| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| FILOZOFIJA -PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 1.g., 2.g. |
zimski |
izborni |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Papo, Demian | 15 |
0 |
15 |
Cilj je predmeta taj da studentima pruži uvid u filozofska nastojanja hrvatskih mislilaca od 12. stoljeća (Herman Dalmatin) do kraja 18. stoljeća (Ruđer Josip Bošković). Ta nastojanja bit će sagledana iz perspektive onih postignuća i utjecaja koje su hrvatski filozofi tog razdoblja ostvarili u domovini i u sklopu europske filozofske misli. Studenti će biti upućeni u to da se filozofska težnja hrvatskih mislilaca očituje u njihovu djelovanju na europskim sveučilištima (Bologna, Padova, Ferrara, Rim, Beč, Pariz, London), u pisanju filozofskih spisa kojima doprinose razvoju europske filozofske misli (posebice Frane Petrić i Ruđer Bošković), kao i u znanstvenim dodirima te aktivnom sudjelovanju u duhovnim i političkim tendencijama svojega vremena (primjerice Juraj Dragišić, Pavao Skalić, Matija Vlačić Ilirik).
Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
- skolastički i arapski aristotelizam tijekom 12. stoljeća: Herman Dalmatin
- rana renesansa: Ivan Stojković, Benedikt Kotruljević, Juraj Dragišić
- zrela renesansa: Marko Marulić, Federik Grisogono, Pavao Skalić, Frane Petrić
- renesansni platonizam i aristotelizam
- protestantizam i hermeneutika: Andrija Dudić, Matija Vlačić Ilirik
- kasna renesansa: Juraj Dubrovčanin, Nikola Vitov Gučetić, Marko Antun de Dominis
- filozofske discipline u opusu hrvatskih mislilaca 17. stoljeća: Matija Frkić, Juraj Križanić
- obilježja filozofskih disciplina, posebice filozofije prirode tijekom 18. stoljeća: Ruđer Bošković i Benedikt Stay
predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, samostalni zadatci
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Aktivnost u nastavi | 0 | 0% |
| Pismeni ispit | 0,5 | 0% |
| Pohađanje nastave | 0,75 | 0% |
| Usmeni ispit | 0,5 | 0% |
Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave te na usmenom i pismenom ispitu. Pismeni i usmeni ispit donose 50 % bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 50 % bodova.
1. Franjo Zenko (priređivač sveska), Starija hrvatska filozofija. Hrestomatija filozofije, sv. 9 (Zagreb: Školska knjiga, 1997)
2. Pavo Barišić (glavni urednik), Otvorena pitanja povijesti hrvatske filozofije, zbornik radova znanstvenoga skupa, Zagreb, 23. – 25. lipnja 1999. (Zagreb: Institut za filozofiju, 2000)
1. Erna Banić-Pajnić, Mihaela Girardi Karšulin, Marko Josipović (uredili), Magnum miraculum – homo (Veliko čudo – čovjek): humanističko-renesansna problematika čovjeka u djelima hrvatskih renesansnih filozofa (Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1995)
2. Davor Balić, Etički nauk Marka Marulića (Zagreb – Križevci: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Koprivničko-križevačke županije, 2016). Ivan Golub, »Pojam filozofije u Jurja Križanića«, Bogoslovska smotra 37/3-4 (Zagreb, 1967), str. 469–475.
Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Priručnikom za osiguravanje i unapređivanje kvalitete rada
Filozofskoga fakulteta Osijek. Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima sa svrhom vrednovanja rada
nastavnika.