Elementi vizualne kulture i umjetnosti u Japanu

Vizualna kultura istočne azije posljednjih desetljeća predstavlja vodeću 'meku silu' (soft power) globalne kulture u oblikovanju popularnih potrošačkih trendova - od reklamne do modne industrije, filma i animacije  - kao i tendencija suvremene umjetnosti nesvodive na tradicionalna razlikovanja istoka i zapada.

Kroz analizu vizualnosti i umjetnosti dominantne kulturne sile istočne Azije, studenti će steći temeljne kompetencije za razumijevanje i analizu izvan-europske umjetnosti, odnosno umjetnosti i vizualne kulture u kontekstu globalne razmjene motiva, ideja i utjecaja.

Upoznajući povijest i suvremenu produkciju japanske vizualne kulture i umjetnosti, studenti će steći kompetencije za samostalnu analizu širokog spektra vizualnih činjenica kojima su svakodnevno okruženi, a koje više nisu jednoznačno određene europo-centričnom likovnom tradicijom povijesti umjetnosti i vizualne kulture.

Cilj je studentima pokazati da se potpunije razumijevanje suvremene vizualne kulture i umjetnosti može postići samo ako se sfera vizualnog analizira u komparativnom kontekstu izvan-europskih vizualnih fenomena kao temeljne pretpostavke nove povijesti umjetnosti i vizualnih studija.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

• analizirati povijesne i suvremene međuutjecaje zapadne i japanske umjetnosti i kulture
• prepoznati elemente japanske vizualne kulture u proizvodima popularne kulture i umjetnosti u lokalnom kao i globalnom kontekstu, a kao elemente jedinstvene suvremene vizualne kulture
• primijeniti stečeno metodičko znanje u analizi i kritici izvan-europskih umjetnosti i vizualnih fenomena
• kvalitativno vrednovati i analizirati japansku vizualnu kulturu i umjetnost iz perspektive nove povijesti umjetnosti
• analizirati suvremene umjetničke i kulturne fenomene koji nastaju izvan okvira europske likovne tradicije

Ovaj kolegij uvodi studente u istraživanje odabranih tema japanske vizualne kulture, a bavi se temama poput susreta različitih estetskih strujanja, utjecaja budizma na japansku vizualnu kulturu, umjetničkog aktivizma u Japanu te konstrukcije identiteta kroz oblikovanje i manipulaciju vizualnim okruženjem, te utjecajem japanske umjetnosti i kulture na oblikovanje umjetničkih trendova i popularne kulture u svijetu. Studenti će imati priliku upoznati se s tradicionalnim aspektima vizualnosti u Japanu, a kako bi bolje razumjeli tendencije suvremene vizualne produkcije koja u današnjim okolnostima utječe i oblikuje vizualne komunikacije i umjetnost na globalnoj razini. Prvi dio kolegija obrađuje sadržaje vezane za formiranje obrazaca vizualne kulture i umjetnosti u Japanu, od šintoizma i budizma do tradicionalnog kazališta i kulturnih pokreta u periodima Edo i Meiji. Upravo u Meiji razdoblju dolazi do bitnog utjecaja zapadnjačke umjetnosti i kulture na oblikovanje života u Japanu, a što je tema posebnog predavanja o izravnim povijesnim međuutjecajima zapada i istoka posredstvom religije, trgovine i politike. Navedene teme pružaju nam uvid u motiviku i ikonografiju japanske vizualne kulture koja dominira proizvodima popularne kulture, od romana i stripa do animacije i filma koji će biti obrađeni kao posebne cjeline. U konačnici, posljednji dio kolegija posvećen je suvremenoj produkciji koja nastaje u globaliziranom kulturnom okruženju, od žanrova u industriji zabave do suvremenih umjetničkih praksi.

Ove teme od središnje su važnosti za kritičko razumijevanje sve većeg broja vizualnih fenomena (od umjetnosti do proizvoda popularne kulture i dalje) azijskog kulturnog kruga s posebnim naglaskom na istočnu Aziju, odnosno Japan kao vodeću 'meku silu' (soft power) posljednjih nekoliko desetljeća u globalnom kontekstu.

Koristeći interdisciplinarnu metodologiju nove povijest umjetnosti i vizualnih studija studenti će naučiti prilagoditi i koristiti stečena povijesnoumjetnička znanja i kompetencije u izvan-europskom kontekstu bez opasnosti od zapadanja u orijentalističke ili Europo-centrične narative.

