staroslavenskoga jezika (praindoeuropski – praslavenski – staroslavenski samoglasnički i suglasnički sustav).
  2. Staroslavenski ili općeslavenski književni jezik (raznovrsnost termina s obzirom na govornu osnovicu i funkciju jezika, razlika između praslavenskoga i staroslavenskoga jezika).
  3. Kulturnopovijesni okvir nastajanja i širenja prvoga slavenskoga književnog jezika i pisma.
  4. Izvori za proučavanje života i djela Konstantina Ćirila i Metoda i elementi njihovih biografija.
  5. Kanon staroslavenskih spisa.
  6. Glagoljica i ćirilica: ime, postanak, prostorna i vremenska rasprostranjenost, pitanje prvenstva, teorije o podrijetlu.
  7. Redakcije i recenzije staroslavenskoga jezika.
  8. Staroslavenski oblici (imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi, glagoli) .
  9. Nepromjenjive riječi.
  10. Odabrane teme iz staroslavenske sintakse.
  11. Staroslavenski u službi hrvatske kulture (uvod u hrvatsko glagoljaštvo).

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje
vježbe (traženje i analiziranje primjera)
slušanje izlaganja, analiza primjera i uvježbavanje objasniti temeljne jezikoslovne pojmove (s naglaskom na poredbenopovijesnu lingvistiku) aktivnost studenata u nastavi (zadaci izvedbe)
pismeni i usmeni ispit
predavanje
samostalni zadaci (upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature)
vježbe (provjera – istraživanje – pojmova i teorija)
slušanje izlaganja, proučavanje (analiza) literature i/ili bilježaka, samostalna uporaba literature opisati kulturnopovijesne prilike 9. stoljeća (u vezi s nastankom prvoga slavenskoga književnog jezika) i ključne podatke iz biografija tvoraca slavenskoga književnog jezika i pisma – Konstantina Ćirila i Metoda kontinuirano praćenje (pismena provjera – kolokvij)
aktivnost u nastavi (zadaci izvedbe, izlaganja i prezentacije)
predavanje
samostalni zadaci (upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, izdvojiti prednosti i nedostatke)
vježbe (provjera – istraživanje – pojmova i teorija)
slušanje izlaganja, proučavanje (analiza) literature i/ili bilježaka, sustavno opažanje i zaključivanje, samostalna uporaba literature kategorizirati termine za najstariji slavenski književni jezik, (uporaba, opravdanost i zastupljenost u slavistici) kontinuirano praćenje (pismena provjera –kolokvij)
aktivnost u nastavi (rasprava, esej)
predavanje
vježbe (rad na tekstu, traženje i analiziranje primjera
pisani zadaci – nastavni listići, rasprava)
slušanje izlaganja, rad na tekstu, analiza primjera (i uvježbavanje), vježbanje, ponavljanje, rasprava opisati osnovna obilježja staroslavenskoga fonološkog i morfološkog sustava (dijelom sintaktičkog i leksičkog sustava) pismeni ispit
usmeni ispit
aktivnost u nastavi i kontinuirano praćenje (zadaci izvedbe, izlaganja i prezentacije, rasprava)
predavanje
vježbe (rad na tekstu, traženje i analiziranje primjera, rasprava)
slušanje izlaganja, rad na tekstu, analiza primjera (i uvježbavanje), vježbanje, ponavljanje, rasprava izvoditi temeljnu morfološku i sintaktičku analizu na primjerima staroslavenskih sintagmi i jednostavnih rečenica pismeni ispit
usmeni ispit
aktivnost u nastavi i kontinuirano praćenje (zadaci izvedbe, izlaganja i prezentacije, rasprava)
predavanje
vježbe (rad na tekstu, pisani zadaci – nastavni listići)
samostalni zadaci (zadaće)
slušanje izlaganja, rad na tekstu, sustavno opažanje i zaključivanje, samostalno vježbanje (zadaće) doslovno prevoditi staroslavenske sintagme i jednostavne rečenice na hrvatski jezik aktivnost u nastavi i kontinuirano praćenje (zadaci izvedbe, pismena provjera – kolokvij)
predavanje, vježbe (rad na tekstu, pisani zadaci – nastavni listići)
samostalni zadaci (zadaće)
slušanje izlaganja, rad na tekstu, vježbanje, opažanje i zaključivanje transliterirati najstarije slavenske glagoljične i ćirilične spomenike aktivnost u nastavi i kontinuirano praćenje (zadaci izvedbe, pismena provjera – kolokvij)

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Usmeni ispit, Kontinuirana provjera znanja

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,5 0%
Aktivnost u nastavi 0,25 0%
Pismeni ispit 0,5 40%
Usmeni ispit 0,5 35%
Kontinuirana provjera znanja 0,25 25%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene za studente na dvopredmetnome studiju uzimaju se u obzir:

A) Kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja s 25% udjela u konačnoj ocjeni:

1. Kolokvij (Život i djelo Sv. Braće, kanon staroslavenskih spisa; kulturno-povijesni okvir nastajanja i

širenja prvoga slavenskoga književnog jezika i pisma, teorijski dio o glagoljici i ćirilici + staroslavenska

ćirilica – transliteracija i transkripcija). => 11. i 12. prosinca 2017.

2. Kolokvij (Redakcije i recenzije staroslavenskoga jezika; staroslavenski u službi hrvatske kulture

(uvod u hrvatsko glagoljaštvo) + obla i uglata glagoljica – transkripcija i transliteracija). => 15. i 16. siječnja 2018.

B) Završni pismeni ispit s 40% udjela u konačnoj ocjeni.

C) Završni usmeni ispit s 35% udjela u konačnoj ocjeni.

Primjer izračunavanja ocjene:

Student je ostvario sljedeće ocjene iz dvaju kolokvija: 1. 3, 4, 2. 3, 2. Student je potom ostvario ocjenu 2 iz

završnoga pismenog ispita i ocjenu 3 iz završnoga usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli:

(kolokviji x 0,25) + (zpi x 0,4) + (zui x 0,35).

Za dane ocjene konkretan je izračun:

(3 x 0,25) + (2 x 0,4) + (3 x 0,35) = 0,75 + 0,8 + 1,05 = 2,6 = 3.

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni položiti dva kolokvija, a položeni su kolokviji uvjet za pristup završnom pismenom i usmenom dijelu ispita (gramatički sustav staroslavenskoga jezika). Za prolaznu je ocjenu na svakome kolokviju potrebno ostvariti 60%, a na završnome ispitu također 60%.

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz dvaju kolokvija, pismenoga i usmenoga dijela završnoga ispita: 25% konačne ocjene čini ocjena iz kontinuiranoga praćenja (dva kolokvija), 40% konačne ocjene čini ocjena iz pismenoga dijela završnoga ispita, a 35% konačne ocjene čini ocjena iz usmenoga dijela završnoga ispita. Položeni su kolokviji uvjet za pristupanje pismenom i usmenom dijelu završnoga ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene na kolokvijima te na završnom ispitu.

Skala je ocjenjivanja za kolokvije i ispit sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Studenti su obvezni redovito pohađati predavanja i vježbe (dopuštena najviše tri izostanka).

Studenti se vrednuju i ocjenjuju prema razrađenim kriterijima s kojima su prethodno upoznati i koji su im dostupni.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Damjanović, Stjepan, Slovo iskona – Staroslavenska / starohrvatska čitanka, Matica hrvatska, Zagreb, 2012. (str. 11-120)
  2. Damjanović, Stjepan, Staroslavenski jezik (Četvrto, popravljeno i dopunjeno izdanje), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005. (str. 56-81 i str. 118-127)
  3. Damjanović, Stjepan – Jurčević, Ivan – Kuzmić, Boris – Kuštović, Tanja – Lukić, Milica – Žagar, Mateo, Mali staroslavensko-hrvatski rječnik, Matica hrvatska, Zagreb, 2009.

Dopunska literatura:

a) Ćirilometodska problematika:

  1. Damjanović, Stjepan, Jedanaest stoljeća nezaborava, Osijek-Zagreb, 1991.
  2. Dokumenti o svetom Ćirilu i Metodu, Dokumenti 76, KS, Zagreb, 1985.
  3. Grivec, Fran, Slavenski blagovjesnici sveti Ćiril i Metod, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1985.
  4. Lukić, Milica, Popularizacija ćirilometodske ideje u drugoj polovici 19. stoljeća na hrvatskome nacionalnom prostoru (Korpus ćirilometodskih književnih tekstova), Lingua Montenegrina (časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja), 4/2009, str. 85-124.
  5. Lukić, Milica, Strossmayerov projekt obnove ćirilometodske baštine, Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, 27/2011, str. 67-96.

 

b) Prvi slavenski književni jezik i pismo

  1. Bratulić, Josip, Leksikon hrvatske glagoljice, Zagreb, 1995. (treba proučiti poglavlje Glagoljica: Pismo, znak, slika, str. 9-16)
  2. Diringer, David, Povijest pisma, Zagreb, 1991.
  3. Fučić, Branko, Granična područja glagoljice i ćirilice, Brački zbornik 15, Supetar, 1987.
  4. Fučić, Branko, Najstariji hrvatski glagoljski natpisi, Slovo 21, Zagreb, 1971., str. 227-255.
  5. Hercigonja, Eduard, Srednjovjekovna književnost, Povijest hrvatske književnost 2, Liber – Mladost, Zagreb, 1975. (Problemi jezika i stila, str. 30-41, Hrvatski udio u općeslavenskoj (crkvenoslavenskoj) književnosti, str. 45-56)
  6. Hercigonja, Eduard, Trojezična i tropismena kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Matica hrvatska, Zagreb, 2006. (odabrana poglavlja)
  7. Kapović, Mate, Uvod u indoeuropsku lingvistiku, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.
  8. Katičić, Radoslav, Uz pitanje o postanku i starosti glagoljice, Hercigonjin zbornik, Croatica XXVI, 42/43/44, str. 185-199.
  9. Koneski, Blaž, Ohridska književna škola, Slovo, 6–8, Zagreb, 1957., str. 177–194.
  10. Mareš, František V., Drevnoslavjanskij literaturnyj jazyk v Velikomoravskom gosudarstve, Voprosy jazykoznanija 2, Moskva, 1961, str. 12-23.
  11. Matasović, Ranko, Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.
  12. Mihaljević, Milan, Slavenska poredbena gramatika, 1. dio – Uvod i Fonologija, Zagreb, 2002.
  13. Mihaljević, Milan, Slavenska poredbena gramatika, 2. dio – Morfologija, Prozodija, Slavenska pradomovina, Školska knjiga, Zagreb, 2014.
  14. Nazor, Anica, Ćirilica i glagoljaši, Brački zbornik 15, Supetar, 1987.
  15. Žagar, Mateo, Uvod u glagoljsku paleografiju 1, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013. (odabrana poglavlja – str. 285-315)

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije:

Na početku semestra upoznati studente s izvedbenim planom i programom rada.

Pratiti pohađanje nastave (potpisi studenata na svim predavanjima i vježbama).

Evaluacijski listići.