| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| POVIJEST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 1.g. |
zimski |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Đukić, Zlatko | 0 |
0 |
0 |
|
| Fremec, Ivan | 0 |
0 |
45 |
Upoznati studente s temeljnim elementima i aspektima antičke grčke civilizacije kao jednom od stupova na kojima počiva današnji zapadni svijet. Kronološkim slijedom izložiti osnovne crte antičke grčke povijesti, od prapovijesti na matičnom grčkom teritoriju do razdoblja helenizma, s posebnim osvrtom na interakcije Grka s hrvatskim povijesnim prostorom i indigenim zajednicama kako bi studenti oblikovali valjanu predodžbu o tijeku grčke povijesti.
Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:
Kolegij pruža pregled osnovnih karakteristika grčke civilizacije: periodizacija, geografsko rasprostiranje, kronologija. Pregled najvažnijih izvora za grčku povijest. Prapovijest na matičnom grčkom ozemlju, brončano doba, kikladska, minojska i mikenska kultura. Slom mikenskoga svijeta, „mračno doba“ Grčke: protogeometrijsko i geometrijsko razdoblje, Homer, Trojanski rat. Početak željeznog doba, seoba Dorana i geografska raspodjela grčkih plemena. Preuzimanje feničkog pisma, razvoj polisa i kolonizacija Sredozemlja s posebnim osvrtom na interakciju s hrvatskim povijesnim prostorom. Atena i Sparta kao ogledni primjeri grčkih polisa, razvoj društva i političkih institucija, kultura i svakodnevni život, rađanje demokracije. Grčko-perzijski ratovi, atenska pentekontaetija, Peloponeski rat i spartanska hegemonija. Hegemonija Tebe. Uspon Makedonije, Aleksandrova osvajanja, raspad Aleksandrove države i nastanak novih kraljevstava. Helenističke monarhije, Epirsko kraljevstvo, filozofija, umjetnost i znanost helenizma.
predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, multimedija i mreža, mentorski rad, samostalni zadatci, ostalo
| 2. 1. Nastavna aktivnost | 2. 2. Aktivnost studenta | 2. 3. Ishod učenja | 2. 4. Metoda procjene |
| predavanje, slobodni razgovor, rasprava | slušanje, razgovor, metoda čitanja i rada na tekstu | kritički prosuditi antičke grčke literarne izvore | aktivnost na nastavi, pismena provjera znanja, seminarski rad |
| predavanje, katehetički razgovor | slušanje, razgovor | kronološki poredati razdoblja antičke grčke povijesti | aktivnost na nastavi, pismena provjera znanja, seminarski rad |
| predavanje, heuristički razgovor, rasprava | slušanje, razgovor, metoda čitanja i rada na tekstu | oblikovati hipotezu nastanka polisa kao temeljne političke i društvene zajednice antičke grčke civilizacije | aktivnost na nastavi, pismena provjera znanja, seminarski rad |
| predavanje, heuristički razgovor | slušanje, razgovor, metoda čitanja i rada na tekstu | opisati razvoj političke ideje u antičkoj Grčkoj na primjeru Atene | aktivnost na nastavi, pismena provjera znanja, seminarski rad |
| predavanje, rasprava | slušanje, razgovor, metoda čitanja i rada na tekstu | usporediti društvenu i političku organizaciju Atene i Sparte | aktivnost na nastavi, pismena provjera znanja, seminarski rad |
| predavanje, slobodni razgovor | slušanje, razgovor | predvidjeti razloge za moderne i suvremene migracije na temelju grčkog iskustva u razdoblju od 8. do 3. st. pr. Kr. | aktivnost na nastavi, pismena provjera znanja, seminarski rad |
| predavanje, slobodni razgovor | slušanje, razgovor, metoda čitanja i rada na tekstu | usporediti model atenske demokracije s modelima suvremenih zapadnih europskih država te položaj pripadnika različitih marginalnih društvenih skupina (žene, djece, stranaca, robova) u klasičnom grčkom društvu | aktivnost na nastavi, pismena provjera znanja, seminarski rad |
| predavanje, katehetički razgovor, vizualna metoda | slušanje, razgovor | navesti najvažnija znanstvena i tehnološka dostignuća antičke Grčke te uzroke i posljedice velikih ratnih sukoba u grčkoj povijesti | aktivnost na nastavi, pismena provjera znanja, seminarski rad |
Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad
pismeno
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Aktivnost u nastavi | 0,5 | 0% |
| Kontinuirana provjera znanja | 1,5 | 0% |
| Pismeni ispit | 1,5 | 0% |
| Pohađanje nastave | 1,125 | 0% |
| Seminarski rad | 0,875 | 0% |
Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završna ocjena proizlazi iz pismenog ispita, koji se može položiti i putem dvaju kolokvija i seminarskog rada. Studenti iz svakoga pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.
Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazan ECTS skalom ocjenjivanja:
seminarski zadatak: 25 %
kolokviji / pismeni ispit: 75 %
OBVEZE STUDENATA: Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (odnosno biti nazočni na najmanje 70 % nastavnih sati), aktivno sudjelovati u raspravama na zadanu temu, pravovremeno izvršiti seminarski zadatak i u konačnici položiti ispit putem dvaju kolokvija ili pismenog ispita koji obuhvaća gradivo cijeloga kolegija.
Povijest 2, Egipat i antička Grčka, (ur. E. Cravetto / I. Goldstein), Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja)
Povijest 3, Helenizam i rimska republika, (ur. E. Cravetto / I. Goldstein), Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja)
Petar Lisičar, Grci i Rimljani, Zagreb, 1971. (odabrana poglavlja)
Robert Matijašić, Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Zagreb, 2009. (odabrana poglavlja)
Robert Flacelière, Grčka u doba Perikla, Zagreb, 1979.
Marina Miličević Bradač, Stara Grčka: Grci na Crnome moru, Zagreb, 2014.
Mate Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb, 2003.
Marin Zaninović, Od Helena do Hrvata, Zagreb, 1996.
Jedinstvena sveučilišna studentska anketa, praćenje rezultata ispita za svaku generacijsku skupinu, povratna informacija studenata o obujmu i realizaciji programa ispunjavanjem anonimne ankete nakon završetka kolegija.