| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| POVIJEST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer) | 1.g. |
ljetni |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Njari, Denis | 15 |
0 |
0 |
|
| Plantosar, Petra | 0 |
15 |
0 |
Cilj je kolegija upoznati studente s mogućnostima proučavanja i poučavanja zavičajne, lokalne povijesti, ali i povijesti „malih“ tema (mikropovijesti), sa što različitijih područja ljudskog života. Cilj je ukazati i na regionalne i lokalne specifičnosti u povijesti proučavanoga područja, s posebnim naglaskom na zavičajnu povijest Slavonije, Srijema i Baranje, no i s predstavljanjem pozitivnih primjera dobre prakse u europskoj nastavi zavičajne povijesti. Osposobiti studente za samostalno istraživanje zavičajne povijesti te za prenošenje toga znanja učenicima u školskoj nastavi povijesti.
Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:
Uvodni sat. Upoznavanje sa sadržajem kolegija, metodama rada, načinom vrednovanja i kriterijima ocjenjivanja. Teorijsko-metodološki uvod s pojmovnim razlikovanjem mikropovijesti od zavičajne i lokalne povijesti. Primjeri dosadašnjih mikropovijesnih istraživanja iz razdoblja srednjovjekovne i ranonovovjekovne povijesti. Primjeri dosadašnjih istraživanja zavičajne i lokalne povijesti s područja Slavonije, Srijema i Baranje. Primjeri dobre prakse istraživanja i nastave zavičajne povijesti iz zapadne, srednje i jugoistočne Europe te primjeri razlika između hrvatskih regija. Priprema historiografskog teksta iz mikropovijesti i njegova analiza na nastavi. Pismeni kolokvij. Samostalno istraživanje odabrane teme iz područja zavičajne povijesti. Prikaz rezultata istraživanja. Korištenje digitalnih nastavnih materijala (interaktivna lenta vremena, digitalni prikazi i simulacije) u nastavi povijesti. Korištenje suvremenih aplikacija za podučavanje povijesnih sadržaja u osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj nastavi (kvizovi, ilustracije, mobilne aplikacije). Sastavljanje pisane priprave za (simulirani) nastavni sat zavičajne povijesti. Kritički osvrt i esej. Prema mogućnosti, terenska nastava s izlaganjima in situ. Završna sinteza i rasprava.
predavanja, vježbe, obrazovanje na daljinu, terenska nastava, multimedija i mreža, samostalni zadatci, konzultacije, ostalo
| 2. 1. Nastavna aktivnost | 2. 2. Aktivnost studenta | 2. 3. Ishod učenja | 2. 4. Metoda procjene |
| predavanje, heuristički razgovor, rasprava |
slušanje, samostalna analiza literature, aktivno sudjelovanje u raspravi | lokalne primjere integrirati u opće povijesne modele |
praćenje aktivnosti studenata u nastavi, pismeni kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispit |
| predavanje, heuristički razgovor, rasprava | slušanje, samostalna analiza literature, aktivno sudjelovanje u raspravi | tumačiti povijesne fenomene ograničavajući se samo na jednu osobu, događaj, kolegij ili ideju | praćenje aktivnosti studenata u nastavi, pismeni kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispit |
| predavanje, heuristički razgovor, rasprava, terenska nastava |
slušanje, samostalna analiza literature i digitalnih primjera, uspoređivanje primjera i zaključivanje | samostalno istražiti zavičajnu povijest određenoga kraja |
pripremiti i predstaviti barem jedan primjer sadržaja iz mikrohistorije i zavičajne povijesti s razrađenim objašnjenjem načina na koji bi se navedeni sadržaj mogao izvesti u osnovnoškolskoj i/ili srednjoškolskoj nastavi povijesti |
| predavanje, vježbe, samostalni zadatci, multimedija i mreža | slušanje, samostalna analiza literature i digitalnih primjera, uspoređivanje primjera i zaključivanje | smjestiti analizirani lokalni događaj, osobu ili fenomen u dani vremenski, društveni, kulturni, politički i gospodarski kontekst | praćenje aktivnosti studenata u nastavi, pismeni kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispit |
| predavanje, heuristički razgovor, rasprava | slušanje, samostalna analiza literature i digitalnih primjera, uspoređivanje primjera i zaključivanje | uspoređivati lokalne događaje, osobe i kontekst s analognima u zapadnoj, srednjoj i jugoistočnoj europi | pripremiti i predstaviti barem jedan primjer sadržaja iz mikrohistorije i zavičajne povijesti s razrađenim objašnjenjem načina na koji bi se navedeni sadržaj mogao izvesti u osnovnoškolskoj i/ili srednjoškolskoj nastavi povijesti |
| predavanje, heuristički razgovor, rasprava |
samostalna analiza literature, aktivno sudjelovanje u raspravi |
prepoznati lokalne specifičnosti u odnosu na općedruštvena kretanja u danom povijesnom razdoblju | praćenje aktivnosti studenata u nastavi, pismeni kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispit |
| vježbe, heuristički razgovor, rasprava, izlaganje | slušanje, samostalna analiza literature, aktivno sudjelovanje u raspravi, uspoređivanje primjera i zaključivanje | kreativno kreirati nastavu korištenjem podataka iz različitih relevantnih izvora | praćenje aktivnosti studenata u nastavi, pismeni kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispit, analiza pisane priprave za jedan sat zavičajne povijesti u školskoj nastavi |
| vježbe, heuristički razgovor, rasprava, izlaganje | slušanje, samostalna analiza literature, aktivno sudjelovanje u raspravi, uspoređivanje primjera i zaključivanje | provesti (simulirani) nastavni sat zavičajne povijesti | praćenje aktivnosti studenata u nastavi, pismeni kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispit, analiza pisane priprave za jedan sat zavičajne povijesti u školskoj nastavi |
| predavanje, heuristički razgovor, rasprava |
samostalna analiza literature i digitalnih izvora uspoređivanje primjera i zaključivanje |
prepoznati lokalne specifičnosti u odnosu na općedruštvena kretanja u danom povijesnom razdoblju | praćenje aktivnosti studenata u nastavi, pismeni kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispit |
| predavanje, heuristički razgovor, rasprava |
samostalno napisan esej (u okviru pismenoga kolokvija ili ispita) s kritičkim osvrtom na primjenu mikrohistorijskih i lokalnih sadržaja u povijesti, koristeći historiografsku literaturu te donoseći vlastite zaključke i prijedloge | analizirati lokalne događaje, osobe i fenomene iz razdoblja srednjeg i ranog novog vijeka te moderne i suvremene povijesti | praćenje aktivnosti studenata u nastavi, pismeni kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispit, |
Aktivnost u nastavi, Istraživanje, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Praktični rad, Usmeni ispit
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Aktivnost u nastavi | 0,1 | 0% |
| Istraživanje | 0,4 | 0% |
| Kontinuirana provjera znanja | 0,2 | 0% |
| Pismeni ispit | 0,9 | 0% |
| Pohađanje nastave | 0,7 | 0% |
| Praktični rad | 0,5 | 0% |
| Usmeni ispit | 0,2 | 0% |
Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni je ispit ocjena pismenoga ispita i usmenoga ispita. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.
Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:
- aktivnost u nastavi 10 %
- provedeno samostalno istraživanje 20 %
- organizacija simuliranog nastavnog sata 20 %
- pismeni ispit 30 %
- kontinuirana provjera znanja 10 %
- usmeni ispit 10 %
Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (dopušteno do 30 % nastavnih sati izostanaka), aktivno sudjelovati u raspravama na zadanu temu te provesti samostalno istraživanje na zadanu temu na koju je potrebno organizirati i simulirani nastavni sat. Položiti pismeni i usmeni ispit.
Bertoša, Miroslav, Izazovi povijesnog zanata: lokalna povijest i sveopći modeli (Zagreb, Antibarbarus, 2002.), odabrana poglavlja
Skupina autora, Mikrohistorija, Pola stoljeća inovacija (Zagreb, FF press, 2022.), odabrana poglavlja
Zavičajna povijest u interkulturalnom kontekstu. Zbornik prvog hrvatskog simpozija o nastavi povijesti, ur. Drago Roksandić i Marijana Marinović (Zagreb, FF Press, 2006.), odabrani dijelovi.
Interna skripta.
Völker-Rasor, Anette, Rani novi vijek (Zagreb, Golden marketing, 2016.), odabrana poglavlja
Szijártó, István, Four Arguments for Microhistory (London, Rethinking History, 6, 2002., st. 209–215).
Brkljačić, M. i Prlenda, S., Kultura pamćenja i historija (Zagreb, 2006.)
Album predaka, zbornik zavičajne povijesti (Zagreb, Školska knjiga, 2009.)
Raukar, Tomislav, Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja (Zagreb, FF Press, 2002.)
Oldridge, Darren, Strange histories: the trial of the pig, the walking dead, and other matters of fact from the medieval and Renaissance worlds (London, Routledge, 2005.)
Horvat, Zorislav, Grijanje u srednjovjekovnim burgovima kontinentalne Hrvatske: kamini, dimnjaci i kaljeve peći (Prostor 2, 1994., str. 215–240)
Natalie Zemon Davis, Povratak Martina Guerrea, Zagreb, 2001.
Nurdberg, Mihael, Dinamični srednji vek (Beograd, Evoluta, 2011.)
Ginzburg, Carlo, Sir i crvi – kozmos jednog mlinara iz 16. stoljeća (Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1989.)
La Roy Ladurie, Emmanuel, Montaju, Oksitansko selo od 1294. do 1324. (S. Karlovci, IK Z. Stojanovića, 1991.)
Gies, Frances; Gies, Joseph, Life in a medieval village (New York, HarperCollins, 2016.)
Sarti, Raffaella, Živjeti u kući – stanovanje prehrana i odijevanje u novovjekovnoj Europi (Zagreb, Ibis Grafika, 2006.)
Sveučilišna anketa, analiza kvalitete izvedbe nastave.