Studij | Godina |
Semestar |
Status |
---|---|---|---|
INFORMATOLOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij) | 1.g. |
ljetni |
izborni |
Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
---|---|---|---|---|
Faletar, Sanjica | 15 |
0 |
30 |
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Nastanak i razvoj narodnih knjižnica u svijetu i Hrvatskoj. Pojam, temeljne funkcije i zadaci narodnih knjižnica (kultura, informiranje, učenje, slobodno vrijeme). Temeljne vrijednosti i načela rada narodnih knjižnica. Narodne knjižnice u multikulturnom, informacijskom društvu. Demokratski i ekonomski razvitak društva, slobodan pristup informacijama i narodne knjižnice. Narodne knjižnice kao treći prostor.
Tipovi organizacijskih jedinica narodnih knjižnica. Unutarnja organizacija, knjižnični odjeli i službe (odjel za djecu i odrasle, čitaonice, multimedijski centri, igraonice i igroteke, medijateke i dr.). Bibliobusne služba. Knjižnične zbirke (zavičajna zbirke i druge zbirke građe posebne vrste). Narodne knjižnice i informacijska i komunikacijska tehnologija. Korisnici narodnih knjižnica. Posebne korisničke skupine (zatvorenici, bolesnici, slijepe i slabovidne osobe itd.). Zadovoljavanje potreba korisnika. Korisničke studije. Edukacija korisnika.
Upravljanje narodnim knjižnicama. Vještine upravljanja. Planiranje. Upravljanje financijama, djelatnicima, građom, tehnologijom i promjenama. Volonteri i prijatelji knjižnice. Zagovaranje knjižnica i knjižničnih vrijednosti. Marketing i promocija. Financiranje narodnih knjižnica. Zakonski i financijski okviri narodnih knjižnica. Mjerenje i vrednovanje učinka narodnih knjižnica. Suvremeni oblici povezivanja narodnih knjižnica. Prostor i oprema narodnih knjižnica. Budućnost narodnih knjižnica.
Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad
usmeno i pismeno
Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
---|---|---|
Pismeni ispit | 1,4 | 50% |
Pohađanje nastave | 1,1 | 0% |
Seminarski rad | 1,5 | 50% |
Iz pojedinih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene (60 bodova na završnom ispitu i 50 bodova na seminarskom radu).
Student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: 100 bodova za završni ispit i 100 bodova za seminarski rad. Elementi vrednovanja seminarskog rada su sljedeći: jasno i koherentno predstavljanje sadržaja (maksimalno 60 bodova), relevantni izvori (maksimalno 20 bodova), organizacija teksta (maksimalno 10 bodova), jezik i stil (maksimalno 10 bodova).
Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).
Student ostvaruje pravo na potpis u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70% nastave i (2) mora na vrijeme predati seminarski rad. Studenti koji to ne učine dužni su sljedeće akademske godine ponovno upisati i odslušati kolegij. Plagiranje seminarskih radova se kažnjava s 0 ocjenskih bodova, a prepisivanje tijekom ispita se kažnjava oduzimanjem ispita, dobivanjem 0 ocjenskih bodova te pokretanjem stegovnog postupka.