Sociologija knjige i čitanja I

 

Naziv kolegija:
Sociologija knjige i čitanja I
Šifra ISVU:
59231
Šifra MOZVAG:
IZZ304
ECTS:
6
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Lakuš, Jelena
30
0
0
Stanarević Katavić, Snježana
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s osnovnim obilježjima pojedinih razdoblja u razvoju europske civilizacije temeljene na pisanoj riječi te protumačiti osnovne društvene okolnosti nastanka i razvoja knjige, važnosti čitanja i istraživanja o čitanju i korištenju knjige te općenito korištenju pisanih izvora informacija.

Studenti trebaju biti osposobljeni da:

  • s razumijevanjem čitaju i interpretiraju socio-kulturološke tekstove o čitanju
  • razumiju i opisuju temeljna obilježja pojedinih faza i pojava u razvoju kulture temeljene na pismu.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • analizirati osnovne utjecaje koje knjiga ima na društvo
  • usporediti socijalne i psihološke mehanizme pomoću kojih se ta interakcija odvijala kroz povijest
  • razlikovati osnovne oblike komunikacije teksta i čitatelja
  • razlikovati prednosti i nedostatke propagande knjiga u različitim medijima
  • usporediti načine i tehnike opismenjavanja kroz povijest
  • interpretirati socio0kulturološke tekstove o čitanju

Sadržaj predmeta:

Na osnovi savladanog gradiva u sklopu predmeta Usmena i pisana komunikacija studenti se upućuju da kritički sagledavaju osnovne razvojne pravce društva koje čita. Osposobljava ih se da razumiju i tumače socio-kulturološka obilježja komuniciranja s pomoću pisma. Raspravlja se o probelmatici vezanoj uz nepismenost u društvu, funkcionalnu nepismenost i informacijsku nepismenost. Na seminarima studenti se pripremaju da izdvajaju i tumače faze u povijesti čitanja, uočavaju napore u pravcu poticanja pismenosti i stjecanja čitateljskih navika, proučavaju čitanje kao socijalni fenomen.

Vezano uz razvoj knjige i čitanja posebno se ukazuje na strukturu čitatelja u pojedinim povijesnim razdobljima, dostupnost knjige pojedinim društvenim slojevima (npr. knjiga za puk i knjiga za elitu) te recepciju knjige u društvu.  Promatraju se i ekonomski vidovi uporabe knjige, poput cijene knjige kao čimbenika demokratizacije pisane riječi. Posebna je cjelina vezana uz cenzuru knjige, knjižnice kao cenzore i knjigu kao društveni simbol.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanja slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature analizirati osnovne utjecaje koje knjiga ima na društvo aktivnost sudjelovanje na predavanjima, 2 kolokvija/pismeni ispit, usmeni završni ispit
predavanja slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature usporediti socijalne i psihološke mehanizme pomoću kojih se ta interakcija odvijala kroz povijest aktivnost sudjelovanje na predavanjima, 2 kolokvija/pismeni ispit, usmeni završni ispit
predavanja slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature razlikovati osnovne oblike komunikacije teksta i čitatelja aktivnost sudjelovanje na predavanjima, 2 kolokvija/pismeni ispit, usmeni završni ispit
predavanja slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature razlikovati prednosti i nedostatke propagande knjiga u različitim medijima aktivnost sudjelovanje na predavanjima, 2 kolokvija/pismeni ispit, usmeni završni ispit
seminari, raspravišta seminarska prezentacija, slušanje izlaganja, rasprava usporediti načine i tehnike opismenjavanja kroz povijest seminarski rad (pisani rad i prezentacija), aktivnost na seminarskoj nastavi
seminari, raspravišta seminarska prezentacija, slušanje izlaganja, rasprava interpretirati socio0kulturološke tekstove o čitanju seminarski rad (pisani rad i prezentacija), aktivnost na seminarskoj nastavi

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Kolokvij

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 1,75 40%
Kolokvij 2,75 60%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Iz pojedinih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene.

Po elementima vrednovanja student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: prvi kolokvij: 60 bodova, drugi kolokvij = 60 bodova, treći kolokvij = 30 bodova, seminarski rad = 25 bodova, prezentacija = 20 bodova, sažetak prezentacije = 5 bodova.

Dva kolokvija obuhvaćaju gradivo predavanja, a jedan kolokvij obuhvaća gradivo seminara. Pravo izlaska na drugi kolokvij iz predavanja imaju studenti koji su na prvom kolokviju ostvarili minimum od 33 boda (55%), odnosno koji su na kolokviju iz seminara ostvarili minimum od 18 bodova (55%). Pismeni završni ispit koji donosi ukupno 150 bodova pišu studenti koji tijekom semestra nisu ostvarili minimum bodova na kolokvijima ili kolokvijima nisu pristupili. Na pismenom završnom ispitu potrebno je ostvariti minimum 55%  bodova. Na usmeni ispit mogu izaći studenti koji nisu zadovoljni ocjenom, a do više im ocjene nedostaje 5 bodova.

Seminarski rad nosi 25 bodova. U seminarskom se radu vrednuju sljedeći elementi: sadržajna pokrivenost teme i struktura sadržaja rada (logično i pregledno raspoređen sadržaj kroz poglavlja i potpoglavlja) = 5 bodova, izrada sažetka i ključnih riječi = 5 bodova, izbor literature (formalno i sadržajno relevantni izvori) = 5 bodova, parafraziranje i citiranje korištenih izvora i popis literature = 5 bodova, stil pisanja (stručni stil), pravopis i gramatika = 5 bodova.

Prezentacija nosi 20 bodova, a vrednuju se sljedeći elementi: sadržajna pokrivenost teme i struktura sadržaja izlaganja =  5 bodova, izbor literature i navođenje literature u bilješkama ispod svakog slajda = 5 bodova, problemska pitanja/zadaci, poticanje i vođenje rasprave = 5 bodova, Način izlaganja (vladanje temom, kritičnost i originalnost u pristupu temi, dinamičnost i atraktivnost izlaganja) =  5 bodova.

Sažetak seminarske prezentacije nosi 5 bodova, a vrednuje se sadržajna pokrivenost teme te odabir relevantnih pitanja vezanih uz temu čije odgovore student može pronaći u samome sažetku.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati (posebno predavanja i posebno seminarska nastava); (2) tijekom nastave pripremio je i održao seminarsko izlaganje, predao seminarsku prezentaciju, sažetak seminara s pitanjima i seminarski rad.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Castels, M. Internet galaksija. Zagreb : Jasenski i Turk, 2003.
  2. Escarpit, R. Revolucija knjige. Zagreb : Prosvjeta, 1972.
  3. Gordon, T. Understanding media: critical edition. Gingko Press, 2003.
  4. McLuhan, M. The Gutenberg galaxy : the making of typographic man. Toronto : The University of Toronto Press, 1962.
  5. McLuhan, M. Understanding media : the extensions of man. McGraw-Hill, 1964.
  6. Stipčević, A. Cenzura u knjižnici. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije, 1992.

Dopunska literatura:

  1. Berger, A. Essentials of mass communication theory. London : Sage, 1995.
  2. Jones, B. M. Libraries, access, and intellectual freedom : developing policies for public and academic libraries. Chicago, Ill. : ALA, 1999.
  3. Libraries and democracy : the cornerstone of liberty / ed. by Nancy Kranich. Chicago, Ill. : ALA, 2001.
  4. Stipčević, A. O savršenom cenzoru. Zagreb : Matica hrvatska, 1994.
  5. Stevenson, N. Understanding media cultures. London : Sage, 1995.
  6. Stipčević, A. Sudbina knjige. Lokve : Naklada Benja, 2001.
  7. Williams, R. The Long revolution. Middlesex: Penguin books, 1975. Poglavlja: The Growth of the Popular Press

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnik

Ostale informacije: