Organizacija i poslovanje informacijskih ustanova I.

 

Naziv kolegija:
Organizacija i poslovanje informacijskih ustanova I.
Šifra ISVU:
59228
Šifra MOZVAG:
IZZ302
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Faletar Tanacković, Sanjica
0
0
0
Lacović, Darko
15
0
0
Erl Šafar, Marija
0
30
0
Lubina, Tihana
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Predmet ima za cilj:

  • upoznati studente s razvojem i pristupima organizaciji ustanova, te informacijsko-dokumentacijskih sustava i mreža
  • upoznati studente s načelima izgradnje i vođenja informacijskih ustanova
  • osposobiti ih da utvrđuju i tumače prednosti i nedostatke pojedinih organizacijskih modela
  • osposobiti ih da samostalno izrađuju prijedloge za rješenje zadanih problema u hipotetskim okolnostima
  • osposobiti ih da vrednuju usluge odabranih informacijskih ustanova
  • osposobiti ih da samostalno izrade prijedlog poslovnoga plana manje ustanove ili odjela.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • definirati najvažnija načela izgradnje i vođenja informacijskih ustanova
  • analizirati prednosti i nedostatke pojedinih organizacijskih modela
  • vrednovati usluge informacijskih ustanova
  • izrađivati samostalno prijedlog poslovnog plana manje ustanove ili odjela
  • izrađivati samostalno prijedloge za rješenje zadanih problema u hipotetskim okolnostima

Sadržaj predmeta:

U sklopu predmeta studenti upoznaju osnove teorija o organizaciji s posebnim osvrtom na organizaciju informacijskih ustanova i informacijsko-dokumentacijskih sustava i mreža. Predstavlju se teorijska i praktična iskustva u organizaciji velikih, srednjih i malih ustanova s posebnim osvrtom na njihovu strukturu, raspodjele zadaća, upravljanje i odnose s javnošću. Studentima se ukazuje na razlike u organizaciji profitnih i neprofitnih ustanova u informacijskome sektoru.

Upućuje se na raznorodne definicije informacijskih sustava i mreža (sa stajališta akademskog osoblja, tehničkog osoblja, telekomunikacijskih mreža i sl.). Studenti se upoznaju s organizacijom posebnih službi i usluga za posebne skupine korisnika.

U drugome dijelu, studenti se upoznaju s osnovnim postupcima i metodama poslovanja u informacijskim ustanovama (knjižnicama, srhivima, muzejima, informacijsko-dokumentacijskim centrima, centrima za evaluaciju informacija, knjižarama, nakladničkim tvrtama i dr.. Posebana se pažnja posvećuje metodama i tehnikama izgradnje zbirki građe i informacija u informacijskim ustanovama te pitanjima kooperativne izgradnje fondova, integracije e-izvora, diobe informacija, te sa sustavima za opskrbu dokumentima, poglavito sa stajališta njihove organizacije i upravljanja.

Upoznaju se s osnovnim ekonomskim čimbenicima pri planiranju i održavanju informacijskih sustava te vođenju informacijskih ustanova. Obrađuju se i osnovna pitanja upravljanja ljudskim potencijalima, poglavito sa stajališta timskoga rada.

Odabrana poglavlja uključuju usporedna istraživanja u području organizacije i upravljanja u pojedinim informacijskim ustanovama (npr. Hrvatskim državnim arhivom, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom, Muzejskim dokumentacijskim centrom, Hrvatskim državnim arhivom, HIDRA-om, CARNetom), posjete i razgovore sa stručnjacima iz prakse na lokalnoj i nacionalnoj razini.

Predviđen je kratak povijesni pregled suradnje među informacijskim ustanovama, s posebnim osvrtom na ciljeve i oblike suradnje, prednosti i nedostatke pojedinih pristupa i modela.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja, praćenje literature, sustavno opažanje i zaključivanje definirati najvažnija načela izgradnje i vođenja informacijskih ustanova dva kolokvija. aktivnost studenata u nastavi, procjena sustavnog praćenja preporučene literature
seminarsko izlaganje samostalna upotreba literature, oblikovanje pismenog rada, prezentacija analizirati prednosti i nedostatke pojedinih organizacijskih modela samostalno istraživanje, pisani seminarski rad, izlaganje
vježbe u računalnoj učionici sustavno opažanje i zaključivanje, postavljanje i rješavanje problema vrednovati usluge informacijskih ustanova aktivnost studenata u nastavi, ocjena praktičnog rada na vježbama
terensko istraživanje sustavno opažanje i zaključivanje, postavljanje i rješavanje problema, simulacija izrađivati samostalno prijedlog poslovnog plana manje ustanove ili odjela pisano izvješće o provedbi zadatka
rješavanje problema na primjerima iz prakse sustavno opažanje i zaključivanje, postavljanje i rješavanje problema, simulacija izrađivati samostalno prijedloge za rješenje zadanih problema u hipotetskim okolnostima pisano izvješće o provedbi zadatka

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Praktični rad, Seminarski rad, Usmeno izlaganje

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni ispit 1,8 50%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Praktični rad 0,7 20%
Seminarski rad 0,7 20%
Usmeno izlaganje 0,3 10%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55 % ocjene.

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: praktičan rad na vježbama: 40; izlaganje: 20; seminarski rad: 40; pismena provjera znanja: 100.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70 % nastave i (2) predati seminarski rad.

 

 

 

Obavezna literatura:

  1. Aparac-Jelušić, T. Funkcionalna analiza radnog procesa u svjetlu novih teorija o planiranju i upravljanju informacijskim ustanovama. // Seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture. / uredile M. Willer i T. Katić. Zagreb : Hrvatsko muzejsko društvo, 2000. Str. 37-48.
  2. Dollar, C. M. Arhivistika i informacijske tehnologije: utjecaj informacijske tehnologije na arhivsku teoriju i praksu.  Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 1999.
  3. Evans, E. Management basics for information professionals. New York: Neal-Schuman, 2000.
  4. Lancaster, F. W.; Beth Sandore. Technology and management in library and information services. London : Library Association Publishing, 1997.
  5. Registrars on records: essays on museums collection management. / ed. by M. Case. Washington, DC : American Association of Museums, 1995.

Dopunska literatura:

  1. Aparac, T. ; J. Petrak. Library Management. //  A Real Virtual Library: An Introduction to Contemporary Librarianship.  / eds. Vladimir Simunovic et al. Budapest etc : Buselmaier, 2001. Pp. 41-48. dostupno na: URL http://www.springer.de/besonderes/virtlib.pdf
  2. Arhivistički standardi i postupci Državnog arhiva Quebeca. Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 1994.
  3. Bluck, R. Team management. London : Library Association, 1996.
  4. Buckland, M. Information and information systems. New York etc. : Praeger, 1991.
  5. Jelušić, S. Struktura i organizacija knjižničnih sustava. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 1992.  
  6. Maroević, I. Uvod u muzeologiju. Zagreb : Zavod za informacijske studije, 1993.
  7. Marty, P. F.; B. W. Rayward. Museum informatics // Annual Review of Information Science and Technology 37(2003), str. 261-294.
  8. Panian, Ž. Kontrola i revizija informacijskih sustava. Zagreb : Sinergija, Zagreb, 2001.
  9. Stulli, B. Arhivistika i arhivska služba : sudije i prilozi. Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 1997.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenom terenskom pilot istraživanju, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnik o kolokviju na WebCT-u i stajalištima studenata u odnosu na kolokvije u učionici

Ostale informacije: