Hrvatska povijest 1918.-1945.

Studentima omogućiti uvid u hrvatsku povijest od kraja Prvoga svjetskog rata do kraja Drugoga svjetskog rata, s naglaskom na temeljne procese u okviru političke, društvene, kulturne, intelektualne i ekonomske povijesti na čitavom hrvatskom etničkom prostoru te u okviru autohtonih hrvatskih manjinskih zajednica i iseljeništva.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• izdvojiti temeljne pojmove o položaju hrvatskoga naroda u monarhističkoj Jugoslaviji
• objasniti društvene, kulturne i ekonomske procese u razdoblju monarhističke Jugoslavije i Nezavisne Države Hrvatske
• usporediti sadržaj najutjecajnijih političkih ideologija u hrvatskom društvu
• raščlaniti uzroke i tijek Drugoga svjetskog rata na teritoriju Kraljevine Jugoslavije i Nezavisne Države Hrvatske
• kritički vrednovati ulogu monarhističke Jugoslavije, Nezavisne Države Hrvatske i Narodnooslobodilačkoga pokreta

Jugoslavenski odbor, Narodno vijeće SHS i nastanak jugoslavenske države, Ustavotvorna skupština Kraljevine SHS 1920., Vidovdanski ustav 1921., politički ustroj Kraljevine SHS/Kraljevine Jugoslavije, političke ideologije među Hrvatima u Kraljevini SHS/Kraljevini Jugoslaviji (agrarizam, nacionalizam, politički katolicizam, liberalizam, socijaldemokracija, komunizam), Seljačko-demokratska koalicija, atentat na Stjepana Radića u Narodnoj skupštini u Beogradu 1928., diktatura kralja Aleksandra Karađorđevića 1929., velikosrpski hegemonizam, unitarizam i centralizam, hrvatsko nacionalno pitanje u monarhističkoj Jugoslaviji (integralno jugoslavenstvo, jugoslavenski federalizam i hrvatski suverenizam), Ustaško-domobranski pokret u domovini i iseljeništvu, Velebitski ustanak 1932., atentat na kralja Aleksandra Karađorđevića u Marseilleu 1934., društveni, kulturni i intelektualni život Hrvata u Kraljevini SHS/Kraljevini Jugoslaviji, hrvatsko političko i ekonomsko iseljeništvo u međuratnom razdoblju, nastanak Banovine Hrvatske 1939., politički ustroj Banovine Hrvatske, društveni, kulturni i intelektualni život u Banovini Hrvatskoj, znanost i umjetnost Hrvata u međuratnom razdoblju, Travanjski rat i nastanak Nezavisne Države Hrvatske 1941., ustaški totalitarni režim, društveni, kulturni i intelektualni život u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Hrvati u Narodnooslobodilačkom pokretu, Hrvatska seljačka stranka u Drugom svjetskom ratu, Hrvati i Katolička crkva u Drugom svjetskom ratu, Jasenovac i sustav koncentracijskih logora u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, puč Vokić-Lorković 1944., ustaški i komunistički zločini u ratnom i poratnom razdoblju, Bleiburg i Križni put, uspostava komunističke vlasti 1945.

predavanja, seminari i radionice, ostalo

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im dostupni. Završni ispit je ocjena pismenoga ispita te usmenoga ispita. Studenti iz svakoga pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im dostupni.

Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:

aktivnost na nastavi 15 %

seminarski rad 25 %

pismeni ispit 60 %

Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:

aktivnost na nastavi 15 %

seminarski rad 25 %

pismeni ispit 60 %

Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (dozvoljeno do 30 % nastavnih sati izostanaka), pripremiti za nastavni sat analizu zadanoga historiografskog teksta, aktivno sudjelovati u raspravama na zadanu temu, samostalno rješavati seminarske zadatke te položiti pismeni ispit.

• H. Matković, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb, 2002.
• I. Šute, Hrvatska povijest 1918. – 1941., Zagreb, 2019.

• V. Aralica, Kmet, fiškal, hajduk. Konstrukcija identiteta Hrvata 1935. – 1945., Zagreb, 2016.
• V. Aralica, Matica hrvatska u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Zagreb, 2009.
• I. Banac, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji, Zagreb, 1995.
• N. Barić, Ustaše na Jadranu, Zagreb, 2012.
• M. Bergholz, Nasilje kao generativna sila. Identitet, nacionalizam i sjećanje u jednoj balkanskoj zajednici, Sarajevo- Zagreb, 2018.
• D. Dukovski, Istra i Rijeka u prvoj polovici 20. stoljeća (1918. – 1947.), Zagreb, 2011.
• S. M. Džaja, Politička realnost jugoslavenstva 1918. – 1991., Sarajevo – Zagreb, 2004.
• Z. Hasanbegović, Jugoslavenska muslimanska organizacija 1929. – 1941. (u ratu i revoluciji 1941. – 1945.), Zagreb, 2012.
• A. Jakir, Dalmacija u međuratnom razdoblju 1918. – 1941., Zagreb, 2018.
• M. Jareb, Mediji i promidžba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Zagreb, 2016.
• M. Jareb, Ustaško-domobranski pokret od nastanka do travnja 1941. godine, Zagreb, 2007.
• N. Kisić-Kolanović, Muslimani i hrvatski nacionalizam 1941. – 1945., Zagreb, 2009.
• S. Kljaić, Nikada više Jugoslavija. Intelektualci i hrvatsko nacionalno pitanje (1929. – 1945.), Zagreb, 2017.
• J. Krišto, Hrvatski katolički pokret (1903. – 1945.), Zagreb, 2004.
• J. Krišto, Sukob simbola. Politika, vjere i ideologije u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Zagreb, 2001.
• S. Leček (ur.), Prijelomna vremena. Hrvatske zemlje nakon 1918., Zagreb, 2022.
• S. Leček, Znanost i svjetonazor. Etnologija i prosvjetna politika Banovine Hrvatske 1939. – 1941., Zagreb – Slavonski Brod, 2010.
• Z. Matijević, Slom politike katoličkog jugoslavenstva. Hrvatska pučka stranka u političkom životu Kraljevine SHS (1919. – 1929.), Zagreb, 1998.
• Z. Matijević, U sjeni dvaju orlova. Prilozi crkveno-nacionalnoj povijesti Hrvata u prvim desetljećima 20. stoljeća, Zagreb, 2005.
• H. Matković, Povijest Hrvatske seljačke stranke, Zagreb, 1999.
• I. Šarac, Kultura selektivnoga sjećanja. Hrvati Hercegovine i Nezavisna Država Hrvatska, Mostar, 2012.
• J. Tomašević, Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941. – 1945. Okupacija i kolaboracija, Zagreb, 2010.

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju i Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguravanje kvalitete Sveučilišta.