Informacijski sustavi u obrazovanju

 

Naziv kolegija:
Informacijski sustavi u obrazovanju
Šifra ISVU:
59607
Šifra MOZVAG:
IZZ504
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
3.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Martinović, Ivana
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Osnovni cilj je osposobiti studente da povezuju znanja i vještine u korištenju informacijskih izvora i sustava s potrebama obrazovanja i obrazovnih sustava.

Studenti će se upoznati s obrazovnom ulogom informacijskih ustanova (knjižnica, arhiva, muzeja) koje su od posebne važnosti za obrazovne ustanove. Upoznat će se s informacijskim izvorima i sustavima za obrazovanje, didaktičkim implikacijama učenja putem virtualnih sustava i s temeljnim nastavnim umijećima vezano uz moguću primjenu informacijskih tehnologija u nastavi i učenju. Upoznat će koncept cjeloživotnog učenja i u europskom kontekstu. Studenti trebaju ovladati:

  • tehnikama postavljanja informacijskih upita
  • tehnikama pretraživanja tiskanih i mrežnih izvora informacija,
  • metodama sadržajne analize i vrednovanja informacijskih izvora za obrazovanje
  • osnovama korištenja informacijskih tehnologija u obrazovanju i nastavi, te nekih softvera za učenje na daljinu
  • osnovama konfiguriranja obrazovnih sadržaja u on-line okruženju
  • umijećem komuniciranja.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • postavljati informacijske upite
  • pretraživati tiskane i mrežne referentne izvore informacija vezane uz područje obrazovanja
  • koristiti metode sadržajne analize i vrednovanja informacijskih izvora za obrazovanje
  • koristiti informacijske tehnologije u obrazovanju i nastavi
  • oblikovati obrazovne sadržaje u on-line okruženju

Sadržaj predmeta:

Osnovni pojmovi u području odgojnih znanosti. Razumijevanje uloge obrazovanja, cjeloživotno učenje i kompetencije za cjeloživotno učenje. Pismenost i novi oblici pismenosti.

Informacijski izvori za obrazovanje općenito; uloga informacijskih izvora u učenju, znanstvenom radu i istraživanjima. Informacijske usluge i izvori u mrežnom okruženju; kriteriji evaluacije i izbor valjanih obrazovnih informacija. Obrazovanje u realnom i virtualnom okruženju; didaktičke implikacije učenja putem virtualnih sustava. Informacijske i komunikacijske tehnologije u svrhu podizanja kvalitete obrazovanja (eurposki kontekst i dokumenti).

Informacijski sustavi za e-learning, domaći i strani. Korištenje informacijskih tehnologija u nastavi; multimedija i izvori na internetu; razvoj, pristupi i modeli.

Izvori informacija  u informacijskim ustanovama i upućivanje  u njihovo korištenje; uloga informacijskih ustanova u obrazovanju; organizacija i uporaba referentne zbirke u polju edukacijskih znanosti. Ručna i računalna pretraživanja bibliografskih i ostalih izvora informacija. Informacijski izvori na mreži – opći izvori i izvori za/u obrazovanju, primjerice, obrazovni portali i izvori za nastavu.

Pretraživanja baza podataka, bibliografskih, statističkih i baza punih tekstova u svrhu sadržajne obrade relevantnih radova s temama obrazovanja za pismenost, cjeloživotnog učenja, strategija učenja i izgradnje kurikuluma, učenja na daljinu, obrazovnih politika u EU. Načela i postupci pri pretraživanju ERIC baze, Emerald baze, Social Science Abstract-a, UNESCO IBE Databanks (Internationa Bureau of Education), EURYDICE (Education in Europe Network), OECD Education Database i dr. relevantnih izvora. Upoznavanje rada nekoliko e-learning softvera.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja postavljati informacijske upite kontinuirano praćenje aktivnosti studenata u nastavi, pismeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, rasprava pretraživati tiskane i mrežne referentne izvore informacija vezane uz područje obrazovanja kontinuirano praćenje aktivnosti studenata u nastavi, pismeni ispit
predavanje, izrada seminarskog rada slušanje izlaganja, samostalna uporaba literature, rasprava koristiti metode sadržajne analize i vrednovanja informacijskih izvora za obrazovanje kontinuirano praćenje aktivnosti studenata u nastavi, seminarski rad zadaća
predavanje, izrada seminarskog rada, samostalni rad slušanje izlaganja, samostalna uporaba literature, rasprava, rješavanje problema koristiti informacijske tehnologije u obrazovanju i nastavi kontinuirano praćenje aktivnosti studenata u nastavi, seminarski rad, praktičan rad
predavanje, izrada seminarskog rada, samostalni rad slušanje izlaganja, samostalna uporaba literature, rasprava, rješavanje problema oblikovati obrazovne sadržaje u on--line okruženju kontinuirano praćenje aktivnosti studenata u nastavi, seminarski rad, praktičan rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Kontinuirano praćenje, Pohađanje nastave, Praktični rad, Seminarski rad, Zadaće

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 1,43 40%
Kontinuirano praćenje 0,53 15%
Pohađanje nastave 1,44 0%
Praktični rad 0,53 15%
Seminarski rad 0,71 20%
Zadaće 0,36 10%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene.

Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene.

Na usmeni ispit može izaći student koji nije zadovoljan ocjenom, a do više ocjene mu nedostaje do 5 bodova (do 2,5% od ukupne ocjene).

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirano praćenje (čitanje literature): 30 bodova (2x15); praktičan rad (priprema i održavanje 1 nastavnog sata): 30 bodova; seminarski rad: 40 bodova; zadaća: 20 bodova; kontinuirano provjeravanje znanja (kolokviji): 80 bodova (2x40)

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita ako je bio prisutan na 70% nastave iz predavanja i 70% nastave iz seminara te je iz elemenata (kontinuirano praćenje-čitanje literature, zadaća, seminarski rad, praktičan rad) ostvario minimalno 62 ocjenska boda.  Student koji nije bio na min. 70% nastave i nije ostvario minimum ocjenskih bodova neće dobiti potpis i dužan je sljedeće akademske godine ponovo upisati i odslušati kolegij Informacijski sustavi u obrazovanju.

Da bi uspješno položio kolegij student je dužan uspješno položiti oba kolokvija i postići minimalno 62 ocjenska boda iz elemenata kontinuirano praćenje-čitanje literature, zadaća, seminarski rad, praktičan rad.  Seminarski rad, zadaću i praktičan rad obvezan je predati svaki student u zadanom roku ili najkasnije do završetka nastave.

Da bi uspješno položio svaki kolokvij, student treba ostvariti minimalno 24 ocjenska boda na svakom kolokviju.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Report from the Commission to The Council and The European Parliament: Designing Tomorrow's Education Promoting Innovation with New Technologies. Brussels: Commission of the European Communities, 2000. URL: http://ec.europa.eu/education/programmes/elearning/rapen.pdf
  2. Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December 2006 on key competences for lifelong learning. // Official Journal of the European Union L394/10, 2006. URL: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/l_394/l_39420061230en00100018.pdf
  3. Bognar, L.; Matijević, M. Didaktika. Zagreb: Školska knjiga, 2005. (Sljedeća poglavlja: Osnovni pojmovi didaktike: str. 28-34; Odgojno-obrazovne strategije: str. 267-293; Mediji u odgoju i obrazovanju: str. 323-351; Odgojno-obrazovna komunikacija: str. 357-371)
  4. Metodika i komunikacija e-obrazovanja. Carnet, Referalni centar. URL: http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/mkod/
  5. Ivakić, M. Obrazovanje korisnika za društvo znanja. U: Edukacija korisnika i knjižničnog osoblja: zbornik radova /5. dani specijalnoga knjižničarstva Hrvatske, Opatija, 10. i 11. travnja 2003. /uredila Maja Jokić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004., str. 117-129
  6. Petr, K.; Vrana, R.; Aparac-Jelušić, T. Obrazovanje na daljinu: mogući model u području knjižnične i informacijske znanosti Hrvatske. // Časopis Edupoint 2, 2(2002). URL: http://edupoint.carnet.hr/casopis/aktualni/index.html
  7. Fontanin, M., Švab, M. Applying Moodle to continuing professional development. “Old” contents in a new container? IFLA, 2007. URL: http://www.ifla.org/IV/ifla73/papers/111-Fontanin_Svab-en.pdf
  8. Guidelines for Library-based Literacy Programs. IFLA, 2003. URL: http://www.ifla.org/VII/s33/project/literacy.htm

Dopunska literatura:

  1. A Memorandum on Lifelong Learning. Brussels: Commission of the European Communities, 2000. URL: http://www.bologna-berlin2003.de/pdf/MemorandumEng.pdf
  2. Sečić, Dora. Informacijska služba u knjižnici. Lokve: Benja, 2006.
  3. Merrill, M. D., “First principles of instruction”. // Educational Technology Research and Development 50, (3)2002. URL: http://id2.usu.edu/Papers/5FirstPrinciples.PDF
  4. Špiranec, S. Virtualna učionica NSK ili kako su knjižnice zakucale na vrata e-učenja. // Edupoint : časopis o primjeni informacijskih tehnologija u obrazovanju 4, 25(2004).
  5. Using Museums,Archives and Libraries to Develop a Learning Community: A strategic Plan for Action. London: Resource: The Council for Museums, Archives and Libraries, 2001. URL:  http://www.mla.gov.uk/resources/assets//U/usestrat_pdf_6868.pdf
  6. Hull, Barbara. Libraries, deliverers of lifelong learning – as strong as our weakest link.//INSPEL. 36, 3(2002), str. 161-170
  7. Literacy and Libraries: Learning from Case Studies. / ed. G. A. DeCandido. Chicago ; London : American Library Association, 2001. (Poglavlje Literacy and Technology: str. 116 - 145)
  8. Sinikara, K. Edukacija korisnika u finskim sveučilišnim knjižnicama. U: Edukacija korisnika i knjižničnog osoblja: zbornik radova /5. dani specijalnoga knjižničarstva Hrvatske, Opatija, 10. i 11. travnja 2003. /uredila Maja Jokić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004., str. 11-19
  9. Kyriacou, C. Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa, 2001.
  10. Prema društvu koje uči: Poučavanje i učenje (Bijeli dokument o obrazovanju). Zagreb: Educa, 1996.
  11. Mrežni izvori za pretraživanje baza i rad na e-learning softverima.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; usmeni razgovori sa studentima. Provođenje ankete o kvaliteti.

Ostale informacije: