Teorija i praksa informacijskih djelatnosti

 

Naziv kolegija:
Teorija i praksa informacijskih djelatnosti
Šifra ISVU:
64633
Šifra MOZVAG:
IZZ101
ECTS:
6
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Faletar Tanacković, Sanjica
30
0
0
Lacović, Darko
0
15
15

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s osnovnim razvojnim pravcima informacijskih djelatnosti i znanosti, približiti im osnovne pojmove i uputiti ih u terminologiju i terminološke dvojbe, osnovna teorijsko-metodološka ishodišta te vrijedna praktična rješenja. Od studenata se očekuje da budu sposobni:

  • prepoznati i tumačiti osnovna obilježja i funkcije informacijskih djelatnosti i ustanova
  • prepoznati i razumjeti kriterije za kategorizaciju informacijskih ustanova u teoriji i praksi (pitanja tipologije)
  • tumačiti položaj raznih tipova informacijskih ustanova u sklopu postojećih komunikacijskih sustava na domaćem i  međunarodnome planu
  • razumjeti pojavu i pravce razvoja digitalnih knjižnica, mrežnih izvora i usluga
  • razumjeti ulogu i zadaće informacijskih stručnjaka te temeljna etička načela profesije
  • razlikovati osnovne vrste dokumenata i koristiti osnovne bibliografske izvore.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • razlikovati osnovne funkcije informacijskih djelatnosti i ustanova
  • opisati položaj raznih tipova informacijskih ustanova u sklopu postojećih komunikacijskih sustava
  • razlikovati kategorizaciju informacijskih ustanova u teoriji i praksi
  • kritički analizirati ulogu i zadaće informacijskih stručnjaka
  • prepoznati vrijednost informacijske profesije u društvu

Sadržaj predmeta:

Osnovni pojmovi, koncepti i problemi vezani uz stvaranje, prijenos i uporabu informacija. Pregled povijesna razvoja ideja i tehnoloških izuma. Načela i ciljevi informacijskih djelatnosti. Pojava i razvoj disciplina u području informacijskih znanosti. Predmet i metode pojedinih disciplina. Pomoćne povijesne discipline. Opće i posebne zadaće informacijskih stručnjaka. Profesionalizacija i etička pitanja.

Informacijska infrastruktura. Osnovna obilježja i funkcije. Kriteriji za kategorizaciju informacijskih ustanova i mreža u teoriji i praksi. Tipologija informacijskih ustanova. Tipologija sustava i mreža. Položaj raznih tipova informacijskih ustanova u sklopu postojećih komunikacijskih sustava na domaćem i međunarodnome planu. Osnovni pojmovi vezani uz pojavu i razvoj digitalnih knjižnica, mrežnih izvora i usluga (elektronička, virtualna, hibridna knjižnica i dr.). Veze, razgraničenja i podjela zadataka između knjižnica, muzeja, arhiva i drugih baštinskih ustanova. Razgraničenja i veze između dokumentacijskih i informacijskih ustanova/službi, središta za evaluaciju informacija, informacijskih mreža. Organizacijski oblici suradnje u sklopu informacijskih sustava i mreža. Karakteristične odrednice knjižnično-informacijske infrastrukture u Hrvatskoj.

Na vježbama se obrađuju pitanja vezana uz komuniciranje vlastitih zapažanja (jezične djelatnosti, umijeće slušanja, čitanje, usmena i pisana komunikacija, komunikacija s kolegama i nastavnicima, umijeće komuniciranja u svakodnevnom životu, e-komuniciranje). Predstavljaju se i proučavaju informacijski izvori  te na primjerima istražuju vrste dokumenata (podjele dokumenata s obzirom na njihova fizička i intelektualna svojstva), njihova posebna obilježja, standardni elementi za označivanje, međunarodne i domaće norme za obradu, razmjenu i uporabu građe i informacija  i sl.).

Na seminarima se raspravlja o odabranim člancima i prikazanim filmovima o najznačajnijim informacijskim ustanovama/službama i mrežama.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature razlikovati osnovne funkcije informacijskih djelatnosti i ustanova aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarska rasprava slušanje izlaganja, analiza literature opisati položaj raznih tipova informacijskih ustanova u sklopu postojećih komunikacijskih sustava aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarska rasprava slušanje izlaganja, analiza literature razlikovati kategorizaciju informacijskih ustanova u teoriji i praksi aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
vježbe slušanje izlaganja, analiza literature kritički analizirati ulogu i zadaće informacijskih stručnjaka aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
seminarska rasprava, vježbe slušanje izlaganja, analiza literature prepoznati vrijednost informacijske profesije u društvu aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,5 0%
Aktivnost u nastavi 1 0%
Pismeni ispit 31 90%
Usmeni ispit 0,4 10%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Iz pojedinih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene na završnom pismenom ispitu. Maksimalan broj bodova koji student može ostvariti na pismenom ispitu je 180 ocjenskih bodova.

Na usmenom ispitu studenti mogu ostvariti maksimalno 20 ocjenskih bodova. Elementi vrednovanja usmenog ispita su sljedeći: poznavanje osnovnih koncepata i literature (maksimalno 4 boda), jasno i koherentno predstavljanje sadržaja (maksimalno 4 boda), razumijevanje sadržaja (maksimalno 4 boda), samostalno zaključivanje (maksimalno 4 boda) te primjena stečenih znanja (maksimalno 4 boda).

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70% nastave i (2) mora na vrijeme predati sve zadatke (osvrte, prezentacije) sa seminara. Studenti koji to ne učine dužni su sljedeće akademske godine ponovno upisati i odslušati kolegij. Plagiranje zadataka na seminarima se kažnjava s 0 ocjenskih bodova, a prepisivanje tijekom ispita se kažnjava oduzimanjem ispita, dobivanjem 0 ocjenskih bodova te pokretanjem stegovnog postupka.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Aparac, T. Informacijske znanosti: temeljni koncepti i problemi. // Seminar Arhivi, knjižnice i muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture. / uredile M. Willer et al. Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1998. str. 14-28. URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Aparac_1998.htm
  2. Arhivi. // Hrvatska enciklopedija. Svezak 1, A-Bd. Zagreb : Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 1999. Str. 365-367.
  3. Buckland, M. Preoblikovanje knjižničnih službi i usluga. Lokve : Naklada Benja, 2000. Str. 7-36.
  4. Etički kodeks Hrvatskoga knjižničarskog društva. URL: http://www.hkdrustvo.hr/hr/eticki_kodeks/
  5. Gob, A.; Drouguet, N. Muzeologija. Zagreb : Antibarbarus, 2007. (Odabrana poglavlja)
  6. Guinchat, C.; Menou M. Types of information unit and networks. // General introduction to the techniques of information and documentation work. Paris: UNESCO, 1983. Str. 210-218. URL: http://unesdoc.unesco.org/images/0004/000473/047393eo.pdf
  7. Horvat, A. Hrvatsko knjižničarsko društvo i slobodan pristup informacijama. // Slobodan pristup informacijama u službi kulturnog razvitka : zbornik radova. / uredila Alemka Belan Simić i Aleksandra Horvat. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2002. Str. 47-54.
  8. Horvat, A. Profesionalizacija bibliotekarskog zanimanja. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 32, 1-4(1991), str. 103-113. URL: http://dzs.ffzg.hr/text/horvat1.pdf
  9. Informacija. // Hrvatska enciklopedija. Sv. 5 : Hu-Km. Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2003. Str. 110-111.
  10. Information and the idea of an information society. // Theories of the information society / F. Webster. London, New York: Routledge, 1995. Str. 6-29.
  11. Knjižnica. // Hrvatska enciklopedija. Svezak 6, Kn-Mak. Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1999. Str. 12-15.
  12. Kolanović, J. Arhivska služba Republike Hrvatske : stanje i izgledi razvoja. // Arhivski vjesnik 44(2001), str. 11-32.
  13. Lor, P. J. National libraries needs and functions. // Guidelines for Legislation for
    National Library Services. Paris : UNESCO, 1996. URL: http://archive.ifla.org/VII/s1/gnl/gnl-i2.htm#nl
  14. Maroević, Ivo. Uvod u muzeologiju. Zagreb: Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije, 1993. Str. 70-90.; 233-241.
  15. Muzeji. // Hrvatska enciklopedija. Svezak 7, Mal-Nj. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleža”, 1999. Str. 536-537.
  16. Saracevic, T. Prilozi utemeljenju informacijske znanosti. Osijek : Filozofski fakultet, 2006. Str. 109-131.
  17. Stipčević, A. Obvezni primjerak između kulture i cenzure. // Knjižničarstvo 1, 1 (1997), str. 9-16. URL: http://www.knjiznicarstvo.com.hr/2012/02/28/godina-1-1/
  18. Stulli, B. Arhivistika i arhivska služba : studije i prilozi. Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 1997. Str. 350-364.
  19. Sturges, P. Sloboda izražavanja i javni pristup mrežama: istraživanje i Smjernice Vijeća Europe. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 3(2000), str. 7-19.
  20. Urquhart, D. J. Načela bibliotekarstva. Rijeka : Izdavački centar Rijeka, 1986.
  21. Vuković-Mottl, S. Zavičajna zbirka.// Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 21, 1/4(1975), str. 17-25.

Dopunska literatura:

  1. Ambrose, T.; Paine, C. Museum basics. London and New York : Routledge, 2006. (Odabrana poglavlja)
  2. Borgman, C. L. Globalno informacijsko povezivanje: preduvjeti i očekivanja. // Od Gutenbergova izuma do globalnog informacijskog povezivanja: pristup informaciji u umreženom svijetu. Lokve ; Zadar : Naklada Benja ; Gradska knjižnica Zadar, 2002. Str. 1-26.
  3. Bubalo, F. Ekomuzeji. // Fragmenti 2, 2 (2004). URL: http://www.ffzg.hr/arheo/ska/fragmenti/2-3/ekoMuzeji.htm
  4. Buckland, M. K. What is a document? // Journal of the American Society of Information Science 48, 9 (1997), 804-809.
  5. Bush, V. As we may think. // Atlantic Monthly (1946). URL: http://www.theatlantic.com/doc/194507/bush
  6. IFLA-in/UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice, 1994. URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/UNESCOv_manifest_za_narodne_knjiznice.htm
  7. Jelinčić, Daniela Angelina. Kultura u izlogu: kratki vodič za upravljanje kulturnim dobrima. Zagreb : Meandar, 2010. Str. 17-28.
  8. Sečić, D.; Turčin V. Nacionalna i sveučilišna biblioteka u Zagrebu - realizacija knjižnice s dvojnom funkcijom. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 34, 1/4(1991), str. 21-44.
  9. Shera, J. S. Sociological foundations of librarianship. New York:  Asia Pub. House, 1970.
  10. Stipanov, J. Knjižnica i društvo: (ne)promjenjivost knjižnica. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 43, 3(2000), str. 7-19.
  11. Škiljan, D. Osnove semiologije komunikacija. Zagreb : Filozofski fakultet, 1979. Str. 13-18.
  12. Šola, T. Baštinske ustanove na razmeđu ili Gdje je granica između pravog muzeja i njegove zabavljačke inačice. // Drugi seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture. / uredile M. Willer et al. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1998. Str. 24-31.
  13. Vujić, Ž. Izvori muzeja u Hrvatskoj. Zagreb : Art magazin Kontura, 2007. Str. 17-26.
  14. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. // Narodne novine (1999). URL: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/271022.html

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnici i rasprave kojima se studentima omogućuje da iznesu primjedbe i prijedloge (opći upitnik u Prilogu, posebni upitnici za predavanja, seminare i vježbe).

Ostale informacije: