Sociologija knjige i čitanja I - DP

 

Naziv kolegija:
Sociologija knjige i čitanja I - DP
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI
Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
ljetni
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Lakuš, Jelena
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je predmeta studente uputiti da kritički sagledavaju osnovne razvojne pravce društva koje čita. Studenti se upoznaju s osnovnim obilježjima pojedinih razdoblja u razvoju europske civilizacije temeljene na pisanoj riječi, kao i s važnošću koja je knjizi i čitanju pridavana kako tijekom povijesti, tako i danas. Cilj je predmeta studente uputiti na važnost istraživanja čitanja i suvremenih vidova čitateljske kulture.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • analizirati osnovne utjecaje koje knjiga ima na društvo
  • izdvojiti i tumačiti faze u povijesti čitanja i specifičnosti karakteristične za svaku od njih
  • uočiti napore u pravcu poticanja na stjecanje čitateljskih navika
  • prepoznati važnost proučavanja čitanja, kao i suvremenih vidova čitateljske kulture

Sadržaj predmeta:

U sklopu predavanja obrađuje se sljedeća problematika: Suvremeni metodološki pristupi u proučavanju povijesti knjige i čitanja, pismenost kao socio-kulturološki fenomen. Od simbola do razonode: likovni prikazi knjige i čitanja od antike do poč. 20. st. Oralna i pisana kultura u staroj Grčkoj. Čitanje i čitateljske prakse u starom Rimu. Čitanje i čitateljske prakse u ranom, razvijenom i kasnom srednjem vijeku. Humanizam i humanistički čitatelj. Čitanje u razdoblju reformacije i katoličke obnove. Čitateljska revolucija i „novi“ čitatelj 19. stoljeća. Fenomen cenzure kroz povijest. Cenzura u knjižnicama i projekt „Banned Books Week.“ Društveno čitanje, promocija knjige i čitanja i projekti poticanja čitanja u Hrvatskoj, čitateljski klubovi i društva. Na seminarima se obrađuju teme kao što su: biblioterapija, poetska terapija, legologija, kriiza knjige, književnost za mlade, tabu teme u književnosti za djecu i mlade, strip kao deveta umjetnost, strip u Hrvatskoj, brzo čitanje, čitateljski klubovi, čitanje u zatvorima, društvene mreže za ljubitelje knjiga i virtualni čitateljski klubovi.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predavanja slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature analizirati osnovne utjecaje koje knjiga ima na društvo aktivno sudjelovanje na nastavi, pismeni/usmeni ispit
predavanja slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature izdvojiti i tumačiti faze u povijesti čitanja i specifičnosti karakteristične za svaku od njih aktivno sudjelovanje na nastavi, pismeni/usmeni ispit
seminarsko izlaganje seminarska prezentacija, slušanje izlaganja, rasprava uočiti napore u pravcu poticanja na stjecanje čitateljskih navika aktivno sudjelovanje na seminarima, seminarski rad
predavanja, seminarska izlaganja slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature; seminarska prezentacija, slušanje izlaganja, rasprava prepoznati važnost proučavanja čitanja i suvremenih vidova čitateljske kulture aktivno sudjelovanje na nastavi, pismeni/usmeni ispit, aktivno sudjelovanje na seminarima, seminarski rad
 

 
 

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pisani ispit, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pisani ispit 2 0%
Seminarski rad 0,5 0%
Usmeni ispit 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju se konačne ocjene uzima u obzir ocjena pismenog ispita (dvaju kolokvija), seminarski rad i usmeni ispit.  Skala ocjenjivanja je sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5)

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obveze studenata

Pohađanje nastave, pisani/usmeni ispit, seminarski rad i sudjelovanje u seminarskim raspravama.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Houston, Robert Allan. Literacy in Early Modern Europe: culture and education 1500-1800. London and New York: Longman, 1998. (odabrana poglavlja)
  2. Lakuš, Jelena. Evidence of Reading in the Past. // Authority, Provenance, Authenticity, Evidence: Selected Papers from the Conference and School „Authority, Provenance, Authenticity, Evidence“. Zadar: Sveučilište, 2018. Str. 291-330.
  3. Manguel, Alberto. Povijest čitanja. Zagreb: Prometej, 2001. (odabrana poglavlja)
  4. Ott Franolić, Marija. Povijest čitanja do pojave masovnog čitanja u 19. stoljeću. // Književna smotra XLI, 153(3) (2009), str. 39-48.
  5. Stipčević, Aleksandar. Povijest knjige. Zagreb: Matica hrvatska, 2006. (odabrana poglavlja)
  6. Stipčević, Aleksandar. Socijalna povijest knjige u Hrvata, Knjiga I. Srednji vijek. Zagreb: Školska knjiga, 2004. (odabrana poglavlja)
  7. Stipčević, Aleksandar. Socijalna povijest knjige u Hrvata, Knjiga II. Od glagoljskog prvotiska (1483.) do Hrvatskog narodnog preporoda (1835.). Zagreb: Školska knjiga, 2005.(odabrana poglavlja)
  8. Šporer, David. Uvod u povijest knjige: temelji pristupa. Zagreb: Leykem International, 2015. Str. 281-319.
  9. Stipčević, Aleksandar. Sudbina knjige. Lokve: Naklada Benja, 2000. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura:

  1. Escarpit, Robert. Revolucija knjige. Zagreb : Prosvjeta, 1972.
  2. Finkelstein, David; McCleery, Alistair (ur.). The Book History Reader. London and New York: Routledge, 2006. (2. izd.)
  3. Plevnik, Danko. Tolle lege: za slobodu čitanja. Zagreb: NSK, 2012.
  4. Stipčević, Aleksandar.. O savršenom cenzor ili Pratkični priručnik protiv štetnih knjiga i njihovih autora. Zagreb : Matica hrvatska, 1994.
  5. Stipčević, Aleksandar. Sudbina knjige. Lokve: Naklada Benja, 2000. (odabrana poglavlja)

 

 

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Bilježe se podaci o prisustvovanju studenata nastavi. Prati se aktivnost studenata u seminarskoj nastavi. Kritička prosudba predanih seminarskih radova. Pismenim i usmenim ispitom provjerava se usvojenost sadržaja. Završna se kvaliteta provjerava studentskom anketom.

 

Ostale informacije: