| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| POVIJEST UMJETNOSTI - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 1.g. |
ljetni |
izborni |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Loinjak, Igor | 0 |
0 |
0 |
|
| Balen, Barbara | 15 |
0 |
30 |
Kolegij definira temeljne odrednice iz područja povijesti filma, nudeći studentima mogući pogled na suodnos i dijalog filma i likovnih umjetnosti, kao i na umjetničke fenomene koji su se razvijali paralelno s pojavom filma kao žanra. Praktični cilj kolegija jest potaknuti medijsko razmišljanje te dati uvid u osnove filmske i teorije novih medija vezane uz likovne umjetnosti.
Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
- komparativno uspoređivati različite stilske epohe unutar filmske umjetnosti
- razlikovati autorske poetike i pravce
- teorijski argumentirano analizirati filmove, što će olakšati snalaženje u teorijskom diskursu
-analizirati načine funkcioniranja filmskog pripovijedanja
- objasniti suodnos filma s likovnim umjetnostima
Kolegij je organiziran na način da prati razvoj filma od njegovih nastanka (braća Lumiere, G. Melies) do suvremenih postmodernističkih narativa. Fokus je stavljen na umjetnička ostvarenja, kojima je film kao umjetnost proširio svoje djelovanje i ušao u dijalog s likovnim umjetnostima. Dadaistička filmska umjetnost dvadesetih godina prošlog stoljeća (H. Richter, M. Ray, M. Duchamp) iscrpno se obrađuje i uspoređuje sa stvaralaštvom ruskih autora (S. Eisenstein, D. Vertov), i filmovima iz razdoblja njemačkog ekspresionizma (R. Wiens, F. Lang, W. Murnau). Razdoblje neorealizma u Italiji (R. Rosselini, L. Visconti, Antonioni) komparira se s pojavom kinematografije tzv. Novog vala u Francuskoj (J.L. Godard, A. Resnais). U okviru kolegija bit će organiziran i odlazak u kino na odgovarajuće filmske projekcije.
predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, terenska nastava, mentorski rad, samostalni zadatci
| 2. 1. Nastavna aktivnost | 2. 2. Aktivnost studenta | 2. 3. Ishod učenja | 2. 4 Metoda procjene |
| diskusijska predavanja seminarska nastava mentorski rad |
suradničko učenje, usmeno izlaganje, diskusija | komparativno uspoređivati različite stilske epohe unutar filmske umjetnosti | pismeni kolokviji seminarski rad aktivnost u nastavi |
| diskusijska predavanja seminarska nastava |
suradničko učenje, usmeno izlaganje, diskusija | razlikovati autorske poetike i pravce |
pismeni kolokviji seminarski rad aktivnost u nastavi |
| diskusijska predavanja seminarska nastava |
suradničko učenje, usmeno izlaganje, diskusija | teorijski argumentirano analizirati filmove, što će olakšati snalaženje u teorijskom diskursu -analizirati načine funkcioniranja filmskog pripovijedanja |
pismeni kolokviji seminarski rad |
| diskusijska predavanja seminarska nastava samostalni zadaci |
suradničko učenje, usmeno izlaganje, diskusija | objasniti suodnos filma i likovnih umjetnosti | pismeni kolokviji seminarski rad aktivnost na satu |
Aktivnost u nastavi, Istraživanje, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad
pismeno
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Aktivnost u nastavi | 0 | 0% |
| Istraživanje | 0 | 0% |
| Kontinuirana provjera znanja | 0 | 0% |
| Pohađanje nastave | 0 | 0% |
| Seminarski rad | 0 | 0% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz seminarskoga rada i iz dvaju kolokvija : 50 % konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada, 50 % konačne ocjene čini ocjena iz dvaju kolokvija. Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 85 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 51 ocjenski bod ili 60 % ocjene.
Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60 %–69,9 % = dovoljan (2), 70 %–79,9 % = dobar (3), 80 %–89,9 % = vrlo dobar (4), 90 %–100 % = izvrstan (5).
Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60 %–69,9 % = dovoljan (2), 70 %–79,9 % = dobar (3), 80 %–89,9 % = vrlo dobar (4), 90 %–100 % = izvrstan (5).
Studenti su dužni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u nastavi. Pogledati zadane filmove, sudjelovati u analizama i diskusijama, napisati i izložiti seminarski rad te pisati dva kolokvija.
Rudolf Arnheim, Film kao umetnost, Narodna knjiga, Beograd, 1962.
Ante Peterlić, Povijest filma, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2008.
Wheeler Dixon/Gwendolyn Foster Audrey (ured.), Experimental Cinema. The Film Reader, Routledge, New York/London, 2002.
Alexander Graf/Dietrich Scheuneman, Avant-Garde Film, Rodopi, New York/Amsterdam, 2007.
Laura Mulvey, Vizualni užitak i narativnifilm, u Feministička likovna kritika i teorija likovnih umjetnosti, ur. Ljiljana Kolešnik, Centar za ženske studije, Zagreb, 1999.
Lev Manovich, The Language of New Media, MIT Press, Cambridge/Masschusetts/London, 2001.
Jean Baudrillard, Simulacija i zbilja, Jesenski Turk, Zagreb, 2001.
Marina Gržinić, U redu za virtualni kruh, Meandarmedia, Zagreb, 1998.
Filmska enciklopedija 1-2, LZMK, Zagreb, 1986.
Filmski leksikon, LZMK, Zagreb, 2003.
Studentska anketa