| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - prevoditeljski smjer) | 1.g. |
zimski |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Karabalić, Vladimir | 15 |
0 |
15 |
Cilj kolegija je upoznati studente s najvažnijim teoretičarima, školama i koncepcijama prevođenja u svijetu od početaka teorije prevođenja u predznanstvenom razdoblju, preko razvoja unutar lingvistike i znanosti o književnosti, do profiliranja u samostalnu znanost o prevođenju 80. i 90. godina prošlog stoljeća.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
U kolegiju se obrađuju prilozi pojedinih autora i škola razvoju znanosti o prevođenju. Nakon pregleda važnijih priloga teoriji prevođenja u predznanstvenom razdoblju prije i u prvim desetljećima 20. stoljeća, detaljnije će se prikazati razvoj znanosti o prevođenju u 20. stoljeću, tj. sljedeći autori, škole odnosno teorijski koncepti: J. Levý, E. A. Nida, Stylistique comparée, Lajpciška škola, W. Koller, P. Newmark, K. Reiß, teorija skoposa, dekonstruktivizam, deskriptivna translatologija i njezini najvažniji ogranci (npr. Manipulation School, teorija polisistema) i razvoji zadnjih godina (npr. feministička znanost o prevođenju, postkolonijalna translatologija).
| NASTAVNA METODA | AKTIVNOST STUDENTA | ISHOD UČENJA |
METODA PROCJENE |
| predavanje, grupna rasprava, seminarsko izlaganje | praćenje izlaganja, sudjelovanje u raspravi, sustavno opažanje i zaključivanje | protumačiti najvažnije teorije u znanosti o prevođenju | kolokvij, seminarsko izlaganje, aktivno sudjelovanje u nastavi |
| predavanje, seminarsko izlaganje, rasprava | praćenje izlaganja i sudjelovanje u raspravi, sustavno opažanje i zaključivanje | usporediti najvažnije teoretičare, škole i koncepcije prevođenja u spomenutom razdoblju | kolokvij, seminarsko izlaganje, aktivno sudjelovanje u nastavi |
| rasprava, dijaloška metoda | aktivno sudjelovanje u raspravi, sustavno opažanje i zaključivanje | procijeniti relativan doprinos navedenih teorija u okviru znanosti o prevođenju | aktivno sudjelovanje u nastavi, seminarsko izlaganje, kolokvij |
| izdvajanje prednosti i nedostataka, grupna rasprava | sudjelovanje, sistematsko zaključivanje, argumentiranje vlastitog stajališta | vrednovati pojedine ideje, teorije i hipoteze sa stajališta znanosti o prevođenju | aktivno sudjelovanje u nastavi, seminarsko izlaganje, kolokvij |
| predavanje, seminarsko izlaganje, rasprava | praćenje izlaganja, sudjelovanje u raspravi, sustavno opažanje i zaključivanje | usvojiti stav da je znanost o prevođenju relevantna | aktivno sudjelovanje u nastavi, seminarsko izlaganje, kolokvij |
Kolokvij, Pohađanje nastave, Usmeno izlaganje
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Kolokvij | 1,8 | 80% |
| Pohađanje nastave | 0,75 | 0% |
| Usmeno izlaganje | 0,45 | 20% |
Konačna ocjena se oblikuje po formuli: (prosječna ocjena iz 2 kolokvija x 0,8) + (usmena prezentacija x 0,2)
Npr. ako student ostvari 75 bodova na prvom kolokviju, 85 bodova na drugom kolokviju i 90 bodova iz usmene prezentacije:
(75 + 85) : 2) x 0,8 = 80 x 0.8 = 64; 90 x 0,2 = 18; 64 + 18 = 82
Dakle, prosječna ocjena iz 2 kolokvija (80 bodova) množi se s 0,8 jer je udio kolokvija u konačnoj ocjeni 80%.
Ocjena iz usmene prezentacije (90 b.) množi se s 0,2 jer je udio te ocjene u konačnoj ocjeni 20%. Zbrajanjem dobivamo konačnu ocjenu, u ovom slučaju 82 bod
Korektivni faktor ocjene, npr. ako je student između ocjene vrlo dobar i izvrstan, bit će ukupna aktivnost studenta u okviru kolegija.
Prunč, Erich (2007). Entwicklungslinien der Translationswissenschaft. Von den Asymmetrien der Sprachen zu den Asymmetrien der Macht. Berlin: Frank & Timme.
Holmes, James S. (1988). Translated! Papers on Literary Translation and Translation Studies. Amsterdam: Rodopi.
Robinson, Douglas (2014). Western Translation Theory: From Herodotus to Nietzsche. London/New York: Routledge.
Schleiermacher, Friedrich (1813/2018). Über die verschiedenen Methoden des Übersetzens. Stuttgart: Reclam.
Nida, Eugene A. (1964). Toward a Science of Translating: With Special Reference to Principles and Procedures Involved in Bible Translating. Leiden: Brill.
Catford, J. C. (1965). A Linguistic Theory of Translation. London: Oxford University Press.
Holmes, James S. (1972/1988). “The Name and Nature of Translation Studies.” In: Holmes, James S. (1988). Translated! Papers on Literary Translation and Translation Studies (pp. 67–80). Amsterdam: Rodopi.
Wilss, Wolfram (1982). Übersetzungswissenschaft – Probleme und Methoden. Stuttgart: Klett-Cotta.
Reiß, Katharina & Vermeer, Hans J. (1984). Grundlegung einer allgemeinen Translationstheorie. Tübingen: Niemeyer.
Nord, Christiane (1997). Translating as a Purposeful Activity: Functionalist Approaches Explained. Manchester: St. Jerome Publishing.
Krings, Hans P. (1988). Was geht im Kopf des Übersetzers? Eine empirische Untersuchung zur Struktur des Übersetzungsprozesses an fortgeschrittenen Französischlernern. Tübingen: Narr.
Toury, Gideon (1995). Descriptive Translation Studies and Beyond. Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins.
Bassnett, Susan & Lefevere, André (eds.) (1990). Translation, History and Culture. London/New York: Cassell.
Spivak, Gayatri Chakravorty (1993). “The Politics of Translation.” In: Outside in the Teaching Machine (pp. 179–200). New York/London: Routledge.
Wieser, Veronika (2022). Professionalisierung im Konferenzdolmetschen. Berlin: Frank & Timme.
Braun, Sabine (2020). “Remote Interpreting: Herausforderungen und Chancen.” In: Translation und Interpreting im digitalen Zeitalter (pp. 45–68). Berlin: Frank & Timme.
Schmitz, Klaus-Dirk (2014). Terminologie und Sprachdatenverarbeitung. Berlin: Frank & Timme.
Schäfer, Ulrich (2003). Maschinelle Übersetzung und linguistische Datenverarbeitung. Tübingen: Niemeyer.
Stede, Manfred (2021). Einführung in die Computerlinguistik. Berlin/Boston: De Gruyter.