Mreže narodnih knjižnica

 

Naziv kolegija:
Mreže narodnih knjižnica
Šifra ISVU:
64582
Šifra MOZVAG:
IZIP11
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Faletar Tanacković, Sanjica
15
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • razlikovati temeljne zadaće i usluge narodnih knjižnica
  • prepoznati ulogu i značaj narodnih knjižnica u suvremenom (informacijskom) društvu
  • opisati problematiku vezanu uz planiranje i upravljanje u narodnim knjižnicama (financije, osoblje, građa, tehnologija, prostor)
  • tumačiti osnovna načela knjižničnog marketinga
  • opisati osnovne metode vrednovanja službi i usluga u narodnim knjižnicama

Sadržaj predmeta:

Nastanak i razvoj narodnih knjižnica u svijetu i Hrvatskoj.  Pojam, temeljne funkcije i zadaci narodnih knjižnica (kultura, informiranje, učenje, slobodno vrijeme). Temeljne vrijednosti i načela rada narodnih knjižnica. Narodne knjižnice u multikulturnom, informacijskom društvu. Demokratski i ekonomski razvitak društva, slobodan pristup informacijama i narodne knjižnice. Narodne knjižnice kao treći prostor.

Tipovi organizacijskih jedinica narodnih knjižnica. Unutarnja organizacija, knjižnični odjeli i službe (odjel za djecu i odrasle, čitaonice, multimedijski centri, igraonice i igroteke, medijateke i dr.). Bibliobusne služba. Knjižnične zbirke (zavičajna zbirke i druge zbirke građe posebne vrste). Narodne knjižnice i informacijska i komunikacijska tehnologija. Korisnici narodnih knjižnica. Posebne korisničke skupine (zatvorenici, bolesnici, slijepe i slabovidne osobe itd.). Zadovoljavanje potreba korisnika. Korisničke studije. Edukacija korisnika.

Upravljanje narodnim knjižnicama. Vještine upravljanja. Planiranje. Upravljanje financijama, djelatnicima, građom, tehnologijom i promjenama. Volonteri i prijatelji knjižnice. Zagovaranje knjižnica i knjižničnih vrijednosti. Marketing i promocija. Financiranje narodnih knjižnica. Zakonski i financijski okviri narodnih knjižnica. Mjerenje i vrednovanje učinka narodnih knjižnica. Suvremeni oblici povezivanja narodnih knjižnica. Prostor i oprema narodnih knjižnica. Budućnost narodnih knjižnica.

Vrste izvođenja nastave:

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Pismeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 1,5 50%
Pismeni ispit 1,4 50%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Iz pojedinih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene (60 bodova na završnom ispitu i 50 bodova na seminarskom radu).

Student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: 100 bodova za završni ispit i 100 bodova za seminarski rad. Elementi vrednovanja seminarskog rada su sljedeći: jasno i koherentno predstavljanje sadržaja (maksimalno 60 bodova), relevantni izvori (maksimalno 20 bodova), organizacija teksta (maksimalno 10 bodova), jezik i stil (maksimalno 10 bodova).

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70% nastave i (2) mora na vrijeme predati seminarski rad. Studenti koji to ne učine dužni su sljedeće akademske godine ponovno upisati i odslušati kolegij. Plagiranje seminarskih radova se kažnjava s 0 ocjenskih bodova, a prepisivanje tijekom ispita se kažnjava oduzimanjem ispita, dobivanjem 0 ocjenskih bodova te pokretanjem stegovnog postupka.

 

 

Obavezna literatura:

  1. de la Peña McCook, K. Introduction to public librarianship. New York: Neal-Schuman, 2004.
  2. Mesić, Đ. Osnovni pravci razvoja narodnih knjižnica u svijetu. //  Bibliotekarstvo, 36(1990), str. 7-29.
  3. IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice. / uredile C. Koontz i B. Gubbin. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011.
  4. Javne knjižnice i čitaonice. // Socijalna povijest knjige u Hrvata. / Aleksandar Stipčević. Zagreb : Školska knjiga, 2008. Str. 314-338.

Dopunska literatura:

  1. Čitaonice, klubovi čitalaca, narodne (pučke) knjižnice. // Povijest knjige. / Aleksandar Stipčević. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1985. Str. 489-496.
  2. Lehmann, Vibeke; Locke, Joanne. Smjernice za knjižnične usluge za zatvorenike. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2007.
  3. Smjernice za knjižnične službe i usluge za gluhe / uredio John Michael Day. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004. 
  4. Smjernice za knjižnične usluge za bebe i djecu rane dobi. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008.
  5. Smjernice za knjižnične usluge za bolničke pacijente, starije osobe i osobe s posebnim potrebama u ustanovama za trajnu skrb i smještaj. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009.           
  6. Smjernice za knjižnične usluge za mladež / glavna urednica Ana Barbarić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009.
  7. Smjernice za knjižnične usluge za multikulturalne zajednice : s IFLA-inim Manifestom za multikulturalnu knjižnicu. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010.
  8. Smjernice za pokretne knjižnice / priredila radna skupina IFLA-ine Sekcije za narodne knjižnice na čelu s Ianom Stringerom. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije: