| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| POVIJEST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer) | 1.g. |
zimski |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Jelaš, Danijel | 15 |
0 |
15 |
Upoznati studente s osnovnim principima i metodama obrazovnog rada u baštinskim ustanovama te s načinima korištenja kulturne baštine u nastavi povijesti.
Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:
Sadržajni okvir kolegija, osnovni pojmovi. Kulturna baština kao izvor povijesnih znanja. Baštinska pedagogija kao djelatnost(i) i povijesni razvoj. Suvremene baštinske ustanove kao mjesta učenja. Arhivska i muzejska baština u kurikulum nastave povijesti. Povjesničar kao baštinski pedagog. Didaktička interpolacija baštinske pedagogije u nastavu povijesti (perspektiva nastavnika povijesti i perspektiva baštinskog pedagoga). Kako pripremiti učenike za posjet arhivu i muzeju? Primjer iz prakse: arhivska pedagogija. Primjer iz prakse: muzejska pedagogija.
predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, terenska nastava, mentorski rad, samostalni zadatci, ostalo
| 2. 1. Nastavna aktivnost | 2. 2. Aktivnost studenta | 2. 3. Ishod učenja | 2. 4. Metoda procjene |
| predavanje, heuristički razgovor, seminari, mentorski rad |
usmjereno slušanje, samostalna analiza literature, pisani rad, pisana priprema za sat na zadanu temu i simulacija nastave | upotrijebiti osnovnu terminologiju vezanu za baštinsku pedagogiju |
aktivnost na nastavi, pismeni ispit esej, praktični rad |
| predavanje, heuristički razgovor, seminari, mentorski rad |
usmjereno slušanje, samostalna analiza literature, referat |
opisati povijesni razvoj kulturno-prosvjetne djelatnosti u baštinskim ustanovama u Hrvatskoj i svijetu | pismeni ispit, seminarsko izlaganje |
| predavanje, heuristički razgovor, seminari, mentorski rad | usmjereno slušanje, samostalna analiza literature, pisani rad |
primijeniti osnovne metode kulturno-prosvjetnog rada u baštinskim ustanovama | pismeni ispit, esej, praktični rad |
| predavanje, heuristički razgovor, rasprava, seminari, mentorski rad | usmjereno slušanje, aktivno sudjelovanje u raspravi, pisani rad, pisana priprema za sat na zadanu temu i simulacija nastave, referat |
povezati obrazovne i druge programe u baštinskim ustanovama s kurikulumom nastave povijesti | aktivnost na nastavi, pismeni ispit, esej, praktični rad, seminarsko izlaganje |
| predavanje, heuristički razgovor, rasprava, seminari, mentorski rad | usmjereno slušanje, samostalna analiza literature, aktivno sudjelovanje u raspravi, pisana priprema za sat na zadanu temu i simulacija nastave, referat |
objasniti osnovni informacijski kontekst pojedinih jedinica muzejske i arhivske građe | aktivnost na nastavi, pismeni ispit, praktični rad, seminarsko izlaganje |
| upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature i izvora, seminari, mentorski rad | samostalna analiza izvora i literature, pisani rad, referat |
valorizirati obrazovni potencijal kulturne baštine te kvalitetu obrazovnih kulturnih sadržaja | esej, seminarsko izlaganje |
| upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature i izvora, rad na tekstu, rasprava, seminari, mentorski rad | samostalna analiza izvora i literature, pisana priprema za sat na zadanu temu i simulacija nastave, aktivno sudjelovanje u raspravi |
osmisliti obrazovni sadržaj na temu iz baštinske pedagogije | praktični rad |
| predavanje, heuristički razgovor, rasprava, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature i izvora, rad na tekstu, rasprava, seminari, mentorski rad | samostalna analiza izvora i literature, pisana priprema za sat na zadanu temu i simulacija nastave, aktivno sudjelovanje u raspravi |
primijeniti osnovne principe i metode interpretacije kulturne baštine | esej, praktični rad |
| predavanje, heuristički razgovor, rasprava, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature i izvora, rad na tekstu, rasprava, seminari, konzultacije, mentorski rad |
samostalna analiza izvora i literature, pisana priprema za sat na zadanu temu i simulacija nastave, aktivno sudjelovanje u raspravi, referat |
promicati važnost kulturne baštine za očuvanje kulturnog identiteta zajednice i njezin društveni razvoj | esej, praktični rad, seminarsko izlaganje |
Aktivnost u nastavi, Esej, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Praktični rad, Referat
pismeno
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Aktivnost u nastavi | 0,3 | 0% |
| Esej | 0,25 | 0% |
| Pismeni ispit | 0,65 | 0% |
| Pohađanje nastave | 0,75 | 0% |
| Praktični rad | 0,8 | 0% |
| Referat | 0,25 | 0% |
Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Studenti iz svih elementa moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije.
Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni:
- praktični rad 35 %
- esej 25 %
- pismeni ispit 40 %
Studenti aktivnim i konstruktivnim sudjelovanjem u nastavi mogu ostvariti dodatne bodove koji će im se vrednovati prilikom oblikovanja konačne ocjene.
Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (odnosno imati najviše 30 % nastavnih sati izostanaka), pripremiti za nastavni sat analizu zadanog teksta, aktivno sudjelovati u raspravama na zadanu temu i samostalno rješavati ispit i druge zadatke.
Tončika Cukrov. „Novo lice muzeja u budućnosti – korak u novo tisućljeće“. Informatica museologica 28 (1997.), 1-4: 5–13
Denis Detling. „Izvanučionička nastava u Muzeju Slavonije“. Povijest u nastavi 8 (2010.), 2: 259–269
Denis Detling. „Promišljanja o muzejskog pedagogiji i prilog istoj“. Osječki zbornik 30 (2011.): 334–341.
Darija Hoffgraff. „Arhivska pedagogija kao poticaj zajedničkog rada arhiva i škola“. Život i škola 62 (2016.), 2: 279–285
Jelena Hotko. „Nastava povijesti u muzeju i uloga muzejskog pedagoga – Hrvatski povijesni muzej“. Povijest u nastavi 8 (2010.), 2: 321–245.
Bernard Stulli. Arhivistika i arhivska služba. Studije i prilozi. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 1997. (odabrana poglavlja)
Franz G. Eckhart. Archives and Education: a RAMP study with guidelines. UNESCO: Paris, 1986.
URL: https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000070930
Eilean Hooper Greenhill. „Education, communication, interpretation: towards a critical pedagogy in museums.“ U: The Educational Role of the Museum, ur. Eilean Hooper Greenhill. London; New York: Routledge, 1999., str. 3–27.
Danijel Jelaš. “Mogućnosti unapređenja suradnje arhiva i nastavnika povijesti u organizaciji izvanučioničke nastave”. U: Zbornik radova sa stručnog skupa 4. kongres hrvatskih arhivista: Arhivi i politika. Ur. Silvija Babić. Zagreb: Hrvatsko arhivističko društvo, 2013. str. 241–258.
Petra Kolesarić, Dragutin Šimić, Danijel Jelaš. „Obrazovna uloga arhiva i arhivskog gradiva u kontekstu novog kurikuluma za nastavni kolegij povijest: stavovi i mišljenja nastavnika povijesti na području Osječko-baranjske županije“. U: 52. savjetovanje hrvatskih arhivista: Arhivska struka u novom normativnom okruženju. Ur. Radoslav Zaradić. Zagreb: Hrvatsko arhivističko društvo, 2020., str. 113–135.
Petra Kolesarić, Valentina Markasović, Petra Sršić i Danijel Jelaš. “Heraldičke radionice u Državnome arhivu u Osijeku kao dio izložbenog projekta Valpovački vlastelini Prandau-Normann” U: Privatno arhivsko gradivo i koncept sveobuhvatnog arhiva: 50. savjetovanje hrvatskih arhivista. Ur. Radoslav Zaradić. Zagreb: Hrvatsko arhivističko društvo, 2018. str. 115–140.
Lifelong learning in Museums: A European Handbook. Ur. Kirsten Gibbs, Margherita Sani i Jane Thompson. Ferrara: EDISAI srl – Ferrara, 2007.
Burçak Şentürk. „The Use of Archives in Eduactions: Examples from Abroad“. International Journal on New Trends in Education and Their Implications 4 (2013.), 1: 108–114.
Hrvoje Stančić i Ana Garić. „Otvorenost hrvatskih arhiva prema odgojno obrazovnom sustavu“. U: Zbornik radova sa stručnog skupa 4. kongres hrvatskih arhivista: Arhivi i politika. Ur. Silvija Babić. Zagreb: Hrvatsko arhivističko društvo, 2013. str. 209–240.
Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju i Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete Sveučilišta.