Svjetska povijest 1918.-1945.

Studente upoznati s povijesnim činjenicama, pojavama, procesima i uzročno-posljedičnim vezama između povijesnih fenomena vezanih uz razdoblje između dvaju svjetskih ratova te Drugi svjetski rat, s naglaskom na komparativni pristup europskoj i svjetskoj povijesti te ih uvesti u metode kritičkog vrednovanja stručne i znanstvene literature za referentno razdoblje.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• kritički vrednovati Versailleske mirovne ugovore i ulogu Lige naroda u međunarodnim odnosima
• prepoznati obilježja totalitarnih ideologija u Europi (fašizam, nacizam, komunizam)
• objasniti društvenu genezu i politički uspon totalitarnih ideologija u svijetu
• analizirati uzroke Drugoga svjetskog rata
• izložiti tijek Drugoga svjetskog rata kroz ključne događaje na globalnoj razini

Historiografski terminološki konstrukt „kratkoga“ 20. stoljeća, Versailleski mirovni ugovori 1919. – 1920. i njihove posljedice na međunarodne političke odnose, Liga naroda, Mala antanta, Velika gospodarska kriza 1929. – 1933., New Deal i drugi modeli izlaska iz gospodarske krize, nacionalizam i nacionalno pitanje u međuratnom razdoblju, demokracija i političke ideologije u međuratnom razdoblju (liberalizam, konzervativizam, socijaldemokracija, agrarizam, politički katolicizam), totalitarne ideologije (komunizam, fašizam, nacionalsocijalizam), uspon totalitarnih političkih pokreta i režima u svijetu, društveni, kulturni i intelektualni procesi u međuratnom razdoblju, znanost i umjetnost u međuratnom razdoblju, uzroci Drugoga svjetskog rata, tijek Drugoga svjetskog rata u svijetu, savezničke konferencije (Teheran 1943., Jalta 1945., Potsdam 1945.), Nürnberški proces 1945. – 1946., genocidi u Prvom i Drugom svjetskom ratu (genocid nad kršćanima u Osmanskom Carstvu 1915. – 1923., Holokaust 1933. – 1945.).

predavanja, seminari i radionice, samostalni zadatci, ostalo

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im dostupni. Završni ispit je ocjena pismenoga ispita te usmenoga ispita. Studenti iz svakoga pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im dostupni.

Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:

aktivnost na nastavi 15 %

seminarski rad 25 %

pismeni ispit 60 %

Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:

aktivnost na nastavi 15 %

seminarski rad 25 %

pismeni ispit 60 %

Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (dozvoljeno do 30 % nastavnih sati izostanaka), pripremiti za nastavni sat analizu zadanoga historiografskog teksta, aktivno sudjelovati u raspravama na zadanu temu, samostalno rješavati seminarske zadatke te položiti pismeni ispit..

• Skupina autora (ur. Ivo Goldstein), Povijest 16: Prvi svjetski rat i poslijeratna Europa (1914. – 1936.), Zagreb, 2008.
• Skupina autora (ur. Ivo Goldstein), Povijest 17: Predvečerje rata i Drugi svjetski rat (1936. – 1945.), Zagreb, 2008.

• S. Berstein (ur.), Oni su stvorili mir. Versailleski mirovni ugovor viđen iz Francuske i iz drugih zemalja, Zagreb, 2019.
• P. Blom, Rastrgane godine 1918. – 1938., Zaprešić, 2017.
• M. Burleigh, Treći Reich. Nova povijest, Zagreb, 2012.
• T. Bouverie, Politika popuštanja Hitleru. Chamberlain, Churchill i put u rat, Zagreb, 2020.
• D. Dukovski, Ozrcaljena povijest. Uvod u suvremenu povijest Europe i Europljana, Zagreb, 2012.
• M. Ferro, Sedmorica zaraćenih 1918. – 1945. Usporedna povijest, Zagreb, 2008.
• R. Gerwarth, Pobijeđeni. Zašto nije završio Prvi svjetski rat. 1917. – 1923., Zagreb, 2018.
• E. Hobsbawm, Doba ekstrema. Kratko dvadeseto stoljeće 1914. – 1991., Zagreb, 2009.
• T. Jakovina, Trenuci katarze. Prijelomni događaji XX. stoljeća, Zagreb, 2013.
• M. Kasapović (ur.), Bliski istok. Politika i povijest, Zagreb, 2016.
• I. Kershaw, Do pakla i natrag. Europa 1914. – 1949., Zagreb, 2017.
• L. Kos-Stanišić, Latinska Amerika. Povijest i politika, Zagreb, 2009.
• M. MacMillan, Mirotvorci. Šest mjeseci koji su promijenili svijet, Zagreb, 2008.
• M. Mazower, Mračni kontinent. Europsko dvadeseto stoljeće, Zagreb, 2004.
• E. Nolte, Fašizam u svojoj epohi, Beograd, 1990.
• R. Overy, Diktatori. Hitlerova Njemačka i Staljinova Rusija, Zagreb, 2018.
• J. M. Roberts, Povijest Europe, Zagreb, 2002.
• S. Sebag Montefiore, Staljin. Na dvoru crvenog cara, Zagreb, 2009.
• A. J. P. Taylor, Uzroci Drugog svjetskog rata, Zagreb, 1994.
• B. Trencsényi, M. Kopeček, L. Lisjak Gabrijelčič, M. Falina, M. Baár, M. Janowski, A History of Modern Political Thought in East Central Europe. Volume II: Negotiating Modernity in the 'Short Twentieth Century' and Beyond, Part I: 1918-1968, Oxford, 2018.
• B. Wołoszański, To okrutno stoljeće, Zagreb, 2013.

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju i Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguravanje kvalitete Sveučilišta.