Sociologija knjige i čitanja I

Cilj je predmeta studente uputiti da kritički sagledavaju osnovne razvojne pravce društva koje čita. Studenti se upoznaju s osnovnim obilježjima pojedinih razdoblja u razvoju europske civilizacije temeljene na pisanoj riječi, kao i s važnošću koja je knjizi i čitanju pridavana kako tijekom povijesti, tako i danas. Cilj je predmeta studente uputiti na važnost istraživanja čitanja i suvremenih vidova čitateljske kulture.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• analizirati osnovne utjecaje koje knjiga ima na društvo
• izdvojiti i tumačiti faze u povijesti čitanja i specifičnosti karakteristične za svaku od njih
• uočiti napore u pravcu poticanja na stjecanje čitateljskih navika
• prepoznati važnost proučavanja čitanja
• upoznati i kritički analizirati  suvremene vidove čitateljske kulture

U sklopu predavanja obrađuje se sljedeća problematika: Suvremeni metodološki pristupi u proučavanju povijesti knjige i čitanja, pismenost kao socio-kulturološki fenomen. Od simbola do razonode: likovni prikazi knjige i čitanja od antike do poč. 20. st. Oralna i pisana kultura u staroj Grčkoj. Čitanje i čitateljske prakse u starom Rimu. Čitanje i čitateljske prakse u ranom, razvijenom i kasnom srednjem vijeku. Humanizam i humanistički čitatelj. Čitanje u razdoblju reformacije i katoličke obnove. Čitateljska revolucija i „novi“ čitatelj 19. stoljeća. Fenomen cenzure kroz povijest. Cenzura u knjižnicama i projekt „Banned Books Week.“ Društveno čitanje, promocija knjige i čitanja i projekti poticanja čitanja u Hrvatskoj, čitateljski klubovi i društva. Na seminarima se obrađuju teme kao što su: biblioterapija, poetska terapija, legologija, kriiza knjige, književnost za mlade, tabu teme u književnosti za djecu i mlade, strip kao deveta umjetnost, strip u Hrvatskoj, brzo čitanje, čitateljski klubovi, čitanje u zatvorima, društvene mreže za ljubitelje knjiga i virtualni čitateljski klubovi. U okviru seminarske nastave čita se roman R. Bradburyja Fahrenheit 451 te se o romanu diskutira na principima rasprave o knjizi u okviru čitateljskih klubova.

predavanja, seminari i radionice

Pisani ispit, Seminarski rad, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

U oblikovanju se konačne ocjene uzima u obzir ocjena pismenog ispita (dvaju kolokvija), seminarski rad i usmeni ispit.  Skala ocjenjivanja je sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5)

Student ostvaruje pravo na potpis u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati (posebno predavanja i posebno seminarska nastava); (2) tijekom nastave pripremio je i održao seminarsko izlaganje, predao seminarsku prezentaciju, sažetak seminara s pitanjima i seminarski rad.

Obveze studenata: pohađanje nastave, pisani/usmeni ispit, seminarski rad i sudjelovanje u seminarskim raspravama.

1. Houston, Robert Allan. Literacy in Early Modern Europe: culture and education 1500-1800. London and New York: Longman, 1998. (odabrana poglavlja)
2. Lakuš, Jelena. Evidence of Reading in the Past. // Authority, Provenance, Authenticity, Evidence: Selected Papers from the Conference and School „Authority, Provenance, Authenticity, Evidence“. Zadar: Sveučilište, 2018. Str. 291-330.
3. Manguel, Alberto. Povijest čitanja. Zagreb: Prometej, 2001. (odabrana poglavlja)
4. Ott Franolić, Marija. Povijest čitanja do pojave masovnog čitanja u 19. stoljeću. // Književna smotra XLI, 153(3) (2009), str. 39-48.
5. Stipčević, Aleksandar. Povijest knjige. Zagreb: Matica hrvatska, 2006. (odabrana poglavlja)
6. Stipčević, Aleksandar. Socijalna povijest knjige u Hrvata, Knjiga I. Srednji vijek. Zagreb: Školska knjiga, 2004. (odabrana poglavlja)
7. Stipčević, Aleksandar. Socijalna povijest knjige u Hrvata, Knjiga II. Od glagoljskog prvotiska (1483.) do Hrvatskog narodnog preporoda (1835.). Zagreb: Školska knjiga, 2005.(odabrana poglavlja)
8. Šporer, David. Uvod u povijest knjige: temelji pristupa. Zagreb: Leykem International, 2015. Str. 281-319.
9. Stipčević, Aleksandar. Sudbina knjige. Lokve: Naklada Benja, 2000. (odabrana poglavlja)

1. Escarpit, Robert. Revolucija knjige. Zagreb : Prosvjeta, 1972.
2. Finkelstein, David; McCleery, Alistair (ur.). The Book History Reader. London and New York: Routledge, 2006. (2. izd.)
3. Plevnik, Danko. Tolle lege: za slobodu čitanja. Zagreb: NSK, 2012.
4. Stipčević, Aleksandar.. O savršenom cenzor ili Pratkični priručnik protiv štetnih knjiga i njihovih autora. Zagreb : Matica hrvatska, 1994.
5. Stipčević, Aleksandar. Sudbina knjige. Lokve: Naklada Benja, 2000. (odabrana poglavlja)

Bilježe se podaci o prisustvovanju studenata nastavi. Prati se aktivnost studenata u seminarskoj nastavi. Kritička prosudba predanih seminarskih radova. Pismenim i usmenim ispitom provjerava se usvojenost sadržaja. Završna se kvaliteta provjerava studentskom anketom.