Informacijski sustavi u obrazovanju

Osnovni cilj je osposobiti studente da povezuju znanja i vještine u korištenju informacijskih izvora i sustava s potrebama obrazovanja i obrazovnih sustava.

Studenti će se upoznati s obrazovnom ulogom informacijskih ustanova (knjižnica, arhiva, muzeja) koje su od posebne važnosti za obrazovne ustanove. Upoznat će se s informacijskim izvorima i sustavima za obrazovanje, didaktičkim implikacijama učenja putem virtualnih sustava i s temeljnim nastavnim umijećima vezano uz moguću primjenu informacijskih tehnologija u nastavi i učenju. Upoznat će koncept cjeloživotnog učenja i u europskom kontekstu. Studenti trebaju ovladati:

• tehnikama postavljanja informacijskih upita
• tehnikama pretraživanja tiskanih i mrežnih izvora informacija,
• metodama sadržajne analize i vrednovanja informacijskih izvora za obrazovanje
• osnovama korištenja informacijskih tehnologija u obrazovanju i nastavi, te nekih softvera za učenje na daljinu
• osnovama konfiguriranja obrazovnih sadržaja u on-line okruženju
• umijećem komuniciranja.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• postavljati informacijske upite
• pretraživati tiskane i mrežne referentne izvore informacija vezane uz područje obrazovanja
• koristiti metode sadržajne analize i vrednovanja informacijskih izvora za obrazovanje
• koristiti informacijske tehnologije u obrazovanju i nastavi
• oblikovati obrazovne sadržaje u on-line okruženju

Osnovni pojmovi u području odgojnih znanosti. Razumijevanje uloge obrazovanja, cjeloživotno učenje i kompetencije za cjeloživotno učenje. Pismenost i novi oblici pismenosti.

Informacijski izvori za obrazovanje općenito; uloga informacijskih izvora u učenju, znanstvenom radu i istraživanjima. Informacijske usluge i izvori u mrežnom okruženju; kriteriji evaluacije i izbor valjanih obrazovnih informacija. Obrazovanje u realnom i virtualnom okruženju; didaktičke implikacije učenja putem virtualnih sustava. Informacijske i komunikacijske tehnologije u svrhu podizanja kvalitete obrazovanja (eurposki kontekst i dokumenti).

Informacijski sustavi za e-learning, domaći i strani. Korištenje informacijskih tehnologija u nastavi; multimedija i izvori na internetu; razvoj, pristupi i modeli.

Izvori informacija  u informacijskim ustanovama i upućivanje  u njihovo korištenje; uloga informacijskih ustanova u obrazovanju; organizacija i uporaba referentne zbirke u polju edukacijskih znanosti. Ručna i računalna pretraživanja bibliografskih i ostalih izvora informacija. Informacijski izvori na mreži – opći izvori i izvori za/u obrazovanju, primjerice, obrazovni portali i izvori za nastavu.

Pretraživanja baza podataka, bibliografskih, statističkih i baza punih tekstova u svrhu sadržajne obrade relevantnih radova s temama obrazovanja za pismenost, cjeloživotnog učenja, strategija učenja i izgradnje kurikuluma, učenja na daljinu, obrazovnih politika u EU. Načela i postupci pri pretraživanju ERIC baze, Emerald baze, Social Science Abstract-a, UNESCO IBE Databanks (Internationa Bureau of Education), EURYDICE (Education in Europe Network), OECD Education Database i dr. relevantnih izvora. Upoznavanje rada nekoliko e-learning softvera.

predavanja, seminari i radionice

Kontinuirana provjera znanja, Kontinuirano praćenje, Pohađanje nastave, Praktični rad, Seminarski rad, Zadaće

usmeno i pismeno

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene.

Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene.

Na usmeni ispit može izaći student koji nije zadovoljan ocjenom, a do više ocjene mu nedostaje do 5 bodova (do 2,5% od ukupne ocjene).

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirano praćenje (čitanje literature): 30 bodova (2x15); praktičan rad (priprema i održavanje 1 nastavnog sata): 30 bodova; seminarski rad: 40 bodova; zadaća: 20 bodova; kontinuirano provjeravanje znanja (kolokviji): 80 bodova (2x40)

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Student ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita ako je bio prisutan na 70% nastave iz predavanja i 70% nastave iz seminara te je iz elemenata (kontinuirano praćenje-čitanje literature, zadaća, seminarski rad, praktičan rad) ostvario minimalno 62 ocjenska boda.  Student koji nije bio na min. 70% nastave i nije ostvario minimum ocjenskih bodova neće dobiti potpis i dužan je sljedeće akademske godine ponovo upisati i odslušati kolegij Informacijski sustavi u obrazovanju.

Da bi uspješno položio kolegij student je dužan uspješno položiti oba kolokvija i postići minimalno 62 ocjenska boda iz elemenata kontinuirano praćenje-čitanje literature, zadaća, seminarski rad, praktičan rad.  Seminarski rad, zadaću i praktičan rad obvezan je predati svaki student u zadanom roku ili najkasnije do završetka nastave.

Da bi uspješno položio svaki kolokvij, student treba ostvariti minimalno 24 ocjenska boda na svakom kolokviju.

1. Report from the Commission to The Council and The European Parliament: Designing Tomorrow's Education Promoting Innovation with New Technologies. Brussels: Commission of the European Communities, 2000. URL: http://ec.europa.eu/education/programmes/elearning/rapen.pdf
2. Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December 2006 on key competences for lifelong learning. // Official Journal of the European Union L394/10, 2006. URL: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/l_394/l_39420061230en00100018.pdf
3. Bognar, L.; Matijević, M. Didaktika. Zagreb: Školska knjiga, 2005. (Sljedeća poglavlja: Osnovni pojmovi didaktike: str. 28-34; Odgojno-obrazovne strategije: str. 267-293; Mediji u odgoju i obrazovanju: str. 323-351; Odgojno-obrazovna komunikacija: str. 357-371)
4. Metodika i komunikacija e-obrazovanja. Carnet, Referalni centar. URL: http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/mkod/
5. Ivakić, M. Obrazovanje korisnika za društvo znanja. U: Edukacija korisnika i knjižničnog osoblja: zbornik radova /5. dani specijalnoga knjižničarstva Hrvatske, Opatija, 10. i 11. travnja 2003. /uredila Maja Jokić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004., str. 117-129
6. Petr, K.; Vrana, R.; Aparac-Jelušić, T. Obrazovanje na daljinu: mogući model u području knjižnične i informacijske znanosti Hrvatske. // Časopis Edupoint 2, 2(2002). URL: http://edupoint.carnet.hr/casopis/aktualni/index.html
7. Fontanin, M., Švab, M. Applying Moodle to continuing professional development. “Old” contents in a new container? IFLA, 2007. URL: http://www.ifla.org/IV/ifla73/papers/111-Fontanin_Svab-en.pdf
8. Guidelines for Library-based Literacy Programs. IFLA, 2003. URL: http://www.ifla.org/VII/s33/project/literacy.htm

1. A Memorandum on Lifelong Learning. Brussels: Commission of the European Communities, 2000. URL: http://www.bologna-berlin2003.de/pdf/MemorandumEng.pdf
2. Sečić, Dora. Informacijska služba u knjižnici. Lokve: Benja, 2006.
3. Merrill, M. D., “First principles of instruction”. // Educational Technology Research and Development 50, (3)2002. URL: http://id2.usu.edu/Papers/5FirstPrinciples.PDF
4. Špiranec, S. Virtualna učionica NSK ili kako su knjižnice zakucale na vrata e-učenja. // Edupoint : časopis o primjeni informacijskih tehnologija u obrazovanju 4, 25(2004).
5. Using Museums,Archives and Libraries to Develop a Learning Community: A strategic Plan for Action. London: Resource: The Council for Museums, Archives and Libraries, 2001. URL:  http://www.mla.gov.uk/resources/assets//U/usestrat_pdf_6868.pdf
6. Hull, Barbara. Libraries, deliverers of lifelong learning – as strong as our weakest link.//INSPEL. 36, 3(2002), str. 161-170
7. Literacy and Libraries: Learning from Case Studies. / ed. G. A. DeCandido. Chicago ; London : American Library Association, 2001. (Poglavlje Literacy and Technology: str. 116 - 145)
8. Sinikara, K. Edukacija korisnika u finskim sveučilišnim knjižnicama. U: Edukacija korisnika i knjižničnog osoblja: zbornik radova /5. dani specijalnoga knjižničarstva Hrvatske, Opatija, 10. i 11. travnja 2003. /uredila Maja Jokić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004., str. 11-19
9. Kyriacou, C. Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa, 2001.
10. Prema društvu koje uči: Poučavanje i učenje (Bijeli dokument o obrazovanju). Zagreb: Educa, 1996.
11. Mrežni izvori za pretraživanje baza i rad na e-learning softverima.

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; usmeni razgovori sa studentima. Provođenje ankete o kvaliteti.