Interdisciplinarnost: teorijski i praktični uvidi

Cilj je kolegija studente na predavanjima i seminarskoj nastavi uputiti u teorijska obilježja, metode i praktičnu provedbu interdisciplinarnih znanstvenih istraživanja. Da bi taj cilj ostvarili, studenti će biti upoznati s vodećim svjetskim teoretičarima i praktičarima interdisciplinarnosti kao suvremene znanstvene paradigme, čija je svrha prevladavanje nedostataka disciplinarnih pristupa fenomenima 21. stoljeća. Studenti će, uz to, znati razlikovati disciplinarni, multidisciplinarni, transdisciplinarni i interdisciplinarni pristup znanstvenim istraživanjima. Bit će upućeni u aktualne teorije interdisciplinarnosti, a onda i u interdisciplinarne teorije. Jedan od ciljeva kolegija sastoji se i od podučavanja studenata o povezanosti filozofije i interdisciplinarnosti, kao i o mogućnosti uspostave nove filozofske discipline: filozofije interdisciplinarnosti.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

-          razlikovati disciplinarni, multidisciplinarni, transdisciplinarni i interdisciplinarni pristup znanstvenim istraživanjima u teoriji i praksi

-          objasniti teorijsku osnovu interdisciplinarnosti kao znanstvene paradigme, kao i metode praktične provedbe interdisciplinarnih istraživanja

-          objasniti teorijsku povezanost filozofije i interdisciplinarnosti

-          razlučiti uvide o mogućoj uspostavi filozofije interdisciplinarnosti kao nove filozofske discipline pisati stručne radove u skladu sa znanstvenim i etičkim načelima pojedinih znanstvenih paradigmi koristeći različite izvore.

Sadržaji su predavanja i seminarske nastave sljedeći:

• historijski pregled nastanka znanstvenih paradigmi: od disciplinarnosti do interdisciplinarnosti
• teorijska obilježja i praktična primjena suvremenih znanstvenih paradigmi
• disciplinarnost: teorija i praksa
• multidisciplinarnost: teorija i praksa
• transdisciplinarnost: teorija i praksa
• teorije interdisciplinarnosti i interdisciplinarne teorije
• interdisciplinarnost u praksi
• odnos filozofije i interdisciplinarnosti
• filozofija interdisciplinarnosti.

Nakon upoznavanja sa sadržajem kolegija od studenata se očekuje usvajanje sljedećih znanja, kompetencija i vještina:

• teorijska znanja o suvremenim znanstvenim paradigmama (disciplinarnost, multidisciplinarnost, transdisciplinarnost, interdisciplinarnost), zatim o teorijama interdisciplinarnosti i o interdisciplinarnim teorijama, potom o odnosu filozofije i interdisciplinarnosti te o filozofiji interdisciplinarnosti kao o mogućoj novoj filozofskoj disciplini
• praktična znanja o primjeni interdisciplinarne znanstvene metode na istraživanja u kojima filozofija te druge humanističke i društvene znanosti u 21. stoljeću dolaze u neposredan doticaj s drugim znanostima.

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Rad studenta bit će ocijenjen i vrednovan na temelju redovitoga pohađanja nastave, aktivnoga sudjelovanja na nastavi,

izrade i prezentiranja seminarskog rada te polaganja usmenog ispita. Aktivnost na nastavi 15 %, seminarski rad 35 %, a usmeni ispit 50 % bodova.

Pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, kolokvij, seminarski rad, usmeni ispit.

1.  Joe Moran, Interdisciplinarity (London – New York: Routledge, 2002)

2. Robert Frodeman (Editor-in-Chief), Julie Thompson Klein, Carl Mitcham (Associate Editors), The Oxford Handbook of Interdisciplinarity (New York: Oxford University Press Inc., 2010)

3. Allen F. Repko, Rick Szostak, Michelle Phillips Buchberger, Introduction to interdisciplinary studies, second edition (Los Angeles: Sage Publications, Inc., 2017)

1. Jan C. Schmidt, »Towards a philosophy of interdisciplinarity. An attempt to provide a classification and clarification«, Poiesis & Praxis: International Journal of Ethics of Science and Technology Assessment 5/1 (2007), str. 53–69
2. Jerry A. Jacobs, Scott Frickel, »Interdisciplinarity: A Critical Assessment«, Annual Review of Sociology 35 (2009), str. 43–65
3. Michael H. G. Hoffmann, Jan C. Schmidt, Nancy J. Nersessian, »Philosophy of and as interdisciplinarity«, Synthese 190/11 (2013), str. 1857–1864

1. Mary S. Morgan, Till Grüne-Yanoff, »Modeling Practices in the Social and Human Sciences. An Interdisciplinary Exchange«, Perspectives on Science 21/2 (2013), str. 143–156
2. Robert Frodeman, Sustainable Knowledge: A Theory of Interdisciplinarity (London: Palgrave Pivot, 2014)
3. Uskali Mäki, »Philosophy of Interdisciplinarity. What? Why? How?«, European Journal for Philosophy of Science 6/3 (2016), str. 327–342
4. David Budtz Pedersen, »Integrating social sciences and humanities in interdisciplinary research«, Palgrave Communications 2/1 (2016), str. 1–7
5. Allen F. Repko, Rick Szostak, Interdisciplinary research: process and theory, third edition (Los Angeles: Sage Publications, Inc., 2017)

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unapređivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom vijeća Odsjeka za filozofiju.