Metapodatci i identifikatori

Na predavanjima upoznati studente s razvojem metapodataka i njihovom ulogom u oblikovanju, organizaciji, zaštiti i održavanju elektroničkih dokumenata i e-poslovanja. Osposobiti studente da:

• prepoznaju složenije elemente XML-a, RDF-a
• ovladaju elementima Dublinskog skupa, DOI-a i srodnih sustava
• koriste metapodatke pri izradi laganijih zadaća pomoću generatora metapodataka kao što je DC generator od NSK  (http://www.nsk.hr/izdavaci/dc1/lijevo1.htm )

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• opisati sheme metapodataka različitih zajednica unutar područja informacijskih znanosti
• razlikovati identifikatore koji su trenutno zastupljeni u mrežnom okruženju
• označiti elemente shema metapodataka u različitim formatima pohrane
• generirati metapodatke mrežnih izvora pomoću generatora metapodataka
• pretvoriti metapodatke mrežnih izvora pomoću generatora metapodataka dostupnih na mreži
• objasniti interoperabilnost metapodataka u mrežnom okruženju
• sintetizirati usvojeno znanje

Pojava, značenje i razvoj metapodataka i identifikatora u polju informacijskih znanosti. Definicije, kontekst i uvođenje koncepta metapodataka u odnosu na pet temeljnih ciljeva primjene: opis izvora, pretraživanje informacija, upravljanje primjenom informacijskih aplikacija, vlasništvo i autentifikacija podataka i interoperabilnost i uloga metapodatak u e-poslovanju i marketingu. Uloga XML-a, RDF-a i enkodiranja podataka. Standardi:  Dublinski skup elemenata, MARC, DOI, ONIX.

PURL (Persistent Uniform Resorce Locator) (projekt OCLC-a), METS (Metadata Encoding and Transsmision Standard (projekt Library of Congress), Open Archive Intiative (OAI) (organizacija koja se bavi razvojem interoperabilnih standarda za razmjenu metapodataka), URL, ISSN itd.

Generatori metapodataka

predavanja, vježbe

Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Praktični rad, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene.

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirano praćenje na vježbama: 40, praktični rad: 60, završni pismeni ispit: 80, završni usmeni ispit: 20.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Studenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati.

1. Delsey, T. Preispitivanje konvencionalnih paradigmi za opis dokumenata. // Vjesnik biliotekara Hrvatske, 46, 1/2(2003), 32-43.
2. Hakala, J. Dublinski osnovni skup elemenata metapodataka. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 43,1-2(2000), str. 49-68.
3. Haynes, D. Metadata for Information Management and retrieval. London : Facet, 2004.
4. Lupovici, C. ; J. Masanes. NEDLIB: Metadata for Long Term Preservation of Electronic Publications. Den Haag : NEDLIB Consortium, 2000.
5. Lynch, C. Identifiers and their role in networked information applications. URL http://arl.org/newsltr/194/identifier.html    (2004-10-10).
6. Reynolds, R. ISSN, identifikatori i metapodaci u digitalnom svijetu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 47, 1/2 (2004)

1. IFLA Study Group on the Functional Requirements for Bibliographic Records.  Functional requirements for bibliographic records : final report. München : Saur, 1998.
2. ISBD(ER) : Međunarodni standardni bibliografski opis elektroničke građe. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2001.
3. Weibel, S. Metadata : the foundations of resource description. // D-lib Magazine, July 1995 URL http://www.dlib.org/dlib/July95/07weibel.html   (2004-10-10)

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; rasprava o sadržaju i načinu organizacije predmeta.