Novovjekovna filozofija

Upoznati studente s najvažnijim problemima koji su u filozofiji bili zastupljeni od sredine 15. stoljeća do prve polovice 18. stoljeća. U skladu s tim, kolegij će obuhvaćati filozofiju renesanse, empirizma, racionalizma i prosvjetiteljstva. Cilj je da studenti filozofsko mišljenje koje pripada razdoblju renesanse prepoznaju kao obnovu antičke filozofije i prijelaz iz srednjega u novi vijek. Što se tiče empirizma i racionalizma, cilj je da studenti uvide i shvate različitost metoda i filozofskih uvida na kojima predstavnici tih dviju škola mišljenja temelje svoj nauk o spoznaji, kao i to da, primjerice zahvaljujući eksperimentu, kao i otkrićima novih pomagala (teleskop, dalekozor, mikroskop), tek empirizmom i racionalizmom počinje novovjekovna filozofija i znanost. Naposljetku, cilj je da studenti filozofsko mišljenje koje pripada razdoblju prosvjetiteljstva prepoznaju kao ono mišljenje koje je vrhovnim načelom i svrhom svijeta smatralo čovjeka i njegov um, zbog čega su teologija, dogmatika, kršćanstvo i objavljena religija shvaćani kao predrasude, zablude i praznovjerja.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

-          povezati temeljne pojmove novovjekovne filozofije

-          opisati odabrane aspekte, pravce, predstavnike i pristupe u novovjekovnoj filozofiji

-          interpretirati odabrane aspekte, pravce, predstavnike i pristupe u novovjekovnoj filozofiji

-          identificirati glavne probleme, pojmove, argumente i teorije unutar pravaca i pristupa novovjekovne filozofije

-          protumačiti glavne probleme, pojmove, argumente i teorije unutar pravaca i pristupa novovjekovne filozofije

-          objasniti temeljne sadržaje i pristupe unutar i između ključnih teorijskih pravaca novovjekovne filozofije

-           primjenjivati standardnu filozofsku terminologiju.

Sadržaji su predavanja i seminara sljedeći:

• renesansa kao epoha, mnogoaspektnost renesanse, tendencija obnove antičkoga mišljenja
• renesansna problematika čovjeka (homo – secundus Deus, homo – Deus in terris)
• renesansna preobrazba slike svijeta (ideja beskonačnosti, heliocentrizam)
• renesansni platonizam i aristotelizam, renesansni sinkretizam
• renesansno problematiziranje ljudske zajednice: renesansne utopije
• empirizam i racionalizam: spoznajnoteorijsko osvješćivanje, borba metoda
• jasnost i razgovijetnost, urođenost ideja u umu (Descartes)
• kritika urođenosti ideja u umu, reprezentacionalizam (Locke)
• matematika i geometrija omogućavaju najpouzdaniju spoznaju (racionalisti)
• Spinozina Etika i Leibnizova Monadologija
• osjetila i iskustvo omogućavaju najpouzdaniju spoznaju (empiristi)
• Baconov Novi organon i Hobbesov Levijatan
• Hume, O samoubojstvu
• filozofija prava i politike: Hobbes i Locke
• novovjekovna filozofija prirode i filozofija znanosti
• prosvjetiteljstvo kao epoha: europski kulturno-politički pokret
• filozofija kao najvažnija disciplina u prosvjetiteljā, čovjek i njegov um kao vrhovno načelo i svrha svijeta, obaranje teološke zgrade
• znanost u prosvjetiteljstvu: istinita znanost samo je znanost o prirodi koja se temelji na načelima uma, svođenje

metafizike na matematiku i fiziku

• enciklopedizam (Bayle, Diderot)
• filozofija prava i politike u prosvjetiteljstvu (Montesquieu, Rousseau)
• Voltaire, Condillac, Helvétius, Holbach: prosvjetiteljstvo kao utopijski socijalizam.

