| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| POVIJEST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer) | 1.g. |
ljetni |
izborni |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Volner, Hrvoje | 30 |
0 |
0 |
Dati uvid u temeljne procese ekonomskog razvoja europske jezgre i periferije u razdoblju od Francuske revolucije do ekonomske tranzicije zemalja realnog socijalizma u kapitalističku ekonomiju. Objasniti probleme modernizacije periferije (uloga države, nepovoljna socijalna struktura stanovništva, slaba materijalna osnova ekonomskom prosperitetu i sitan zemljišni posjed). Upoznati s nastankom novih političkih i ekonomskih sustava i njihovu isprepletenost. Usporediti regije u hrvatskom okruženju s društvenim i ekonomskim razvojem Hrvatske.
Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:
- vrednovati temeljne izvore i literaturu
- razlikovati ključne prekretnice povijesnih događaja
- primijeniti vještinu kritičkog mišljenja
- objasniti razvoj određenih oblika ekonomske i društvene organizacije
- analizirati funkcioniranje društvenih sustava u prošlosti.
Definiranje pojmova jezgra, periferija, poluperiferija, kolonija. Preduvjeti koji su zemlje jezgre stavili u poziciju dominantnih ekonomskih i političkih faktora modernog doba. Periferija koja se primiče jezgri. Periferija koja tone prema položaju polukolonijalne zemlje. Odnos prema inovacijama, akumulaciji kapitala, političkim institucijama i mentalnim sklopovima. Poraz ideologije slobodnog tržišta. Autarkične ekonomije međuratnog razdoblja. Ekonomska politika u Hladnom ratu. Planske ekonomije. Ekonomije nestašice.
predavanja, obrazovanje na daljinu, mentorski rad, samostalni zadatci
| 2. 1. Nastavna aktivnost | 2. 2. Aktivnost studenta | 2. 3. Ishod učenja | 2. 4. Metoda procjene |
| predavanje i rasprava, samostalni zadatci, mentorski rad | slušanje, samostalno analiziranje literature, aktivno sudjelovanje u raspravi | primjeniti vještinu kritičkog mišljenja | aktivnost na nastavi, provjera znanja, esej, usmeni ispit |
| predavanje i rasprava, samostalni zadatci, mentorski rad | slušanje, samostalno analiziranje literature, pisanje eseja | vrednovati temeljne izvore i literaturu | aktivnost na nastavi, provjera znanja, esej, usmeni ispit |
| predavanje i rasprava, samostalni zadatci, mentorski rad | slušanje, samostalno analiziranje literature, sudjelovanje u raspravi | razlikovati ključne prekretnice povijesnih događaja | aktivnost na nastavi, provjera znanja, esej, usmeni ispit |
| predavanje i rasprava, samostalni zadatci, mentorski rad | slušanje, samostalno analiziranje literature, pisanje eseja | objasniti razvoj određenih oblika ekonomske i društvene organizacije | aktivnost na nastavi, provjera znanja, esej, usmeni ispit |
| predavanje i rasprava, samostalni zadatci, mentorski rad | slušanje, samostalno analiziranje literature, pisanje eseja | analizirati funkcioniranje društvenih sustava u prošlosti | aktivnost na nastavi, provjera znanja, esej, usmeni ispit |
Aktivnost u nastavi, Esej, Pohađanje nastave, Usmeni ispit
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Aktivnost u nastavi | 0,25 | 14% |
| Esej | 0,3 | 17% |
| Pohađanje nastave | 0,75 | 0% |
| Usmeni ispit | 0,7 | 69% |
Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni je ispit ocjena pismenoga ispita te usmenoga ispita. Studenti iz svakoga pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni. Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći: aktivnost na nastavi 14 %, esej 17 %, pismen ispit / usmeni ispit 69 %.
Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (do 30 % nastavnih sati izostanaka), pripremiti za nastavni sat analizu zadanoga teksta, aktivno sudjelovati u raspravama na zadanu temu. Napisati esej na temelju pročitane literature. Položiti usmeni ispit.
György Ránki/ Iván Berend, Europska periferija i industrijalizacija, 1780.-1910., Naprijed, Zagreb, 1986.
Iván T. Berend, Ekonomska povijest Europe 20. stoljeća, Mate d.o.o., Zagreb, 2012.
Vladimir Stipetić, Dva stoljeća razvoja hrvatskog gospodarstva, HAZU, Zagreb, 2012.
Erik S. Reinert, How Rich nations got Rich – Essays in the History of Econmic Policy, Working Paper Nr. 2004/01
Mio Mirković, Glavni uzroci gospodarske zaostalosti slavenskih naroda, Dom i svijet, Zagreb, 2008.
Rudolf Bićanić, Ekonomska podloga hrvatskog pitanja, Dom i svijet, Zagreb, 2004.
Hrvoje Volner, Od industrijalaca do kažnjenika „Gutmann“ i „Našička“ u industrijalizaciji Slavonije, Srednja Europa, Zagreb, 2019.
Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju i Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete Sveučilišta.