Povijest zatvora i kažnjavanja

Cilj predmeta je studente upoznati s povijesnim procesima koji su doveli do transformacije zatvora u sredstvo kažnjavanja, te razvoj filozofsko-znanstvenog koncepta novog pogleda na kažnjavanje kroz reformu kaznenog zakonodavstva, koja je počela tijekom ranoga novog vijeka. Prikazati im kako se zatvor kao sredstvo kažnjavanja razvijao i modernizirao tijekom vremena te usporediti sa suvremenim kažnjavanjem. Dati pregled kažnjavanja koja su prethodila zatvoru, s posebnim osvrtom na smrtnu kaznu i torturu, kao važnim faktorima razvoja zatvora, te ona koja su supostojala s njim kroz povijest.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• opisati povijesne događaje, važne datume, osobe i činjenice iz povijesti razvoja zatvora kao kazne
• usporediti povijesne primjere i zakone kažnjavanja u ranom novom vijeku sa suvremenim dobom
• objasniti uzroke i posljedice kazneno-pravne i zatvorske reforme
• kritički vrednovati društvene promjene i posljedice uvođenja zatvora kao kazne
• sistematizirati historiografske spoznaje na o povijesti kažnjavanja od početaka civilizacije do suvremenog doba
• analizirati historiografski tekst i unaprijediti kvalitetu vlastitog pisanog diskursa

Povijesti kažnjavanja i vrste kazni prvih civilizacija do ranoga novog vijeka, definiranje kazneno-pravnih pojmova vezanih uz kazneno zakonodavstvo (zatvor, kaznionica, lišenje slobode), analiza kažnjavanja u antičkoj Grčkoj i Rimu, Kini, Indiji, srednjem vijeku, ranom novom vijeku i 19. st, analiza radova prvih penologa i zakonodavno opravdanje ukidanja smrtne kazne i uvođenja kazne lišenja slobode, opis prvih kazna lišenja slobode, opisivanje prvih institucija za lišenje slobode, opis prvih modernih kaznionica, opis prvih američkih i europskih zatvorskih sustava

predavanja, obrazovanje na daljinu, multimedija i mreža, samostalni zadatci, ostalo

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije. Završna ocjena je kombinacija pisanoga i usmenoga ispita

Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni:

- aktivnost u nastavi 20%

- usmeni ispit 30

- pisani ispit 50%

Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (odnosno imati najviše 30% nastavnih sati izostanaka), pripremiti za nastavni sat analizu zadanog teksta, aktivno sudjelovati u raspravama na zadanu temu i samostalno rješavati i druge zadatke

1. Michael P. Roth, Oko za oko, globalna povijest zločina i kazne, Tim press, Zagreb, 2016.

       2. Igor Josipović, Funkcioniranje zatvorskog sustava u drugoj polovici 19. stoljeća, doktorska disertacija, Zagreb, 2018.

1. Micahel Foucault, Nadzor i kazna: rađanje zatvora, Informator, Zagreb, 1994.
2. Cesare Beccaria, O zločinima i kaznama, Split, 1990.
3. Milan Milutinović, Penolologija, nauka o izvršenju krivičnih sankcija i resocijalizaciji osuđenika, Beograd, 1977.
4. I. Janković, Smrt u prisustvu vlasti, smrtna kazna, Beograd, 1985
5. Alisabari Šabani, Muhamed Budimlić, Kriminologija, Sarajevo, 2007.

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unapređivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta