Sociologija knjige i čitanja II

 

Naziv kolegija:
Sociologija knjige i čitanja II
Šifra ISVU:
59269
Šifra MOZVAG:
IZIP19
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g., 3.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Lakuš, Jelena
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Studenti se trebaju upoznati s osnovnim utjecajima knjige na društvo i razumjeti socijalne i psihološke mehanizme pomoću kojih se ta interakcija zbiva. Posebna će se pažnja usmjeriti na tumačenje pojma društvene isključenosti i uloge informacijskih ustanova i novili tehnologija u njezinu prevladavanju. Nadalje, studenti se upoznaju s prednostima i nedostacima propagande knjiga u različitim medijima, te ili se usmjeruje da razumiju osnovne oblike komunikacije teksta i čitatelja. Studenti trebaju biti osposobljeni da:

  • razumiju osnovne značajke pojma 'digitalna podijeljenosti' i tumače posljedice utjecaja novilh tehnologija na pismenost i čitanje
  • prepoznaju načine i telinike  pismenjavanja

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • analizirati i razlikovati društvenu funkciju knjige od antike do početka 21. stoljeća
  • analizirati i usporediti različitost čitateljskih navika kroz povijest
  • razlikovati prednosti i nedostatke sustava cenzure i propagande u različitim društvenim i političkim sustavima
  • usporediti različite fenomene vezane uz povijest knjige i čitanja

Sadržaj predmeta:

Društvena funkcija knjižnice i njezin utjecaj na čitanje. Vlasnici knjiga i knjižnica. Propaganda knjige; klubovi čitatelja; književne večeri: prikazi na TV i radiju: prikazi u novinama i časopisima i si. Uloga tiskanog teksta u multimedijalnom okruženju. Knjiga kao čimbenik društvenog i tehnološkog napretka. Utjecaj novili medija na čitanje. Umreženi svijet. Intelektualno vlasništvo i modeli obeštećivanja autora i izdavača za posudbu i umnažanje. Digitalna podijeljenost. Otvoreni pristup publikacijama i uloga sveučilišta. Uloga autorskih i nakladničkih asocijacija. Projekti poticanja čitanja (Books tor ali. Dads and lads. book-crossing i dr.). Bib lio terapija. Poticanje čitanja kod osoba s posebnim potrebama.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature analizirati i razlikovati društvenu funkciju knjige od antike do početka 21. stoljeća aktivno sudjelovanje na predavanjima, dva kolokvija/pismeni završni ispit
predavanje slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature analizirati i usporediti različitost čitateljskih navika kroz povijest aktivno sudjelovanje na predavanjima, dva kolokvija/pismeni završni ispit
predavanje slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature razlikovati prednosti i nedostatke sustava cenzure i propagande u različitim društvenim i političkim sustavima aktivno sudjelovanje na predavanjima, dva kolokvija/pismeni završni ispit
seminarsko izlaganje, terenska nastava seminarska prezentacija, slušanje izlaganja, rasprava usporediti različite fenomene vezane uz povijest knjige i čitanja aktivno sudjelovanje na seminarima, seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kolokvij, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kolokvij 1,5 60%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 1 40%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Iz pojedinih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene.

Po elementima vrednovanja student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: prvi kolokvij: 60 bodova, drugi kolokvij = 60 bodova, seminarski rad = 50 bodova, prezentacija = 20 bodova, sažetak prezentacije = 10 bodova.

Dva kolokvija obuhvaćaju gradivo predavanja i seminara. Pravo izlaska na drugi kolokvij iz predavanja imaju studenti koji su na prvom kolokviju ostvarili minimum od 33 boda (55%). Pismeni završni ispit koji donosi ukupno 120 bodova pišu studenti koji tijekom semestra nisu ostvarili minimum bodova na kolokvijima ili kolokvijima nisu pristupili. Na pismenom završnom ispitu potrebno je ostvariti minimum 55%  bodova. Na usmeni ispit mogu izaći studenti koji nisu zadovoljni ocjenom, a do više im ocjene nedostaje 5 bodova.

Seminarski rad nosi 50 bodova. U seminarskom se radu vrednuju sljedeći elementi: sadržajna pokrivenost teme i struktura sadržaja rada (logično i pregledno raspoređen sadržaj kroz poglavlja i potpoglavlja) = 20 bodova, izrada sažetka i ključnih riječi = 10 bodova, izbor literature (formalno i sadržajno relevantni izvori) = 10 bodova, parafraziranje i citiranje korištenih izvora i popis literature = 5 bodova, stil pisanja (stručni stil), pravopis i gramatika = 5 bodova.

Prezentacija nosi 20 bodova, a vrednuju se sljedeći elementi: sadržajna pokrivenost teme i struktura sadržaja izlaganja =  5 bodova, izbor literature i navođenje literature u bilješkama ispod svakog slajda = 5 bodova, problemska pitanja/zadaci, poticanje i vođenje rasprave = 5 bodova, način izlaganja (vladanje temom, kritičnost i originalnost u pristupu temi, dinamičnost i atraktivnost izlaganja) =  5 bodova.

Sažetak seminarske prezentacije nosi 10 bodova, a vrednuje se sadržajna pokrivenost teme te odabir relevantnih pitanja vezanih uz temu čije odgovore student može pronaći u samome sažetku.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati (posebno predavanja i posebno seminarska nastava); (2) tijekom nastave pripremio je i održao seminarsko izlaganje, predao seminarsku prezentaciju, sažetak seminara s pitanjima i seminarski rad.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Abell. A. : S. Corrall. Information literacv in ajoined tip U'orld. London : Facet. 2004.
  2. Burke. P. A Social Historv of Knouledge: From Gutenberg to Dide.rot. Cambridge : Politv. 2000.
  3. Castels. Manuel. Uspon umreienogdntšt\\\\>a Zagreb : Golden marketing. 2000.
  4. Elkin. J. : B. Train : D. Denham. Reading and reader devclopnicnt: thepleasure of reading. London : Facet. 2003.
  5. Manguei. A. Povijest čitanja. Zagreb : Prometej. 2001.
  6. Shields. R. Virtualni prostori, stvarne povijesti i Svnća tijela. II Kulture Interneta: zbirnik radova/ur. R. Sheilds. Zagreb : Jasenski ITurk. 2001

Dopunska literatura:

  1. Pov\\\\ er. G. Social exclttsion: a professional issite'I. 2000. URL: http://v\\\\A\\\\Av.careerdevelopmentgroup.org.uk/impactA)300/gpo\\\\\\\\er.htm
  2. Repo rt offlie Po licy Advisoiv Group on Social Exclusion. CILEP. 2001. URL: http://v\\\\AVAv.cilip.org.uk/ad\\\\ocacv/eags/socialinclusion.html
  3. sustavno praćenje stručne periodike

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata, upitnik

Ostale informacije: