Žensko pismo u filozofiji

Rodna diskriminacija konstanta je različitih kulturnih matrica i provenijencija na globalnoj razini, a konkretna deklinacija takva fenomena usmjerena je gotovo uvijek na diskriminaciju žena. U fokusu javnih rasprava na temu, kao i značajnog broja stručnih i akademskih istraživanja, s pravom se danas nalazi problematizacija rodnog razlikovanja („gender gap") te negativnih posljedica kojima ono vodi. Svrha je ovog kolegija ukazati na univerzalnost misli te predstaviti neka od velikih ženskih imena u povijesti filozofije koja su ostavila neizbrisiv trag u razvoju kulture i svjetonazora, a da time kriterij vrednovanja njihova djela potpada pod dihotomiju rodnog uvjetovanja.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• protumačiti osnovne probleme i pojmove vezane za filozofijsku definiciju roda (gender)
• prepoznati sadržajnu jedinstvenost filozofijske misli u njezinu povijesnom razvoju te važnost filozofkinja koje su svojim opusom, djelom i radom dovele do važnih društvenih i svjetonazorskih promjena
• kritički prosuditi odnos prema rodnoj diferencijaciji
• upotrijebiti znanje u općedruštveno prisutnom diskursu o položaju žene u društvu i rodnoj ravnopravnosti
• unaprijediti kvalitetu vlastitog pisanog diskursa

Podzastupljenost žena u filozofiji, rodni jaz, objektivizacija žena, rodna ravnopravnost, socijalna rodna nepravda, feminizam; grčki neoplatonizam antičke filozofkinje Hipatije, srednjovjekovna mistika ženskog monaštva, društveno i filozofsko djelovanje Simon de Beauvoir, političko-filozofska misao Hannah Arendt, spekulativna relevantnost umjetničko-filozofijskog izričaja Emily Dickinson, filozofijske premise političkog aktivizma (Simone Weil), anarho-komunizam Emme Goldman, dekonstrukcija roda (Judith Butler).

predavanja, seminari i radionice, samostalni zadatci

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Rad studenata vrednuje se preko prezentacije seminarske teme (30 %) i završnog usmenog ispita (70 %).

Seminarski rad

Student priprema samostalno istraživanje u okviru seminarske nastave. Istraživanje se tijekom usmenog izlaganja ocjenjuje na sljedeći način:

Element

Razina postignuća

Ocjena

Seminarski rad

Izlaganje je teorijsko-metodološki točno oblikovano, logički dobro strukturirano, činjenično točno, izražava izvoran pristup obradi teme uz uporabu opsežne relevantne literature.

5

Izlaganje je točno u najvažnijim sadržajno-strukturnim elementima, zadovoljava formalne kriterije, ne izražava izvornost pristupa uz manje pogreške logičko-metodološkog strukture i obrade sadržaja, većinom primjerene literature uz manje pojmovno-kategorijalne pogreške.

4

Izlaganje izostavlja važne činjenice vezane uz temu, obrada je manjkava ili netočna, logički postoje propusti, zadovoljeni su formalni kriteriji bez originalnosti, s neprimjerenim brojem bibliografskih jedinica od preporučenoga, koje nisu relevantne i recentne.

3

Izlaganje izostavlja temeljne elemente, strukturno-sadržajno je nedorečeno i nepotpuno, obrada teme većim je dijelom promašena uz značajnije pogreške na sadržajno-logičkom planu, formalne kriterije zadovoljava samo djelomice, bez originalnog pristupa obradi teme, s minimalnim i zastarjelim brojem nerelevantnih bibliografskih jedinica.

2

Student nije usmeno izlagao seminarsku temu.

1

Završni ispit

Završni ispit sastoji se usmenog ispita koji sadržajno pokriva cjelokupni nastavni sadržaj. Ocjena završnog usmenog ispita izvodi se iz postotka uspjeha obrade tematskih pitanja, i to na temelju sljedeće ljestvice:

Postotak uspjeha obrade tema

Ocjena

90 – 100

5

80 – 89

4

70 – 79

3

60 – 69

2

Rad studenata vrednuje se preko prezentacije seminarske teme (30 %) i završnog usmenog ispita (70 %).

Seminarski rad

Student priprema samostalno istraživanje u okviru seminarske nastave. Istraživanje se tijekom usmenog izlaganja ocjenjuje na sljedeći način:

Element

Razina postignuća

Ocjena

Seminarski rad

Izlaganje je teorijsko-metodološki točno oblikovano, logički dobro strukturirano, činjenično točno, izražava izvoran pristup obradi teme uz uporabu opsežne relevantne literature.

5

Izlaganje je točno u najvažnijim sadržajno-strukturnim elementima, zadovoljava formalne kriterije, ne izražava izvornost pristupa uz manje pogreške logičko-metodološkog strukture i obrade sadržaja, većinom primjerene literature uz manje pojmovno-kategorijalne pogreške.

4

Izlaganje izostavlja važne činjenice vezane uz temu, obrada je manjkava ili netočna, logički postoje propusti, zadovoljeni su formalni kriteriji bez originalnosti, s neprimjerenim brojem bibliografskih jedinica od preporučenoga, koje nisu relevantne i recentne.

3

Izlaganje izostavlja temeljne elemente, strukturno-sadržajno je nedorečeno i nepotpuno, obrada teme većim je dijelom promašena uz značajnije pogreške na sadržajno-logičkom planu, formalne kriterije zadovoljava samo djelomice, bez originalnog pristupa obradi teme, s minimalnim i zastarjelim brojem nerelevantnih bibliografskih jedinica.

2

Student nije usmeno izlagao seminarsku temu.

1

Završni ispit

Završni ispit sastoji se usmenog ispita koji sadržajno pokriva cjelokupni nastavni sadržaj. Ocjena završnog usmenog ispita izvodi se iz postotka uspjeha obrade tematskih pitanja, i to na temelju sljedeće ljestvice:

Postotak uspjeha obrade tema

Ocjena

90 – 100

5

80 – 89

4

70 – 79

3

60 – 69

2

Redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis), aktivno sudjelovanje u nastavi, prezentacija seminarske teme tijekom rasporedom predviđenih sati seminarskog dijela nastave kolegija.

1. Nadežda Čačinovič, Žene i filozofija, Centar za ženske studije, Zagreb, 2006.
2. Rosa Luxemburg, Pisma iz zatvora, Zora, Zagreb,1951.
3. Hannah Arendt, Izvori totalitarizma, Disput, Zagreb, 2015. (treći dio, deseto poglavlje: Totalitaristički pokreti)
4. Emma Goldman, Anarhizam i drugi ogledi, DAF, Zagreb, 2001. (poglavlje 1.: Anarhizam, poglavlje 10.: Tragedija ženske empancipacije)
5. Judith Butler, Raščinjavanje roda, BTC Šahinpašić, Sarajevo, 2005. (poglavlje 9: Kraj spolnog razlikovanja?)

1. 11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

1. Katrina Hutchison, Fiona Jenkins (ur.), Women in Philosohy. What needs to change?, Oxford University Press, New York, 2013.
2. Clara Zetkin, Zur Frage Des Frauenwahlrechts (Classic Reprint), ELV-Verlag, Bremen, 2011.
3. Emily Dickinson, Tiše od sna, Modernist nakladništvo, Varaždin, 2008.
4. Martha C. Nussbaum, Sex and social justice, Oxford University Press, New York, 2000.
5. Marjeta Šinko (ur.), Žene i politika, Centar za ženske studije, Zagreb, 2015.
6. Anita Dremel, Konstrukcija rodnih identiteta u romanima Marije Jurić Zagorke, doktorska disertacija, Zagreb, 2014.

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju i Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.