Analitički pristup koji će se koristiti odražavat će fluidnost i hibridnost japanske kulturne produkcije te pozicionirati Japan kao mogući alternativni model u odnosu na zapadnu i eurocentričnu umjetničku produkciju, dodatno obogaćujući kulturni horizont studenata uključenih u obrazovanje u području humanističkih znanosti s naglaskom na povijest umjetnosti.

Tako kolegij jednim dijelom obrađuje povijest japanske umjetnosti i vizualne kulture kako bismo mogli razumjeti znakove, simbole i poruke suvremenih kulturnih proizvoda poput anime serijala i manga stripova (prvi dio semestra), a svojim drugim dijelom kroz predstavljanje suvremenih vizualnih fenomena problematizirati utjecaj japanske kulture na oblikovanje globalnih umjetničkih i pop-kulturnih trendova (drugi dio semestra). Kroz čitanje kritičkih eseja i upoznavanja s djelima moderne i suvremene japanske književnosti, arhitekture, umjetnosti, dizajna i filma, cilj je razumjeti kako se lokalizirana, prepoznatljiva japanska kultura stvara, prenosi i percipira unutar transnacionalnog okvira te istražiti doprinos Japana globalnoj kulturi, osobito u području vizualne, odnosno popularne kulture i suvremene umjetnosti.

predavanja, seminari i radionice, multimedija i mreža, samostalni zadatci

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Referat, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz seminarskog rada, aktivnosti na nastavi te usmenog ispita: 40 % konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, 50 % konačne ocjene čini ocjena iz usmenog ispita te 10 % konačne ocjene čini ocjena pohađanja, odnosno aktivnosti u nastavi.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60 % – 69,9 % = dovoljan (2), 70 % – 79,9 % = dobar (3), 80 % – 89,9 % = vrlo dobar (4), 90 % – 100 % = izvrstan (5).

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz seminarskog rada, aktivnosti na nastavi te usmenog ispita: 40 % konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, 50 % konačne ocjene čini ocjena iz usmenog ispita te 10 % konačne ocjene čini ocjena pohađanja, odnosno aktivnosti u nastavi.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60 % – 69,9 % = dovoljan (2), 70 % – 79,9 % = dobar (3), 80 % – 89,9 % = vrlo dobar (4), 90 % – 100 % = izvrstan (5).

redovito pohađanje nastave, priprema za nastavu (čitanje i gledanje preporučenih sadržaja), prezentacija u sklopu nastave (referat), seminarski rad, ispit

Penelope Mason (2005) History of Japanese Art. London: Pearson Prentice Hall. (odabrana poglavlja)

Norris, Craig. “Manga, Anime and Visual Art Culture.”, u: Yoshio Sugimoto (2009) The Cambridge Companion to Modern Japanese Culture. Cambridge: Cambridge University Press.

Japan Foundation. Visual Arts Online.

Conrad Totman (2003) Povijest Japana. Zagreb: Barbat. (odabrana poglavlja)

Ryusaku Tsunoda et al. (ur.) (1971) Sources of Japanese Tradition. London: Columbia University Press. (odabrana poglavlja)

1. Dopunska literatura

• Macwilliams, Mark Wheeler (2008) Japanese visual culture: explorations in the world of manga and anime. New York: Armonk, N.Y., M. E. Sharpe. (odabrana poglavlja)
• Tsuji Nobuo (2018) History of Art in Japan. New York: Columbia University Press.
• Ivana Čukman Nikolić (ur) (1986) Kyoto. Cvijet kulture Japana. Japanska umjetnost od razdoblja kamakura do razdoblja Edo. Zagreb: Muzejski prostor. (odabrana poglavlja)
• Martina Križanić (2013) Slatko lice pobune. Ženstvenost, infantilnost i konzumerizam japanske Harajuku kulture kao izraz otpora prema tradiciji i patrijarhatu. Zagreb: Jesenski i Turk.
• Jun’ichiro Tanizaki (2013) U pohvalu sjene. Zagreb: Litteris.
• Roland Barthes (1989) Carstvo znakova. Zagreb: August Cesarec.
• Okakura Kakuzo (1989) Knjiga o čaju. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.
• Claude Levi Strauss (2013) Druga strana mjeseca (Zapisi o Japanu). Antropologija i problemi modernog sveta. Beograd: XX Vek.
• Kenji Ekuan (1998) The Aesthetics of the Japanese Lunchbox. New York: MIT Press.
• Inoura Yoshinobu et al. (1971) A History of Japanese Theater. Svezak I i Svezak II. Tokio: Kokusai Bunka Shinkokai. (odabrana poglavlja)

Jedinstvena sveučilišna studentska anketa.