Povijest i kultura komunikacije

 

Naziv kolegija:
Povijest i kultura komunikacije
Šifra ISVU:
42955
Šifra MOZVAG:
IZZ106
ECTS:
6
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Lakuš, Jelena
30
0
0
Mićunović, Milijana
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Osnovni je cilj upoznati studente s povijesnim razvitkom kulture što se zasniva na usmenom i pisanom komuniciranju. Očekuje se da studenti:

  • razumiju razloge pojave i razvoja pisma i pisaćih materijala od glinenih pločica do proizvodnje knjige u današnjem informacijskome dobu
  • prepoznaju, izdvoje i tumače značajke povijesnih razdoblja sa stajališta razvoja pisane komunikacije i pojave informacijskih ustanova od vremena civilizacija Staroga svijeta, do suvremenog informacijskog doba
  • prepoznaju osobitosti i važnost oralnog komuniciranja.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • analizirati povijesni razvitak kulture koja se zasniva na usmenom i pisanom  komuniciranju
  • opisati razloge pojave i razvoja pisma i pisaćih materijala od glinenih pločica do proizvodnje knjige u današnjem informacijskome dobu
  • razlikovati značajke povijesnih razdoblja sa stajališta razvoja pisane komunikacije i pojave informacijskih ustanova od vremena civilizacija staroga svijeta, do suvremenog informacijskog doba
  • definirati osobitosti i važnost oralnog komuniciranja

Sadržaj predmeta:

U sklopu predmeta obrađuju se pitanja vezana uz načine komuniciranja u društvima koja ne poznaju pisanu komunikaciju, pojava i razvoj pisma i knjige te ustanova za prikupljanje, čuvanje, prijenos i uporabu zabilježena znanja (knjižnice, arhivi, muzeji, dokumentacijska središta, referalna središta i dr.). Posebna se pažnja posvećuje upoznavanja razvoja komunikacijskih vještina kroz razvoj civilizacije (verbalna i neverbalna komunikacija, komunikacijski običaji, geste i mimika, pismo).

U prvome dijelu ukazuje se na značajke visokorazvijenih civilizacija Staroga svijeta (Mezopotamija, Egipat, Grčka, Rim), Dalekog istoka i pretkolumbovske Amerike, izdvajaju se i tumače najznačajnije faze u razvoju načina prenošenja znanja, poglavito razvoja pisma i širenja rukopisne knjige u obliku kodeksa u Zapadnoj Europi u ranom, visokom  i  kasnom srednjem vijeku (samostani kao žarišta pismenosti, skriptoriji, počeci svjetovne informacijske kulture, srednjovjekovne knjižnice, utjecaji Arapa na razvoj znanosti i kulture u Europi, i dr.) Studenti se upoznaju s vrednotama humanizma i renesanse sa stajališta promjena u oralnoj i pisanoj komunikaciji, s procvatom i zrelosti tipografskog medija. Poseban se naglasak stavlja na interakciju društvenih promjena i izuma tiska. Objašnjava se pojava tiskarskoga stroja kao jednog od važnih pokretača razvoja tadanjeg društva. Proučavaju se obrasci pisane i usmene komunikacije od 16. st. nadalje, utjecaj reformacije i sekularizacije na razvoj pisma, knjige i znanstvenog komuniciranja. Tumače se i pregledno izlažu najznačajnije pojave u razvoju pismenosti, znanosti i kulture u Hrvata, a poglavito infrastruktura pisanog komuniciranja (tiskarstvo, knjižarstvo, knjižnice, ilirske čitaonice, arhivi i sl.).

Naposlijetku, obrađuju se pitanja vezana uz demokratizaciju znanosti i kulture u 19. i 20. st. te utjecaj novih skupina korisnika na načine posredovanja znanja i informacija i komuniciranje među ljudima. Posebno se obrađuju teme vezane uz primjenu novih tehnologija u društvima koja nemaju tradiciju pisanog komuniciranja

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja, sustavno opažanje analizirati povijesni razvitak kulture koja se zasniva na usmenom i pisanom  komuniciranju refleksivni osvrt na nastavne sadržaje, kolokviji/pismeni ispit
predavanje, grupna rasprava, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje, samostalna uporaba i analiza literature opisati razloge pojave i razvoja pisma i pisaćih materijala od glinenih pločica do proizvodnje knjige u današnjem informacijskome dobu aktivno, kritičko i konstruktivno sudjelovanje, u raspravi uz izlaganje i analizu studije slučaja, kolokviji/pismeni ispit
predavanje, grupna rasprava, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje, samostalna uporaba i analiza literature razlikovati značajke povijesnih razdoblja sa stajališta razvoja pisane komunikacije i pojave informacijskih ustanova od vremena civilizacija staroga svijeta, do suvremenog informacijskog doba aktivnost studenata na nastavi, seminarski rad, kolokviji/pismeni ispit
predavanje, grupna rasprava, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje, samostalna uporaba literature definirati osobitosti i važnost oralnog komuniciranja aktivnost studenata na nastavi, kolokviji/pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kolokvij, Pohađanje nastave, Seminarska raspravišta, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kolokvij 3,5 70%
Pohađanje nastave 1 0%
Seminarska raspravišta 0,5 10%
Seminarski rad 1 20%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Ocjena se oblikuje na osnovi sljedeće podjele ocjenskih bodova: izvrstan (5) – od 180 do 200 bodova, vrlo dobar (4) – od 160 do 179 bodova), dobar (3) – od 125 do 159 bodova; dovoljan (2) – od 110 do 124 boda; nedovoljan (1) – od 0 do 109 bodova.

Dva kolokvija nose 140 bodova (2 X 70 bodova), tj. završni pismeni ispit nosi 140 bodova. Za prolaz na kolokvijima, tj. pismenom završnom ispitu potrebno je ostvariti najmanje 50% od ukupnog broja bodova (36, tj. 71 bod).

Ukoliko student nije zadovoljan konačnom ocjenom, nudi mu se mogućnost usmenog završnog ispita kojim može ostvariti veću ocjenu.

Seminarski rad nosi 40 bodova (ukoliko je predan na vrijeme). U seminarskom se radu boduju sljedeći elementi: stručna kakvoća radnje – 10 bodova, formalno oblikovanje radnje – 5 bodova, stilska dotjeranost radnje – 5 bodova, uporaba literature (izravno i neizravno citiranje) – 10 bodova, kritičnost i izvornost – 10 bodova.

Seminarska raspravišta nose 20 bodova. Seminarska raspravišta obuhvaćaju sljedeće aktivnosti: odabir jedne od ponuđenih tema, sadržajnu i stručnu analizu teksta, seminarsko izlaganje u vremenu od 20 minuta. Boduju se sljedeći elementi: dobro sročena izjava o ciljevima i zadaćama – 3 boda, predstavljanje ideje (jasno i organizirano) – 3 boda, pregled glavnih koncepata (osnovnih ideja i pojmova) i literature – 3 boda, izbor informacija (odgovarajući stupanj s obzirom na publiku) – 2 boda, uporaba dodatnih materijala, izvora, sadržaja i primjera – 3 boda, izbor vježbi i/ili primjera iz prakse – 3 boda, poticanje rasprave (reakcije publike, uključenost publike, ponašanje i dr.) - 3 boda.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Za ostvarivanje prava na potpis svaki je student obvezan pohađati najmanje 70% nastave (posebno predavanja i posebno seminarska raspravišta) te napisati i predati seminarsku radnju i održati izlaganje na seminarskim raspravištima. Pohađanje nastave ne donosi dodatne bodove.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Connerton, P. Kako se društva sjećaju. Zagreb : Antibarbarus, 2004.
  2. Le Goff, J. Civilizacija srednjovjekovnog Zapada. / prevela G. Popović. Zagreb : Golden marketing, 1998.
  3. Neill, S. Neverbalna komunikacija. Zagreb : Educa, 1994.
  4. Pelc, M. Pismo–knjiga–slika. Zagreb : Golden marketing, 2002.
  5. Stipčević, A. Socijalna povijest knjige u Hrvata. Zagreb : Školska knjiga, 2003. (I. knj.)
  6. Stipčević, A. Povijest knjige.  Zagreb : Matica hrvatska, 1985.

Dopunska literatura:

  1. Dahl, S. Povijest knjige.  Zagreb : HBD, 1979.
  2. Diringer, D.  Povijest pisma.  Zagreb : NSB, 1991.
  3. Rojnić, M. Nacionalna i sveučilišna biblioteka.  Zagreb : HBD, 1974.
  4. Sečić, D. Ivan Kostrenčić: prvi hrvatski sveučilišni bibliotekar. Lokve : Naklada Benja, 2000.
  5. Sturges, P.; R. Neill. The Quiet Struggle: Information and Libraries for thr people in Africa. 2ed. London ; Washington : Mansell, 1998.
  6. Škarić, I. U potrazi za izgubljenim govorom. Zagreb : Školska knjiga, 1988.
  7. Živković, D. Matija Smodek: profesor i bibliotekar akademički. Lokve : Naklada Benja, 2001.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Baza podataka o prisustvovanju nastavi i pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; razgovori sa studentima, upitnik.

Ostale informacije: