Vizualni studiji i nove teorije vizualnosti

Cilj je kolegija studentima omogućiti stjecanje širih znanja iz područja vizualnih studija te ih upoznati s aktualnim znanstvenim spoznajama u području novog interdisciplinarnog pristupa istraživanju slika i svih drugih vizualnih fenomena. Upoznajući suvremena teorijska promišljanja o fenomenu slike, cilj je da studenti mogu samostalno promišljati široki spektar vizualnih činjenica kojima su svakodnevno okruženi. Usvajanjem osnovnih znanja iz različitih disciplina koje se bave proučavanjem slika te usvajajući metodologiju njihovog korištenja u komparativnim analizama, cilj je studentima pokazati da se potpunije razumijevanje suvremene vizualnosti i vizualne kulture može postići samo ako se sfera vizualnoga analizira interdisciplinarnim promišljanjem slike kao temeljne jezgre vizualnih studija.

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

- integrirati stečena znanja iz različitih humanističkih područja koja se bave fenomenom slike

- napisati teorijski utemeljenu i komparativnim materijalima potkrijepljenu analizu određenog vizualnog predloška iz područja popularne kulture

- kritički prosuđivati značaj i utjecaj vizualnosti na oblikovanje suvremenog razumijevanja kulture

- teorijski obrazložiti vizualnu snagu suvremenih slikovnih medija koji primarno ne pripadaju području umjetnosti

- evaluirati važnost neumjetničkih vizualnih iskaza u kreiranju aktualne vizualne stvarnosti.

U sklopu kolegija naglasak će se staviti na razmatranje vizualnih studija kao jednog relativno novog interdisciplinarnog pristupa proučavanju vizualnih činjenica u vremenu nakon što je teoretičar W. J. T Mitchell proglasio da je u okviru suvremene kulture nastupio zaokret prema slici. Vizualni studiji svojim su se interdisciplinarnim pristupom i specifičnom metodologijom pokazali ključnom disciplinom za razumijevanje suvremene kulture te umjetničke i medijske proizvodnje. Budući da su vizualni studiji multidisciplinarno područje, osobito je važno supostaviti ih tradicionalnoj povijesti umjetnosti budući da obje discipline povezuje objekt istraživanja – slika. Za razliku od povijesti umjetnosti koja je isključivo vezana za umjetničke predmete, objekti istraživanja kod vizualnih studija nisu unaprijed predodređeni historiografskom ikonografijom, nego na tragu Warburgova promišljanja ikonologije uvijek se iznova nastoje istražiti spone koje vežu različiti vizualne fenomene. Kroz kolegij studente će se nastojati učiniti osjetljivijima i na neumjetnički vizualni materijal koji svojom kulturološkom vrijednošću nadograđuje glavne sastavnice današnje kulture u okviru videocentrizma. S druge strane, sadržaj je kolegija usmjeren prema tome da se studentima pokaže da se danas u okviru suvremenoga poimanja vizualnosti različiti vizualni iskazi – bili oni umjetnički ili ne – metodološki mogu podvesti pod jedan sustavan teorijski pristup u kojem je činjenica vidljivosti važnija od isključivo vrijednosnih parametara kojima se prvenstveno služi tradicionalna povijest umjetnosti.

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, samostalni zadatci

Aktivnost u nastavi, Esej, Istraživanje, Pohađanje nastave, Praktični rad

pismeno

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir redovno pohađanje i aktivnost na nastavi, čitanje relevantne literature, praktični rad te pisanje završnog eseja.

Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu, aktivno se pripremati i sudjelovati u nastavi, izraditi završni esej i praktični rad.

Krešimir Purgar (ur.), VIZUALNI STUDIJI - UMJETNOST I MEDIJI U DOBA SLIKOVNOG OBRATA, Centar za vizualne studije, Zagreb, 2009. (odabrana poglavlja)

W. J. T. Mitchell, SLIKOVNI OBRAT; Čemu, vol. VI. No. 12/13, lipanj 2004.

W. J. T. Mitchell, Ikonologija. Slika, tekst, ideologija, Antibarabus, Zagreb, 2009.

W. J. T. Mitchell, ŠTA SLIKE ŽELE? ŽIVOT I LJUBAV SLIKA, Fakultet za medije i

komunikacije, Novi Sad, 2016. (odabrana poglavlja)

James Elkins, VISUAL STUDIES – A SCEPTICAL INTRODUCTION, Routledge, New York,

2003.

1. Dopunska literatura

1. Nicholas Mirzoeff, AN INTRODUCTION TO VISUAL CULTURE, Routledge, New York (drugo izdanje), 2009.

2. Klaus Sachs-Hombach, ZNANOST O SLICI - DISCIPLINE, TEME, METODE, Zagreb, 2006.

3. Krešimir Purgar (ur.), W. J. T. MITCHELL'S IMAGE THEORY – LIVING PICTURES; Routledge, New York, 2017.

4. Žarko Paić, VIZUALNE KOMUNIKACIJE - UVOD, Centar za vizualne studije, Zagreb, 2008.

5. Keith Moxey, VISUAL TIME – THE IMAGE IN HISTORY, Duke University Press, Durham, 2013.

Jedinstvena sveučilišna studentska anketa.