Tehnike znanstvenog rada u književnosti

Cilj je kolegija upoznati studente s tehnikama i uvesti ih u metodologiju pisanja znanstvenih radova iz područja teorije i povijesti književnosti.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
pravilno primijeniti znanstvene izvore u skladu s normama etičkog znanstvenog ponašanja u vlastitom radu iz područja književnosti
strukturirati vlastiti seminarski i drugi pisani rad iz područja književnosti
odabrati prikladnu metodologiju u prikupljanju i obradi informacija prije pisanja znanstvenog rada iz područja književnosti
samostalno analizirati postojeći znanstveni rad
formulirati vlastite argumente na zadanu temu iz područja književnosti
formulirati vlastito istraživačko pitanje iz područja književnosti
organizirati vlastito vrijeme i pripreme potrebne za pisanje znanstvenog rada
samostalno napisati seminarski rad u skladu s normama znanstvenog pisanja.

Kolegij daje uvid u konvencije, standarde i norme pisanja znanstvenih radova iz područja teorije i povijesti književnosti te pruža uvid u različite metodološke pristupe u znanosti o književnosti (hermeneutika, psihoanaliza, strukturalizam, intertekstualnost i dr.), a na vježbama se predstavljaju tehnike prikupljanja znanstvenih podataka, vođenja bilježaka na predavanjima, ekscerpiranje
podataka iz tekstova sekundarne literature i znanstvenih radova iz područja teorije i povijesti književnosti, formuliranje teza, pisanje referata, seminarskog i znanstvenog rada.

Pohađanje nastave, Referat, Seminarski rad

usmeno i pismeno

Elementi ocjenjivanja: seminarski rad, referat.
Student će tijekom semestra pripremiti i na nastavi održati referat. Ocjena referata iznosit će 30 % konačne ocjene. Student će također izraditi seminarski rad, a ocjena seminarskog rada iznosit će 70 % konačne ocjene.
 

Primjer izračuna ocjene: Student je iz referata ostvario ocjenu vrlo dobar (4) i iz seminarskog rada vrlo dobar (4). Konačna ocjena izračunava se prema formuli (ref. x 0,3) + (sem. x 0,7) = (4 x 0,3) + (4 x 0,7) = 1,2 + 2,8 = 4.

Materijali koje priprema izvođač nastave (uručeni na satu i dostupni na Moodleu).
Babić, Josip (1994). Uvod u književnoznanstvenu metodologiju. Novi sad: Svetovi.
Esselborn-Krumbiegel, Helga (2014): Von der Idee zum Text. utb.
Esselborn-Krumbiegel, Helga (2014): Richtig wissenschaftlich schreiben. utb.
Franck, Norbert; Stary, Joachim (2013): Die Technik wissenschaftlichen Arbeitens. utb.
Gutzen, Dieter; Oellers, Norbert; Petersen, Jürgen (1981). Einführung in die neuere deutsche Literaturwissenschaft. Berlin: Erich Schmidt.
Karmasin, Matthias; Rainer Ribing (2011): Die Gestaltung wissenschaftlicher Arbeiten : mit Leitfaden für Seminararbeiten, Bachelor-, Master- und Magisterarbeiten sowie Dissertationen. Wien: Facultas.wuv.
Mayer, Philipp (2015): 300 Tipps fürs wissenschaftliche Arbeiten. utb.
Žmegač, Viktor, Škreb Zdenko (ur.) (1971). Methoden der deutschen Literaturwissenschaft. Frankfurt/M.
Žmegač, Viktor, Škreb, Zdenko (ur.) (1973). Zur Kritik literaturwissenschaftlicher Methodologie. Frankfurt/M.

Baasner, Rainer u. Maria Zens (2005): Methoden und Modelle der Literaturwissenschaft. Eine Einführung. 3., überarb. und erw. Aufl. Berlin: Schmidt 2005.
Beker, Miroslav (1986). Suvremene književne teorije. Zagreb: Liber.
Hermand, Jost (1977). Synthetisches Interpretieren. Zur Methodik der Literaturwissenschaft. München: Nymphenburger Verlagshandlung.
Jahraus, Oliver (2004): Literaturtheorie. Theoretische und methodische Grundlagen der Literaturwissenschaft. Tübingen/Basel: Francke.
Škreb, Zdenko; Stamać, Ante (1998). Uvod u književnost. Teorija i metodologija, Zagreb: Globus.
Solar, Milivoj (2005): Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga.

Evidencija o pohađanju nastave, individualne konzultacije, kontinuirano praćenje, studentska anketa.