Nakon upoznavanja sa sadržajem kolegija od studenata se očekuje usvajanje sljedećih znanja, kompetencija i vještina:

• teorijska znanja o filozofijama renesanse, empirizma, racionalizma i prosvjetiteljstva, s posebnim naglaskom na

obilježja i razlikovanja tih četiriju usmjerenja u povijesti filozofije

• vještinu tumačenja i pisanja o određenom problemu koji je zastupljen u ta četiri filozofska usmjerenja, bilo o, primjerice, koncepciji beskonačnosti ili pak sinkretizmu (renesansa), bilo o urođenosti ideja u umu ili pak ulozi matematike i geometrije (racionalizam), bilo o kritici urođenosti ideja u umu ili pak reprezentacionalizmu (empirizam), bilo o čovjeku i njegovu umu kao vrhovnom načelu i svrsi svijeta ili pak enciklopedizmu (prosvjetiteljstvo).

predavanja, obrazovanje na daljinu

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave i na pismenom ispitu. Pismeni ispit donosi 70 % bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 30 % bodova.

Aktivnost u nastavi, pohađanje nastave, pismeni ispit.

1.     Erna Banić-Pajnić (priređivač sveska), Filozofija renesanse, Hrestomatija filozofije, sv. 3 (Zagreb: Školska knjiga, 1996)

2.     Vladimir Filipović (ur.), Filozofija renesanse i odabrani tekstovi filozofa, Filozofska hrestomatija, sv. 3 (Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1956 [1. izd.], 1978 [2.], 1982 [3.] ili 1983 [4. izd.])

3.     Vanda Božičević (priređivačica sveska), Filozofija britanskog empirizma, Hrestomatija filozofije, sv. 4 (Zagreb: Školska knjiga, 1996)

4.     Damir Barbarić (priređivač sveska), Filozofija racionalizma, Hrestomatija filozofije, sv. 5 (Zagreb: Školska knjiga, 1997)

5.   Danilo Pejović, Francuska prosvjetiteljska filozofija i odabrani tekstovi filozofa, Filozofska hrestomatija, sv. 6 (Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1957 [1. izd.], 1978 [2. izd.], 1982 [3. izd.] ili 1983 [4. izd.])

1. Nicolaus Cusanus, De docta ignorantia / Nikola Kuzanski, O učenom neznanju, uredila Erna Banić-Pajnić, preveli Luka Boršić i Irena Galić (Zagreb: Institut za filozofiju, 2007)
2. Giovanni Pico della Mirandola, Govor o dostojanstvu čovjekovu / Oratio de hominis dignitate, s latinskog preveo,

izvornik priredio, uvod i bilješke napisao Sinan Gudžević (Zagreb: Nova stvarnost, 1998)

1. Hanna-Barbara Gerl, Einführung in die Philosophie der Renaissance (Darmstadt: Wissenschaftliche Buchgesellschaft, 1989)
2. Francis Bacon, Novi organon, preveo Viktor D. Sonnenfeld, prijevod redigirao Vladimir Vratović (Zagreb: Naprijed, 1986)
3. Thomas Hobbes, Levijatan, prijevod Borislav Mikulić (Zagreb: Jesenski i Turk, 2004)
4. Concha Roldán (ur.), »Leibniz: Perspektiva i aktualnost«, Filozofska istraživanja 17/2 (1997), str. 265–424
5. Renati Descartes, Meditationes de prima philosophia / René Descartes, Razmišljanja o prvoj filozofiji, s latinskog

izvornika preveo Tomislav Ladan (Zagreb: Demetra, 1993)

1. Benedikt de Spinoza, Etika dokazana geometrijskim redom, preveo Ozren Žunec (Zagreb: Demetra, 2000)
2. George Berkeley, De motu / O gibanju, preveo s latinskog: Šimun Selak (Zagreb: Hrvatski studiji – Studia Croatica Sveučilišta u Zagrebu, 1998)
3. Charles Louis de Secondat Montesquieu, O duhu zakona I-II, prevela Marija Spajić, priredio Dimitrije Savić (Zagreb:

Demetra, 2003-2008)

1. Jean Jacques Rousseau, Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima; Društveni ugovor, s francuskog preveo Dalibor Foretić (Zagreb: Školska knjiga, 1978)
2. Julien Offray de La Mettrie, Čovjek stroj; Rasprava o duši; Čovjek biljka, s francuskog preveo i predgovor napisao Josip Balabanić (Zagreb: Artresor naklada, 2004).

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju i Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.