Uvod u znanstvenoistraživački rad

 

Naziv kolegija:
Uvod u znanstvenoistraživački rad
Šifra ISVU:
42956
Šifra MOZVAG:
IZZ103
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Hasenay, Damir
15
0
15
Horvat, Ines
0
30
0

 

Ciljevi i zadaci:

Predmet ima za cilj  upoznati studente s osnovnim obilježjima znanosti i s metodologijom znanstveno- istraživačkog rada.

Očekuje se da studenti:

  • razumiju prirodu znanstvenog i stručnog rada
  • razumiju uvjete nastanka, djelovanja i mijenjanja osnovnih obrazaca komuniciranja kojima je cilj prijenos informacija i sustavno bogaćenje korpusa dostupnoga znanja
  • razumiju značenje  bibliografija/bibliografskih baza  kao izvora informacija te  načine njihova korištenja
  • budu osposobljeni za pripremu i vođenje manjih stručnih/istraživačkih zadaća (seminarski radovi, terensko istraživanje)
  • znadu koristiti osnovne bibliografske izvore
  • ovladaju metodologijom preuzimanja podataka iz dostupnih izvora, znadu pravilno navoditi podatke iz preuzetih izvora, izraditi popis korištenih jedinica i prirediti sažetak i ključne riječi

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • opisati prirodu znanstvenog i stručnog rada
  • prepoznati uvjete nastanka, djelovanja i mijenjanja osnovnih obrazaca komuniciranja kojima je cilj prijenos informacija i sustavno bogaćenje korpusa dostupnoga znanja
  • opisati značenje  bibliografija/bibliografskih baza  kao izvora informacija te  načine njihova korištenja
  • napraviti manje stručne/istraživačke zadaće (seminarski radovi, terensko istraživanje)
  • koristiti osnovne bibliografske izvore
  • primijeniti metodologiju preuzimanja podataka iz dostupnih izvora

Sadržaj predmeta:

Znanost i znanstveno istraživački rad. Osnovna obilježja znanosti. Klasifikacija znanosti. Znanstvena komunikacija. Znanstveni časopisi. Elektronički časopisi.

Vrste znanstvenih istraživanja. Odabir teme istraživanja. Odabir i pregled izvora. Pisanje bilježaka. Utvrđivanje cilja i odabir metoda.

Kategorizacija znanstvenih radova. Pisanje izvornog znanstvenog rada, pisanje ostalih znanstvenih radova. Citiranje. Pisanje sažetka. Pisanje stručnog rada. Pisanje diplomskog rada. Predstavljanje rada. Svrsishodna uporaba pomagala pri predstavljanju (npr. Power Point, multimedijalne prezentacije).

Na vježbama studenti se upoznaju s bibliografijama i drugim referentnim publikacijama, te načinima njihova pretraživanja. Studenti bi se trebali osoposobiti za korištenje e-izvora, dostupnih (besplatnih i komercijalnih) baza podataka (npr. CROLIST, EBSCO, OVID), temeljnih stručnih časopisa u polju informacijskih znanosti i slično. Posebna se pažnja posvećuje osnovnim kriterijima vrednovanja (elektroničkih) informacija.

U sklopu terenskoga rada posjećuju se informacijske ustanove/službe.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanja slušanje izlaganja. praćenje literature. sustavno opažanje i zaključivanje opisati prirodu znanstvenog i stručnog rada dva kolokvija. ocjena aktivnosti studenata u opažanju i zaključivanju na nastavi, procjena sustavnog praćenja preporučene literature
predavanja slušanje izlaganja. praćenje literature. sustavno opažanje i zaključivanje prepoznati uvjete nastanka, djelovanja i mijenjanja osnovnih obrazaca komuniciranja kojima je cilj prijenos informacija i sustavno bogaćenje korpusa dostupnoga znanja dva kolokvija. ocjena aktivnosti studenata u opažanju i zaključivanju na nastavi, procjena sustavnog praćenja preporučene literature
predavanja slušanje izlaganja. praćenje literature. sustavno opažanje i zaključivanje opisati značenje  bibliografija/bibliografskih baza  kao izvora informacija te  načine njihova korištenja dva kolokvija. ocjena aktivnosti studenata u opažanju i zaključivanju na nastavi, procjena sustavnog praćenja preporučene literature
grupna rasprava, seminarsko izlaganje samostalna upotreba literature. oblikovanje pismenog rada. prezentacija napraviti manje stručne/istraživačke zadaće (seminarski radovi, terensko istraživanje) pisani seminarski rad.
vježbe sustavno opažanje i zaključivanje. postavljanje i rješavanje problema. izrada zadataka koristiti osnovne bibliografske izvore ocjena aktivnosti studenata u izradi zadataka na nastavi
vježbe sustavno opažanje i zaključivanje. postavljanje i rješavanje problema. izrada zadataka primijeniti metodologiju preuzimanja podataka iz dostupnih izvora ocjena aktivnosti studenata u izradi zadataka na nastavi

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Praktični rad, Seminarski rad, Usmeno izlaganje

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni ispit 1,8 50%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Praktični rad 0,5 15%
Seminarski rad 0,7 20%
Usmeno izlaganje 0,5 15%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55 % ocjene.

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: praktičan rad na vježbama: 30; izlaganje: 30; seminarski rad: 40; pismena provjera znanja: 100.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

 

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70 % nastave i (2) predati seminarski rad.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Tkalac Verčić, A.; Sinčić Ćorić, D.; Pološki Vokić, N. Priručnik za metodologiju istraživačkog rada. Zagreb: M.E.P. Consult, 2010.
  2. Marušić, M. et al. Uvod u znanstveni rad u medicini. 3. obnovljeno i dopunjeno izdanje. Zagreb : Medicinska naklada; 2004.
  3. Silobrčić, V. Kako sastaviti i objaviti znanstveno djelo. 4. dopunjeno izdanje. Zagreb : Medicinska naklada, 1998.
  4. Zelenika, R. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Rijeka, Ekonomski fakultet, 1998.

Dopunska literatura:

  1. Kniewald, J. Metodika znanstvenog rada. Zagreb : Multigraf, 1993.(odabrana poglavlja)
  2. Lelas, S. Vukelja, T. Filozofija i znanost. Zagreb: Školska knjiga, 1996. (odabrana poglavlja)

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnici cilj kojih je ustanoviti primjerenost sadržaja  i nastavnog opterećenja studenata te kvalitetu ponuđenih zadataka.

Ostale informacije: