Psihološko osnaživanje studenata

Cilj predmeta je osnaživanje studenata za nošenje sa izazovima i problemima svakodnevnog života. Kolegij je koncipiran kao psihoedukativni trening usmjeren na razvijanje znanja, kompetencija i vještina koje su povezane s pozivnim ishodima poput psihološke dobrobiti i zadovoljstva životom te imaju zaštitnu funkciju u kontekstu mentalnog zdravlja.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• prepoznati unutarnje i vanjske čimbenike i njihov učinak na osobno funkcioniranje
• prepoznati odnos između kognitivnih čimbenika, emocionalnih doživljaja i ponašanja
• odabrati primjerene postupke za suočavanje s izazovima i/ili unaprjeđenje funkcioniranja
• kritički se osvrnuti na učinke različitih postupaka na osobnu dobrobit.

1. Odrednice mentalnog zdravlja i dobrobiti

• rizični čimbenici (osobni, okolinski i kontekstualni)
• zaštitni čimbenici i čimbenici otpornosti (osobni, okolinski i kontekstualni)

2. Stres i suočavanje sa stresom

• razumijevanje procesa, izvora i posljedica stresa
• analiza stresa i suočavanja u vlastitom životu

3. Uloga kognitivnih čimbenika u mentalnom zdravlju i dobrobiti

• samopoimanje i samokritičnost, optimizam/pesimizam, percepcija kontrole, atribucijski stil, osobni standardi i perfekcionizam
• osvještavanje vlastitih kognitivnih čimbenika i njihovog učinka na funkcioniranje u svakodnevnom životu

4. Vještine unaprjeđenja psihološke fleksibilnosti

• osvještavanje i prepoznavanje povezanosti misli, emocija i ponašanja u svakodnevnom životu
• prepoznavanje i testiranje iskrivljenih misli
• strategije umirivanja (tehnike relaksacije, korištenje imaginacije)
• tolerancija neugodnih doživljaja
• usredotočena svjesnost i prihvaćanje
• razvoj brižnosti i suosjećanja prema sebi

5. Samo-refleksija o učincima programa na osobno funkcioniranje i plan za održavanje napretka

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, multimedija i mreža, mentorski rad, samostalni zadatci

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

usmeno

Studenti ostvaruju ocjenske bodove redovitim pohađanjem nastave (uz aktivnu participaciju u nastavnim aktivnostima), te dosljednim rješavanjem zadataka i uvježbavanjem vještina između nastavnih termina, što dokazuju redovitim slanjem uradaka, izvještavanjem na nastavi i/ili individualnim ili grupnim konzultacijama s nastavnikom.

Od ukupnih 100 ocjenskih bodova (100% ocjene), 20 (20%) može se ostvariti aktivnošću na nastavi, po 5 (5% konačne ocjene) za svaki od 12 samostalnih zadataka (maksimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% konačne ocjene) i 20 ocjenskih bodova (20% konačne ocjene) za završnu refleksiju o korisnosti programa i plan za održavanje napretka.

Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 61 ocjenski bod ili 61% konačne ocjene. Skala je ocjenjivanja sljedeća: 61%–70% = dovoljan (2), 71%–80% = dobar (3), 81%–90% = vrlo dobar (4), 91%–100% = izvrstan (5).

Studenti ostvaruju ocjenske bodove redovitim pohađanjem nastave (uz aktivnu participaciju u nastavnim aktivnostima), te dosljednim rješavanjem zadataka i uvježbavanjem vještina između nastavnih termina, što dokazuju redovitim slanjem uradaka, izvještavanjem na nastavi i/ili individualnim ili grupnim konzultacijama s nastavnikom.

Od ukupnih 100 ocjenskih bodova (100% ocjene), 20 (20%) može se ostvariti aktivnošću na nastavi, po 5 (5% konačne ocjene) za svaki od 12 samostalnih zadataka (maksimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% konačne ocjene) i 20 ocjenskih bodova (20% konačne ocjene) za završnu refleksiju o korisnosti programa i plan za održavanje napretka.

Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 61 ocjenski bod ili 61% konačne ocjene. Skala je ocjenjivanja sljedeća: 61%–70% = dovoljan (2), 71%–80% = dobar (3), 81%–90% = vrlo dobar (4), 91%–100% = izvrstan (5).

Uz redovno pohađanje nastave (min. 70%) studenti su dužni redoviti izvršavati zadatke između termina nastave, predati ih prema predviđenom rasporedu, te sudjelovati u individualnim i/ili grupnim konzultacijama.

• Hayes, L. L., Ciarrochi, J. V. i Bailey, A. (2022). What makes you stronger. How to Thrive in the Face of Change and Uncertainty Using Acceptance and Commitment Therapy. Oakland, CA: New Harbinger Publications
• Harris, R. (2022). Klopka zvana sreća. Zagreb: Poetika
• Seligman, M. E. P. (2006). Naučeni optimizam. Zagreb: IEP.
• Odabrani tekstovi

• Jokić Begić, N., Rukavina T. i Krašić, S. (2022). Kako si? Znanstveno utemeljene lekcije kako utemeljeno raditi na psihološkoj dobrobiti. Zagreb: Sandorf - obrt za nakladništvo i posredništvo
• Hayes, S. C. i Smith. S. (2005). Get out of your mind and into your fife: The new acceptance and commitment therapy. Oakland, CA: New Harbinger Publications.
• Rijavec, M., Miljković, D. i Brdar, I. (2008). Pozitivna psihologija: znanstveno istraživanje ljudskih snaga i sreće. Zagreb: IEP-D2.
• Siegel, D. J. (2019). Živjeti svjesno: Znanost i praksa prisutnosti. Split: Harfa

Jedinstvena sveučilišna studentska anketa. Povratne informacije studenata tijekom nastave, konzultacije, evaluacija nastave