| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| POVIJEST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 1.g. |
ljetni |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Njari, Denis | 30 |
0 |
0 |
|
| Plantosar, Petra | 0 |
0 |
15 |
Studentima pružiti temeljna znanja o političkoj, društvenoj, vjerskoj, kulturnoj i gospodarskoj povijesti srednjeg vijeka od Seobe naroda do velikih zemljopisnih otkrića, protumačiti uzročno-posljedične veze među pojedinim povijesnim procesima i pojavama tijekom srednjeg vijeka, identificirati pojedine povijesne probleme i otvorena pitanja karakteristična za svjetsku povijest srednjeg vijeka, analizirati izvore i literaturu koji se odnose na svjetsku povijest srednjeg vijeka.
Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:
1. Uvodni sat. Upoznavanje studenata s izvorima i literaturom o srednjem vijeku, kao i s ispitnom literaturom, kriterijima vrednovanja i ocjenjivanja. Predstavljanje plana rada.
2. Što je srednji vijek? Kronološko razgraničenje, društvene karakteristike srednjovjekovnih društava. Teritorijalni okvir.
3. Raspad Rimskog Carstva na Zapadu. Franačka. Bizant – pitanje kontinuiteta na Istoku.
4. Seoba naroda. Feudalno društvo. Etnogeneza.
5. Engleska i britansko otočje u srednjem vijeku.
6. Vikinzi (Normani, Varjazi).
7. Francuska u razvijenom i kasnom srednjem vijeku.
8. Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti.
9. Pirinejski poluotok u srednjem vijeku. Španjolska, Portugal, Mauri.
10. Apeninski poluotok u srednjem vijeku. Venecija, Genova.
11. Papinska država u srednjem vijeku. Katolička Crkva u srednjem vijeku.
12. Organizacija ranosrednjovjekovnog mađarskog kraljevstva.
13. Društvene strukture u srednjem vijeku.
14. Slaveni u srednjem vijeku.
15. Prvi kolokvij.
16. Arapi i Bliski Istok.
17. Križarski ratovi.
18. Afrika u srednjem vijeku. Gana, Mali i Songhai.
19. Pretkolumbovske civilizacije u Americi. Inke i Maje.
20. Asteci, Olmeci i Tolteci.
21. Srednjovjekovni Japan.
22. Perzija i Indija u srednjem vijeku.
23. Mongolsko Carstvo.
24. Kineski srednji vijek.
25. Ratovanje u srednjem vijeku.
26. Primjeri srednjovjekovne sakralne i profane arhitekture u svijetu.
27. Drugi kolokvij.
28. Srednjovjekovna književnost.
29. Svakodnevica u srednjem vijeku.
30. Zaključna rasprava.
predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, terenska nastava, multimedija i mreža, mentorski rad, samostalni zadatci, konzultacije
| 2. 1. Nastavna aktivnost | 2. 2. Aktivnost studenta | 2. 3. Ishod učenja | 2. 4. Metoda procjene |
| predavanje, heuristički razgovor |
slušanje izlaganja, analiza literature, aktivno sudjelovanje u raspravi | izložiti usvojene temeljne postavke periodizacije srednjovjekovlja i značenje pojma „srednjovjekovni svijet“ | aktivnost studenta u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit |
| predavanje, heuristički razgovor, seminarsko izlaganje, grupna rasprava | sustavno opažanje, slušanje izlaganja, aktivno sudjelovanje u raspravi, analiza literature | izložiti temeljna znanja i spoznaje o složenim povijesnim procesima od velike seobe naroda u Aziji i Europi do funkcioniranja srednjovjekovnih država krajem kasnog srednjeg vijeka | seminarski rad, aktivnost studenta u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit |
| predavanje, heuristički razgovor, grupna rasprava, seminarsko izlaganje | sustavno opažanje, slušanje izlaganja, aktivno sudjelovanje u raspravi, analiza literature | objasniti politička, društvena, vjerska, kulturna i gospodarska obilježja srednjega vijeka | seminarski rad, aktivnost studenta u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit |
| predavanje, heuristički razgovor, grupna rasprava, seminarsko izlaganje | sustavno opažanje, slušanje izlaganja, analiza literature | protumačiti pojedine povijesne probleme i otvorena pitanja karakteristična za svjetsku povijest srednjeg vijeka | pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad |
| predavanje, heuristički razgovor, grupna rasprava, seminarsko izlaganje | sustavno opažanje, slušanje izlaganja, analiza literature | usporediti povijesne pojave, procese i obilježja specifična za srednjovjekovno razdoblje svjetske povijesti | aktivnost studenta u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad |
| predavanje, heuristički razgovor, rasprava | slušanje izlaganja, samostalna analiza izvora i literature | vrednovati najvažnije povijesne izvore i literaturu koja se odnosi na svjetsku povijest srednjeg vijeka | pismeni ispit, usmeni ispit |
Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit
usmeno i pismeno
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Aktivnost u nastavi | 0,1 | 0% |
| Kontinuirana provjera znanja | 0,8 | 0% |
| Pismeni ispit | 0,9 | 0% |
| Pohađanje nastave | 1,1 | 0% |
| Seminarski rad | 0,7 | 0% |
| Usmeni ispit | 0,4 | 0% |
Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni je ispit ocjena pisanoga ispita i usmenoga ispita. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.
Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:
- aktivnost u nastavi 10 %
- seminarski rad 30 %
- pismeni ispit 30 %
- kontinuirana provjera znanja 20 %
- usmeni ispit 10 %
Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni je ispit ocjena pisanoga ispita i usmenoga ispita. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.
Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:
- aktivnost u nastavi 10 %
- seminarski rad 30 %
- pismeni ispit 30 %
- kontinuirana provjera znanja 20 %
- usmeni ispit 10 %
Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (dopušteno do 30 % nastavnih sati izostanaka), aktivno sudjelovati u raspravama na zadanu temu te samostalno rješavati seminarske zadatke. Položiti pismeni i usmeni ispit.
Ivo Goldstein, Borislav Grgin. (2006). Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku. Novi Liber.
Skupina autora. (2007). Povijest 5, 6, 7. Europapress holding, Zagreb. Odabrana poglavlja.
Marc Bloch. (2001). Feudalno društvo. Golden marketing. Zagreb.
Johan Huizinga. (1991). Jesen srednjega vijeka. Naprijed, Zagreb.
Jacques Le Goff. (1998). Civilizacija srednjovjekovnog Zapada. Golden marketing, Zagreb.
Philippe Aries. Georges Duby (2020). Povijest privatnog života (2). Mizantrop, Zagreb.
Skupina autora. (1977). Velika ilustrirana povijest svijeta, svesci 7, 8, 9, 10, 11. Otokar Keršovani, Rijeka.
Miroslav Brandt. (1980). Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka. Sveučilišna Naklada Liber.
Henri Pirenne. (2005). Povijest Europe od seobe naroda do XVI. stoljeća. Split. Miroslav Brandt. (1981). Povijest Rusije u srednjem vijeku. Zagreb.
John Maddox Roberts. (2002). Povijest Europe. AGM
Skupina autora. (1972). Historija čovječanstva, Velike civilizacije srednjeg vijeka, I-III. Naprijed, Zagreb.
Skupina autora. (2005). Najveće kulture svijeta, svesci 2, 4, 6, 7, 8. Extrade.
Jean-Francois Noel. (1998). Sveto Rimsko Carstvo. Barbat.
Jean Carpentier, Francois Lebrun. (1999). Povijest Francuske. Barbat.
Skupina autora. (2005). Povijest svijeta. Marjan tisak.
A. L. Morton. (1955). Istorija Engleske. Veselin Masleša, Sarajevo.
Giuliano Procacci. (1996). Povijest Talijana. Barbat.
Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju i Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguravanje kvalitete Sveučilišta.