Tradicionalna i moderna logika u hrvatskoj filozofskoj baštini

Cilj je kolegija studente na predavanjima uputiti u obilježja i razvoj hrvatske logičke baštine. Za ostvarenje tog cilja studenti će biti upoznati s naucima predstavnika tradicionalne i moderne hrvatske logike, kao i s problemima kojima su oni bili zaokupljeni. Također, cilj je studente na seminarskoj nastavi osposobiti za analizu i kritičko sagledavanje logičkog teksta te za zauzimanje vlastita stava, i to pomoću čitanja izvornih djela hrvatskih logičara i iz perspektive tradicionalne i iz perspektive moderne logike.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

-          upoznati povijest i značenje hrvatske filozofije unutar europskog i svjetskog konteksta

-          opisati odabrane aspekte povijesnih razdoblja, pravce, predstavnike i pristupe u hrvatskoj logičkoj baštini

-          obrazložiti pojavu i razvoj logike i temeljnih rasprava u logici zastupljenih u tradicionalnoj i modernoj hrvatskoj logici

-          razviti sposobnost samostalnog i neovisnog sagledavanja problema iz različitih perspektiva te formiranja i zauzimanja stavova

Sadržaji su predavanja i seminara sljedeći:

-          obilježja tradicionalne logike u okviru hrvatske logičke baštine

-          predstavnici tradicionalne logike u okviru hrvatske logičke baštine

-          pristupi i problemi zastupljeni u tradicionalnoj logici u okviru hrvatske logičke baštine

-          čitanje izvornih djela iz tradicionalne logike u okviru hrvatske logičke baštine

-          obilježja moderne logike u okviru hrvatske logičke baštine

-          predstavnici moderne logike u okviru hrvatske logičke baštine

-          pristupi i problemi zastupljeni u modernoj logici u okviru hrvatske logičke baštine

-          čitanje izvornih djela iz moderne logike u okviru hrvatske logičke baštine.

Nakon upoznavanja sa sadržajem kolegija od studenata se očekuje usvajanje sljedećih znanja, kompetencija i vještina:

-          teorijska znanja o obilježjima, pristupima, problemima i predstavnicima hrvatske logičke baštine iz perspektive tradicionalne i moderne logike

praktična znanja o analizi i kritičkom sagledavanju logičkog teksta te o zauzimanju vlastita stava.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave

Kontinuirano praćenje, kolokviji i pismeni ispit.

Pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, kolokvij, pismeni ispit.

1. Josifovski, Jonče A. 1964. Teorijata na poznanieto i formalnata logika kaj Jugoslovenite od XIX vek do II svetovna vojna, doktorska disertacija (Skopje: [s. n.], 1964)
2. Zbirka doktorata i magisterija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod signaturom IX-SK-82.
3. Kovač, Srećko. 1991. »Hrvatski školski priručnici iz logike u drugoj polovici 19. st.[oljeća] do pojave Arnoldove ‘Logike’«,

Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 17/1–2(33–34) (Zagreb, 1991), str. 81–105

1. Kovač, Srećko. 1996. »Formalizam, objektivizam, realizam. O nekim shvaćanjima logike u Hrvatskoj prve pol.[ovice] 20. st.[oljeća]«, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 22/1–2 (43–44) (Zagreb, 1996), str. 255–265
2. Kovač, Srećko. 2007. »Moderna logika u hrvatskoj filozofiji 20. stoljeća«, u: Damir Barbarić, Franjo Zenko (urednici), Hrvatska filozofija u XX. stoljeću. Zbornik radova sa znanstvenog skupa što je održan u palači Matice hrvatske 2–4. ožujka 2006. (Zagreb: Matica Hrvatska, 2007), str. 97–110
3. Kovač, Srećko; Žarnić, Berislav. 2012. »An Outline of the History of the Croatian Logic«, u: Andrew Schumann (ed.), Logic in Central and Eastern Europe: History, Science, and Discourse (Lanham / Boulder / New York / Toronto / Plymouth: University Press of America, 2012), pp. 496–525

 Zbog toga što dio literature nije dostupan u osječkim knjižnicama ni u pdf obliku, nastavnici se obvezuju da će studentima osigurati i dostaviti takvu literaturu.

1. Benignus, Georgius / Dragišić, Juraj. 1520/2016. »Artis dialecticaes praecepta vetera ac nova...«, str. 191–224 / »Stara i nova pravila dijalektičkog umijeća...«, preveo Stjepan Krasić, str. 192–225, u: Erna Banić-Pajnić, Bruno Ćurko, Mihaela Girardi-Karšulin, Ivica Martinović (uredili). Juraj Dragišić (Georgius Benignus). Život i djela (Zagreb: Institut za filozofiju, 2016)

2.  Bertić, Vatroslav. 1847. Samouka. Pokus pèrvi (U Pešti: Tiskom Josipa Beimela, 1847)

3. Marković, Franjo. 1875/1992. »Logika. Napisao Dr Franjo pl. Marković«. Priredio S.[rećko] Kovač, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 18/1–2 (35–36) (Zagreb, 1992), str. 247–258

4. Petras, Marijan. 1935. Teorija suda. Radnja odobrena kao disertacija za doktorski ispit na sjednici Fakultetskog Savjeta Univerziteta Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu od 3 jula 1935 prema referatu članova ispitnog odbora: Dr. Alberta Bazale, Dr. Stjepana Matičevića, Dr. Ramira Bujasa (Zagreb: Tisak Štamparije »Gaj«, 1935)

5. Devide, Vladimir. 1972. Matematička logika. Prvi dio (klasična logika sudova), drugo nepromijenjeno izdanje (Beograd: Matematički institut, 1972)

6.  Bošković, Ruđer. 1996. De continuitatis lege. O zakonu neprekidnosti. Preveo Josip Talanga (Zagreb: Školska knjiga,

1996)

7.  Kovač, Srećko. 2005. Logičko-filozofijski ogledi (Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2005)

8. Lauc, Davor. 2020. Neizrazite logike u povijesnim istraživanjima: primjer analize nepreciznih temporalnih odrednica neizrazitim skupovima i dubokim učenjem (Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, 2020).

** Zbog toga što dio literature nije dostupan u osječkim knjižnicama ni u pdf obliku, nastavnici se obvezuju da će studentima osigurati i dostaviti takvu literaturu.

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju i Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom vijeća Odsjeka za filozofiju.