| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij) | 3.g. |
ljetni |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Pon, Leonard | 15 |
15 |
0 |
|
| Cimer Karaica, Sanja | 0 |
30 |
0 |
Razvijanje sposobnosti razumijevanja sintaktičkih odnosa među sastavnicama u nezavisnosloženim i zavisnosloženim rečenicama te sposobnosti tvorbe gramatički korektnih složenih rečenica različite kompleksnosti na njemačkom jeziku. Ovladavanje stručnom terminologijom iz područja predmeta što uključuje njezinu primjenu u analizi odabranog jezičnog materijala.
Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
Jednostavne i složene rečenice. Koordinacija i subordinacija. Vrste nezavisnosloženih rečenica s obzirom na semantičko-logički odnos između pojedinih surečenica. Vezna sredstva u nezavisnosloženim rečenicama. Vrste zavisnih rečenica. Položaj zavisne rečenice. Izražajni oblik zavisne rečenice. Funkcija zavisne rečenice. Vezna sredstva u zavisnosloženim rečenicama. Glagolsko vrijeme i način u kontekstu složene rečenice. Red riječi u složenim rečenicama. Kompleksne sintaktičke strukture. Neupravni govor. Parenteza.
predavanja, vježbe, obrazovanje na daljinu
| 2. 1. Nastavna aktivnost | 2. 2. Aktivnost studenta | 2. 3. Ishod učenja | 2. 4. Metoda procjene |
| predavanje, analiza primjera, rasprava | aktivno slušanje, analiza odabranog jezičnog materijala, rasprava | grafički prikazati strukturu (višestruko) složene rečenice | kolokvij / pismeni ispit, usmeni ispit |
| predavanje, analiza primjera | aktivno slušanje | odrediti logičkosemantički odnos između sastavnica nezavisnosložene rečenice |
usmeni ispit |
| predavanje, rasprava | aktivno slušanje, analiza odabranog jezičnog materijala | analizirati obilježja zavisnih rečenica u konkretnom primjeru | usmeni ispit |
| rasprava | aktivno slušanje, analiza odabranog jezičnog materijala | analizirati gramatičku točnost sintaktičkih konstrukcija | usmeni ispit |
| predavanje, samostalan i skupni rad studenata | aktivno slušanje, rješavanje zadataka | pravilno upotrijebiti interpunkcijske znakove u (višestruko) složenim rečenicama | kolokvij / pismeni ispit |
| predavanje, samostalan rad studenata | aktivno slušanje, rješavanje zadataka | preoblikovati jedan tip sintaktičke strukture u drugi bez promjene semantike | pismeni ispit |
| predavanje, samostalan rad studenata | aktivno slušanje, analiza jezičnih primjera | primjereno koristiti stručnu terminologiju | usmeni ispit |
| analiza primjera, rješavanje zadataka, samostalan rad studenata | analiza primjera, proizvodnja gramatički točnih rečenica | primjenjivati stečena znanja u praksi | kolokvij / pismeni ispit |
Kolokvij/pismeni ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Kolokvij/pismeni ispit | 1,25 | 50% |
| Pohađanje nastave | 1,5 | 0% |
| Usmeni ispit | 1,25 | 50% |
Student se ocjenjuje na završnom usmenom i završnom pismenom ispitu. Konačna je ocjena prosječna ocjena izvedena iz ocjene na usmenom i na pismenom ispitu. Međutim, obje ocjene – ocjena na usmenom i ocjena na pismenom – moraju biti pozitivne. Tijekom semestra održavaju se kolokviji. Pozitivno ocijenjeni kolokviji priznaju se kao položen pismeni ispit.
Ako student nije položio sve kolokvije s pozitivnom ocjenom, pristupa pismenom ispitu. Izračun konačne ocjene vrši se isto kao i gore, samo što se umjesto prosječne ocjene kolokvija uzima ocjena postignuta na pismenom ispitu.
Primjer izračuna: Student je položio kolokvije s prosječnom ocjenom dobar (3), a usmeni ispit s ocjenom (5). Konačna se ocjena računa na sljedeći način: (3 x 0,5) + (5 x 0,5) = 4,00. Konačna je ocjena vrlo dobar (4).
Nazočnost na najmanje 70 % sati nastave, kontinuirana provjera znanja, usmeni ispit.
Duden (2022). Die Grammatik (Band 4). Odabrana poglavlja.
Engel, Ulrich (2010). Deutsche Grammatik. München: Iudicium.
Petrović, Velimir (2005). Syntax des zusammengesetzten Satzes im Deutschen. Zagreb: Školska knjiga.
Pon, Leonard (2020). Zusammengesetzte Sätze im Deutschen. Eine Einführung in die syntaktische Analyse für Nichtmuttersprachler. Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Helbig, Gerhard; Buscha, Joachim (2001). Deutsche Grammatik. Berlin etc.: Langenscheidt.
Heringer, Hans Jürgen (1996). Deutsche Syntax Dependentiell. Tübingen: Stauffenburg.
Zifonun, Gisela et al. (1997). Grammatik der deutschen Sprache. Berlin / New York: de Gruyter.v
Studentska anketa. Razgovor.