| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Književnost i kulturni identitet | 2.g. |
ljetni |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Peternai Andrić, Kristina | 4 |
0 |
2 |
Cilj je kolegija upoznati studenta sa suvremenim statusom književne teorije te s književnoteorijskim pravcima 20. stoljeća. S tim su ciljem u kolegij uključena pitanja interdisciplinarnosti, diskurza književnosti, diskurza teorije, odnosa ideologije i
književnosti.
Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:
— opisati status suvremene književne teorije,
— usporediti suvremene teorijske pristupe književnosti,
— objasniti osnovne značajke pojedinoga teorijskog pristupa,
— razlikovati čitanja književnih tekstova s obzirom na teorijski pristup,
— analizirati književni tekst s različitih teorijskih polazišta.
Suvremena književna teorija je područje mišljenja i pisanja vrlo rastezljivih granica i često interdisciplinarna pa radovi nastali u njezinu okrilju često imaju učinke izvan prvotne struke. Suvremene su teorije brojne (strukturalizam, marksistička teorija, psihoanaliza, hermeneutika, feministička teorija, poststrukturalizam, dekonstrukcija, postkolonijalna teorija, postmodernizam, rodna i queer teorija, etnička teorija i drugo) te uključuju radove s područja antropologije, filozofije, sociologije, teorije filma,
rodnih i queer studija, političke teorije pa i ekonomije, prava, medicine itd. Njihovi uvidi se koriste za promišljanje kategorija značenja, kulture i prirode, povijesti, tvorbe pojedinačnoga ili kolektivnog identiteta i slična.
predavanja, seminari i radionice, multimedija i mreža, samostalni zadatci
| 2.1. Nastavna aktivnost | 2.2. Aktivnost studenta | 2.3. Ishod učenja | 2.4 Metoda procjene |
| predavanje | slušanje, pisanje, sustavno opažanje, razmišljanje |
opisati status suvremene književne teorije |
usmeni ispit |
| predavanje | slušanje, pisanje, sustavno opažanje, razmišljanje | usporediti suvremene teorijske pristupe književnosti |
usmeni ispit |
| predavanje | slušanje, pisanje, sustavno opažanje, razmišljanje | objasniti osnovne značajke pojedinoga teorijskog pristupa |
usmeni ispit |
| predavanje | slušanje, pisanje, sustavno opažanje, razmišljanje | razlikovati čitanja književnih tekstova s obzirom na teorijski pristup |
usmeni ispit |
| seminar mentorski rad | prikupljanje podataka na zadanu temu, istraživanje, čitanje, razmišljanje, pisanje |
analizirati književni tekst s različitih teorijskih polazišta | istraživački rad |
Aktivnost u nastavi, Istraživanje, Usmeni ispit
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Aktivnost u nastavi | 0 | 0% |
| Istraživanje | 0 | 20% |
| Usmeni ispit | 0 | 80% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz istraživačkog rada i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz istraživačkog rada, a 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.
Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, istraživački rad, usmeni ispit.
1. Terry Eagleton, Književna teorija, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb,1987.
2. Miroslav Beker, Suvremene književne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
3. Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
4. Judith Butler, Nevolje s rodom, Ženska infoteka, Zagreb, 2000.
5. Terry Eagleton, Teorija i nakon nje, Algoritam, Zagreb, 2005.
6. David Carter, Literary Theory, Pocket Essentials, 2006.
7. Gina Wisker, Ključni pojmovi postkolonijalne književnosti, AGM, Zagreb, 2010.
8. Herman Rapaport, The literary theory toolkit: a compendium of concepts and methods, Wiley – Blackwell, 2011.
9. Lois Tyson, Critical Theory Today: A User-Friendly Guide, Routledge, London, 2006.
1. Jacques Derrida, O gramatologiji, Veselin Masleša, Sarajevo, 1976.
2. Pierre Macherey, A Theory of Literary Production, Routledge, London, 1978.
3. Gilles Deleuze, Felix Guattari, Anti-Oedipus: Capitalism and Schizophrenia, University of Minnesota Press, Minneapolis, 1983.
4. Gilles Deleuze, Difference and Repetition, Athlone Press, London, 1984.
5. Jonathan Culler, O dekonstrukciji: teorija i kritika poslije strukturalizma, Globus, Zagreb, 1991.
6. Lubomir Doležel, Poetike Zapada, Sarajevo, 1991.
7. Fredric, Jameson, Postmodernism, or, The Cultural Logic of Late Capitalism, Duke University Press, Durkham, 1991.
8. Vladimir Biti (ur.), Suvremena teorija pripovijedanja, Globus, Zagreb, 1992.
9. Roger Webster, Studying Literary Theory: An Introduction, Arnold, London, 1996.
10. Hans Bertens, Literary Theory: The Basics, Routledge, 2001.
11. Todd E. Davis, Kenneth Womack, Mapping the Ethical Turn: A Reader in Ethics, Culture, and Literary Theory, Virginia, 2001.
12. Ernesto Laclau, Chantal Mouffe, Hegemony and Socijalist Strategy: Towards a Radical Democratic Politics, Verso, London, 2001.
13. Vladimir Biti (ur.), Politika i etika pripovijedanja, Sveučilišna naklada, Zagreb, 2003.
14. Michael Hardt, Antonio Negri, Imperij, Arkzin, Multimedijalni institut, Zagreb, 2003.
15. Raman Selden, Peter Widdowson, Peter Brooker, A Reader᾿s Guide to Contemporary Literary Theory, Longman, 2005.
16. Mary, Klages, Literary Theory. A Guide for the Perplexed, Continuum London, 2006.
17. Simon Tormey, Jules Townshend, Key Thinkers from Critical Theory to Post-Marxism, SAGE Publications, London, 2006.
18. Gregory Castle, The Blackwell Guide to Literary Theory, Blackwell Publishing Ltd., 2007.
19. Jochen Hörisch, Teorijska apoteka: pripomoć upoznavanju humanističkih teorija posljednjih pedeset godina, s njihovim rizicima i nuspojavama, Algoritam, Zagreb, 2007.
20. Michael Ryan, Literary Theory: A Practical Introduction, Blackwell Publishing, Malden, 2007.
21. Michael Hardt, Antonio Negri, Mnoštvo. Rat i demokracija u doba imperija, Multimedijalni institut, Zagreb, 2009.
Studentska anketa..