Povijest novije hrvatske filozofije

 

Naziv kolegija:
Povijest novije hrvatske filozofije
Šifra ISVU:
288793
Šifra MOZVAG:
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU
Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA -PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g., 2.g.
ljetni
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Balić, Davor
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je predmeta taj da studentima pruži uvid u filozofska nastojanja hrvatskih mislilaca koji su djelovali od 19. stoljeća (Ante Starčević, Franjo Marković) do kraja 20. stoljeća (Vladimir Filipović, Gajo Petrović, Milan Kangrga). Ta nastojanja bit će sagledana iz perspektive onih postignuća i utjecaja koje su hrvatski filozofi tog razdoblja ostvarili u domovini i u sklopu europske filozofske misli. Studenti će biti upućeni u to da se filozofska težnja hrvatskih mislilaca očituje u njihovu djelovanju na Sveučilištu u Zagrebu, u pisanju filozofskih spisa, u znanstvenim dodirima, kao i u aktivnom sudjelovanju u duhovnim i političkim tendencijama svojega vremena.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

-          upoznati povijest i značenje hrvatske filozofije unutar europskog i svjetskog konteksta

-          objasniti filozofsku misao hrvatskih filozofa koji djeluju u razdoblju od 19. do kraja 20. stoljeća

-          opisati doprinos novijih hrvatskih filozofa hrvatskoj i europskoj filozofskoj misli

-          odrediti misaone i političke tendencije novijih hrvatskih filozofa

-           iskazati temeljne postavke najvažnijih novijih hrvatskih filozofa tijekom 19. i 20. stoljeća.

Sadržaj predmeta:

-          filozofske ideje preporodnog razdoblja tijekom 19. stoljeća (jezik, kultura, narod): Josip Juraj Strossmayer, Ante Starčević

-          filozofija na Sveučilištu u Zagrebu: Franjo Marković, Đuro Arnold

-          neoskolastički smjer u hrvatskoj filozofiji tijekom 19. i 20. stoljeća: Ante Bauer, Josip Stadler, Stjepan

Zimmermann, Franjo Šanc

-          znanstvena filozofija na Sveučilištu u Zagrebu: Albert Bazala, Vladimir Dvorniković, Pavao Vuk-Pavlović, Vladimir Filipović

-          sukob na ljevici, s naglaskom na polemike o tendenciji u filozofiji, književnosti i umjetnosti: Miroslav Krleža, Ognjen Prica, Albert Haler

-           filozofska promišljanja i strujanja nakon završetka Drugog svjetskog rata: Marijan Petras, Vladimir Filipović, Kruno Krstić, Gajo Petrović, Milan Kangrga

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4. Metoda procjene
 
predavanje, seminar, samostalni istraživački zadatak, zadatak čitanja i analize
primjera		 slušanje izlaganja, analiza
literature		 upoznati povijest i značenje hrvatske filozofije unutar europskog
i svjetskog konteksta		 aktivnost studenata u nastavi, pisani rad, usmeni ispit
predavanje, seminar, samostalni istraživački zadatak, zadatak čitanja i analize
primjera		 slušanje izlaganja, analiza
literature		 objasniti filozofsku misao hrvatskih filozofa koji djeluju u razdoblju od 19.
do kraja 20. stoljeća		 aktivnost studenata u nastavi, pisani rad, usmeni ispit
predavanje, seminar, samostalni istraživački zadatak, zadatak čitanja i analize
primjera		 slušanje izlaganja, analiza
literature		 opisati doprinos novijih hrvatskih filozofa hrvatskoj i europskoj filozofskoj
misli		 aktivnost studenata u nastavi, pisani rad, usmeni ispit
predavanje, seminar, samostalni istraživački zadatak, zadatak čitanja i analize
primjera		 slušanje izlaganja, analiza
literature		 odrediti misaone i političke tendencije novijih hrvatskih filozofa aktivnost studenata u nastavi, pisani rad, usmeni ispit
predavanje, seminar, samostalni istraživački zadatak, zadatak čitanja i analize
primjera		 slušanje izlaganja, analiza
literature		 iskazati temeljne postavke najvažnijih novijih hrvatskih filozofa tijekom
19. i 20. stoljeća		 aktivnost studenata u nastavi, pisani rad, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 0%
Pismeni ispit 0,5 0%
Pohađanje nastave 0,75 0%
Usmeni ispit 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave te na usmenom i pismenom ispitu. Pismeni i usmeni

ispit donose 50 % bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 50 % bodova.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

1.  Franjo Zenko (priređivač sveska), Novija hrvatska filozofija. Hrestomatija filozofije, sv. 10 (Zagreb: Školska knjiga, 1995)

2.  Filozofska istraživanja 28/3 (2008), tematski blok: »Suvremena hrvatska filozofija«, str. 513–695.

Dopunska literatura:

1.  Pavo Barišić (glavni urednik), Otvorena pitanja povijesti hrvatske filozofije, zbornik radova znanstvenoga skupa, Zagreb,

23. – 25. lipnja 1999. (Zagreb: Institut za filozofiju, 2000)

2. Davor Balić, »Prosudbe Miroslava Krleže o Albertu Haleru«, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 44/1 (87) (2018), str. 143–186.

3.    Demian Papo, Hrvoje Potlimbrzović, »Marijan Petras: filozof odgoja, filozof kulture i filozof tehnike«, Filozofska istraživanja 38/2 (Zagreb, 2018), str. 235–246.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Priručnikom za osiguravanje i unapređivanje kvalitete rada Filozofskoga fakulteta Osijek. Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima sa svrhom vrednovanja rada nastavnika.

Ostale informacije: