Tehnike znanstvenog rada u književnosti

 

Naziv kolegija:
Tehnike znanstvenog rada u književnosti
Šifra ISVU:
288889
Šifra MOZVAG:
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Studij
Godina
Semestar
Status
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Engler, Tihomir
0
0
15
Ivanović Grgurić, Sanja
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija upoznati studente s tehnikama i uvesti ih u metodologiju pisanja znanstvenih radova iz područja teorije i povijesti književnosti.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
pravilno primijeniti znanstvene izvore u skladu s normama etičkog znanstvenog ponašanja u vlastitom radu iz područja književnosti
strukturirati vlastiti seminarski i drugi pisani rad iz područja književnosti
odabrati prikladnu metodologiju u prikupljanju i obradi informacija prije pisanja znanstvenog rada iz područja književnosti
samostalno analizirati postojeći znanstveni rad
formulirati vlastite argumente na zadanu temu iz područja književnosti
formulirati vlastito istraživačko pitanje iz područja književnosti
organizirati vlastito vrijeme i pripreme potrebne za pisanje znanstvenog rada
samostalno napisati seminarski rad u skladu s normama znanstvenog pisanja.

Sadržaj predmeta:

Kolegij daje uvid u konvencije, standarde i norme pisanja znanstvenih radova iz područja teorije i povijesti književnosti te pruža uvid u različite metodološke pristupe u znanosti o književnosti (hermeneutika, psihoanaliza, strukturalizam, intertekstualnost i dr.), a na vježbama se predstavljaju tehnike prikupljanja znanstvenih podataka, vođenja bilježaka na predavanjima, ekscerpiranje
podataka iz tekstova sekundarne literature i znanstvenih radova iz područja teorije i povijesti književnosti, formuliranje teza, pisanje referata, seminarskog i znanstvenog rada.

Vrste izvođenja nastave:

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
Predavanje Slušanje, zapisivanje pravilno primijeniti znanstvene izvore u skladu s normama etičkog znanstvenog ponašanja u vlastitom radu iz područja književnosti Kontinuirane provjere znanja; seminarski rad, referat
predavanje, vježbe
čitanje zn. radova uz vođenje bilješki,
samostalni rad		 Slušanje; prikupljanje i organiziranje informacija; zapisivanje strukturirati vlastiti seminarski i drugi pisani rad iz područja književnosti Referat, seminarski rad
Predavanje Slušanje, zapisivanje odabrati prikladnu metodologiju u prikupljanju i obradi informacija prije pisanja zn. rada iz područja književnosti Referat, seminarski rad
Vježbe, čitanje uz vođenje bilješki, samostalni rad čitanje,analiza teksta,
prepoznavanje najvažnijih informacija i obrazloženo zauzimanje stava prema pročitanom		 samostalno analizirati postojeći znanstveni rad Referat, seminarski rad
Vježbe, čitanje uz vođenje bilješki, samostalni rad čitanje,analiza teksta,
prepoznavanje najvažnijih informacija i obrazloženo zauzimanje stava prema pročitanom		 formulirati vlastite argumente na zadanu temu iz područja književnosti Kontinuirana provjera znanja;
referat, seminarski rad
Vježbe, rasprava, čitanje prikupljanje i organiziranje informacija; zapisivanje, izrada umne mape formulirati vlastito istraživačko pitanje iz područja književnosti Kontinuirana provjera znanja;
referat, seminarski rad
Samostalan rad prikupljanje i organiziranje informacija; planiranje i upravljanje vremenom organizirati vlastito vrijeme i pripreme potrebne za pisanje zn. rada Referat, seminarski rad
Vježbe, samostalan rad prikupljanje i organiziranje informacija; čitanje,
analiza teksta,
prepoznavanje najvažnijih informacija i obrazloženo zauzimanje stava prema pročitanom; pisanje rada		 samostalno napisati seminarski rad u skladu s normama znanstvenog pisanja Seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Referat, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 0,75 0%
Referat 0,55 30%
Seminarski rad 0,7 70%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Elementi ocjenjivanja: seminarski rad, referat.
Student će tijekom semestra pripremiti i na nastavi održati referat. Ocjena referata iznosit će 30 % konačne ocjene. Student će također izraditi seminarski rad, a ocjena seminarskog rada iznosit će 70 % konačne ocjene.
 

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer izračuna ocjene: Student je iz referata ostvario ocjenu vrlo dobar (4) i iz seminarskog rada vrlo dobar (4). Konačna ocjena izračunava se prema formuli (ref. x 0,3) + (sem. x 0,7) = (4 x 0,3) + (4 x 0,7) = 1,2 + 2,8 = 4.

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

Materijali koje priprema izvođač nastave (uručeni na satu i dostupni na Moodleu).
Babić, Josip (1994). Uvod u književnoznanstvenu metodologiju. Novi sad: Svetovi.
Esselborn-Krumbiegel, Helga (2014): Von der Idee zum Text. utb.
Esselborn-Krumbiegel, Helga (2014): Richtig wissenschaftlich schreiben. utb.
Franck, Norbert; Stary, Joachim (2013): Die Technik wissenschaftlichen Arbeitens. utb.
Gutzen, Dieter; Oellers, Norbert; Petersen, Jürgen (1981). Einführung in die neuere deutsche Literaturwissenschaft. Berlin: Erich Schmidt.
Karmasin, Matthias; Rainer Ribing (2011): Die Gestaltung wissenschaftlicher Arbeiten : mit Leitfaden für Seminararbeiten, Bachelor-, Master- und Magisterarbeiten sowie Dissertationen. Wien: Facultas.wuv.
Mayer, Philipp (2015): 300 Tipps fürs wissenschaftliche Arbeiten. utb.
Žmegač, Viktor, Škreb Zdenko (ur.) (1971). Methoden der deutschen Literaturwissenschaft. Frankfurt/M.
Žmegač, Viktor, Škreb, Zdenko (ur.) (1973). Zur Kritik literaturwissenschaftlicher Methodologie. Frankfurt/M.

Dopunska literatura:

Baasner, Rainer u. Maria Zens (2005): Methoden und Modelle der Literaturwissenschaft. Eine Einführung. 3., überarb. und erw. Aufl. Berlin: Schmidt 2005.
Beker, Miroslav (1986). Suvremene književne teorije. Zagreb: Liber.
Hermand, Jost (1977). Synthetisches Interpretieren. Zur Methodik der Literaturwissenschaft. München: Nymphenburger Verlagshandlung.
Jahraus, Oliver (2004): Literaturtheorie. Theoretische und methodische Grundlagen der Literaturwissenschaft. Tübingen/Basel: Francke.
Škreb, Zdenko; Stamać, Ante (1998). Uvod u književnost. Teorija i metodologija, Zagreb: Globus.
Solar, Milivoj (2005): Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Evidencija o pohađanju nastave, individualne konzultacije, kontinuirano praćenje, studentska anketa.

Ostale informacije: