Politika mira

Suočeni smo kompleksnošću multipolarnog svijeta u kojem su isprepleteni politički, geopolitički, ekonomski i drugi interesi država, kao i ekonomskih i vojnih saveza koji (in)direktno utječu na politike mira i postizanje samog mira. Pored navedenih okolnosti također i drugi čimbenici utječu na politike mira kao što su nepriznavanje odredbi međunarodnog prava u pogledu zaštite suvereniteta i integriteta zemalja, povijesni revizionizmi, migracije, korištenje prirodnih resursa, populizam, nacionalizam kao i sami mediji. Stoga je cilj kolegija upoznati studente s različitim teorijama mira te s poviješću, razvojem, pristupima proučavanja i zagovaranja mira, a što uključuje i upoznavanje s institucijama i mehanizmima postizanja mira. Također, cilj je kolegija upoznati studente s politikama povijesnog revizionizma i politikom suočavanja s prošlošću kao condicio sine qua non budućeg razvoja društva i međudržavnih odnosa u miru.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

• detektirati suvremene ugroze koje utječu na politiku mira
• identificirati različite institute i mehanizme za postizanje mira (političke, pravne)
• kreirati prijedloge i hipoteze o uvjetima za stvaranje trajnog mira uključujući i teorije i praksu tranzicijske pravednosti i suočavanja s prošlošću kao preduvjetom stvaranja mira
• kritički promišljati o mehanizmima političkog i pravnog djelovanja, javnim politikama u cilju postizanja mira u suvremenom svijetu, a s obzirom na aktere, politike i povijesne činjenice.

• Uvodna razmatranja o politici/politikama mira, definiranje „mira“
• Teorije i politike mira (negativan mir, politika pozitivnog mira)
• Postkonfliktno društvo – izgradnja mira, nepravedni mir
• Politika i izgradnja mira u povijesnom kontekstu – od kraja Drugog svjetskog rata do kraja Hladnog rata (akteri, procesi, politike)
• Politika i izgradnja mira u 21. stoljeću
• Ratovi, oružani sukobi, političke konfrontacije, ekstremizam, nacionalizam, migracije, povijesni revizionizam, populizam 21. stoljeća – akteri, procesi, politički i pravni mehanizmi za postizanje mira
• Suočavanje s prošlošću kao mehanizmom izgradnje mira
• Zaključna razmatranja

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

pismeno

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Ukupan zbroj bodova na svim aktivnostima kreće se od 0 do 100. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije (50% bodova koje donosi pojedini element ocjene) s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Ukupan zbroj bodova na svim aktivnostima kreće se od 0 do 100. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije (50% bodova koje donosi pojedini element ocjene) s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udjeli pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS ljestvicom ocjenjivanja:

Pohađanje i sudjelovanje na nastavi 20% (20 bodova)

Pismeni ispit 60% (60 bodova)

Seminarski rad (izrada i prezentacija) 20% (20 bodova)

Bodovna ljestvica:

0,00 – 49,99 bodova: nedovoljan (1);

50,00 – 62,99 bodova: dovoljan (2);

63,00 – 74,99 bodova: dobar (3);

75,00 – 86,99 bodova: vrlo dobar (4);

87,00 – 100,00 bodova: odličan (5)

OBVEZE STUDENATA Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (do 30% nastavnih sati izostanka), sudjelovati u radu na satu. Redovito pohađanje nastave vrednuje se na temelju evidencija o sudjelovanju studenata na nastavi. Studenti su dužni i izraditi izložiti seminarski rad kojim će demonstrirati razumijevanje usvojenog sadržaja. Ispit.

Calvocoressi, Peter; Svjetska politika nakon 1945., Nakladni zavod Globu Adamić, Zagreb, 2003. – odabrana poglavalja

Vukadinović, Radovan; Međunarodni odnosi od hladnog rata do globalnog poretka, Agencija za komercijalnu djelatnost, Zagreb, 2001.

Aron, Raymond; Mir i rat među narodima, Golden Marketing, 2001.

Webel, Charles, Galtung, Johan; Handbook of peace and conflict studies, London ; New York : Routledge, 2009

Knezović, Sandro; Postkonfliktni okviri regionalne sigurnosti i suradnje u jugoistočnoj Europi – inicijative Europske Unije, Politička misao, Vol. XLIII, (2006.), br. 2, str. 79–120

Westad, Odd, Arne: Povijest Hladnog rata, Fraktura, Zagreb, 2021.

Mališa, Dominik, Gracin, Dijana; Teorija pravednog rata u suvremenom sigurnosnom okružju

Polic. sigur. (Zagreb), godina 31. (2022), broj 4, str. 439 - 458

Prezentacija predavanja

1. Dopunska literatura

Kukić, Slavko; Konfliktna društva i temeljna pitanja europske budućnosti, Media, culture and public relations, 4, 2013, 1, 6-16.

Zgurić, Borna, Teorija „demokratskog mira“: put prema građanskom ratu: studija slučaja Iraka, Teorija „demokratskog mira“: put prema građanskom ratu: studija slučaja Iraka, str. 28.-43.

Perišić, Petar; Preventivna samoobrana i međunarodno pravo, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 51, 2, /2014., str. 509.-525.

Čehulić Vukadinović, Lidija, Nicolas, Andrea; Zapadna Europa i Marshallov plan: politički i ekonomski utjecaji, Međunarodne studije, god. 8, br. 1, 2008, str. 45-65

Glaurdić, J., Lesschaeve, Ch., Mochtak, M.; Modelling the legacies of war violence: Voters, parties, communities, Anali Hrvatskog politološkog društva, 15 (1) 77-101 (2018).

Jedinstvena sveučilišna studentska anketa.