Organizacija i poslovanje informacijskih ustanova I.

Predmet ima za cilj:

• upoznati studente s razvojem i pristupima organizaciji ustanova, te informacijsko-dokumentacijskih sustava i mreža
• upoznati studente s načelima izgradnje i vođenja informacijskih ustanova
• osposobiti ih da utvrđuju i tumače prednosti i nedostatke pojedinih organizacijskih modela
• osposobiti ih da samostalno izrađuju prijedloge za rješenje zadanih problema u hipotetskim okolnostima
• osposobiti ih da vrednuju usluge odabranih informacijskih ustanova
• osposobiti ih da samostalno izrade prijedlog poslovnoga plana manje ustanove ili odjela.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• definirati najvažnija načela izgradnje i vođenja informacijskih ustanova
• analizirati prednosti i nedostatke pojedinih organizacijskih modela
• vrednovati usluge informacijskih ustanova
• izrađivati samostalno prijedlog poslovnog plana manje ustanove ili odjela
• izrađivati samostalno prijedloge za rješenje zadanih problema u hipotetskim okolnostima

U sklopu predmeta studenti upoznaju osnove teorija o organizaciji s posebnim osvrtom na organizaciju informacijskih ustanova i informacijsko-dokumentacijskih sustava i mreža. Predstavlju se teorijska i praktična iskustva u organizaciji velikih, srednjih i malih ustanova s posebnim osvrtom na njihovu strukturu, raspodjele zadaća, upravljanje i odnose s javnošću. Studentima se ukazuje na razlike u organizaciji profitnih i neprofitnih ustanova u informacijskome sektoru.

Upućuje se na raznorodne definicije informacijskih sustava i mreža (sa stajališta akademskog osoblja, tehničkog osoblja, telekomunikacijskih mreža i sl.). Studenti se upoznaju s organizacijom posebnih službi i usluga za posebne skupine korisnika.

U drugome dijelu, studenti se upoznaju s osnovnim postupcima i metodama poslovanja u informacijskim ustanovama (knjižnicama, srhivima, muzejima, informacijsko-dokumentacijskim centrima, centrima za evaluaciju informacija, knjižarama, nakladničkim tvrtama i dr.. Posebana se pažnja posvećuje metodama i tehnikama izgradnje zbirki građe i informacija u informacijskim ustanovama te pitanjima kooperativne izgradnje fondova, integracije e-izvora, diobe informacija, te sa sustavima za opskrbu dokumentima, poglavito sa stajališta njihove organizacije i upravljanja.

Upoznaju se s osnovnim ekonomskim čimbenicima pri planiranju i održavanju informacijskih sustava te vođenju informacijskih ustanova. Obrađuju se i osnovna pitanja upravljanja ljudskim potencijalima, poglavito sa stajališta timskoga rada.

Odabrana poglavlja uključuju usporedna istraživanja u području organizacije i upravljanja u pojedinim informacijskim ustanovama (npr. Hrvatskim državnim arhivom, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom, Muzejskim dokumentacijskim centrom, Hrvatskim državnim arhivom, HIDRA-om, CARNetom), posjete i razgovore sa stručnjacima iz prakse na lokalnoj i nacionalnoj razini.

Predviđen je kratak povijesni pregled suradnje među informacijskim ustanovama, s posebnim osvrtom na ciljeve i oblike suradnje, prednosti i nedostatke pojedinih pristupa i modela.

predavanja, seminari i radionice, vježbe

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Praktični rad, Seminarski rad, Usmeno izlaganje

usmeno i pismeno

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55 % ocjene.

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: praktičan rad na vježbama: 40; izlaganje: 20; seminarski rad: 40; pismena provjera znanja: 100.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Student ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70 % nastave i (2) predati seminarski rad.

1. Aparac-Jelušić, T. Funkcionalna analiza radnog procesa u svjetlu novih teorija o planiranju i upravljanju informacijskim ustanovama. // Seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture. / uredile M. Willer i T. Katić. Zagreb : Hrvatsko muzejsko društvo, 2000. Str. 37-48.
2. Dollar, C. M. Arhivistika i informacijske tehnologije: utjecaj informacijske tehnologije na arhivsku teoriju i praksu.  Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 1999.
3. Evans, E. Management basics for information professionals. New York: Neal-Schuman, 2000.
4. Lancaster, F. W.; Beth Sandore. Technology and management in library and information services. London : Library Association Publishing, 1997.
5. Registrars on records: essays on museums collection management. / ed. by M. Case. Washington, DC : American Association of Museums, 1995.

1. Aparac, T. ; J. Petrak. Library Management. //  A Real Virtual Library: An Introduction to Contemporary Librarianship.  / eds. Vladimir Simunovic et al. Budapest etc : Buselmaier, 2001. Pp. 41-48. dostupno na: URL http://www.springer.de/besonderes/virtlib.pdf
2. Arhivistički standardi i postupci Državnog arhiva Quebeca. Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 1994.
3. Bluck, R. Team management. London : Library Association, 1996.
4. Buckland, M. Information and information systems. New York etc. : Praeger, 1991.
5. Jelušić, S. Struktura i organizacija knjižničnih sustava. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 1992.  
6. Maroević, I. Uvod u muzeologiju. Zagreb : Zavod za informacijske studije, 1993.
7. Marty, P. F.; B. W. Rayward. Museum informatics // Annual Review of Information Science and Technology 37(2003), str. 261-294.
8. Panian, Ž. Kontrola i revizija informacijskih sustava. Zagreb : Sinergija, Zagreb, 2001.
9. Stulli, B. Arhivistika i arhivska služba : sudije i prilozi. Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 1997.

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenom terenskom pilot istraživanju, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnik o kolokviju na WebCT-u i stajalištima studenata u odnosu na kolokvije u učionici