Metodologija istraživanja i modaliteti pisanja o umjetnosti

 

Naziv kolegija:
Metodologija istraživanja i modaliteti pisanja o umjetnosti
Šifra ISVU:
257441
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
KATEDRA ZA POVIJEST UMJETNOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST UMJETNOSTI - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Zec, Daniel
15
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je predmeta približiti studentima znanstvenu metodologiju povijesnoumjetničkog istraživanja te ih upoznati s jezikom, stilovima i vrstama radova iz područja povijesti umjetnosti, odnosno s modalitetima pisanja o vizualnoj umjetnosti. Cilj je predmeta, nadalje, radnim zadatcima poticati studente da za vrijeme trajanja kolegija pišu vlastite radove u različitim kategorijama stručno-znanstvene proze iz područja povijesti umjetnosti: da osmisle i izvrše istraživanje manjeg opsega služeći se arhivskim gradivom iz arhiva, hemeroteke, digitalnog repozitorija ili gradivom iz muzejske dokumentacije, da naprave katalog djela s opširnim kataloškim jedinicama; da napišu osvrt na izložbu te da napišu i objave enciklopedijsku natuknicu. Nadalje, cilj je da studenti nauče analizirati i kritički vrednovati tekstove iz različitih područja povijesti umjetnosti i da o njima donose vlastite sudove.  

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • Formulirati strukturu znanstvenog rada
  • primijeniti pisanje znanstvenih bilješki
  • demonstrirati osnove metodologije istraživanja povijesti umjetnosti
  • Primijeniti povijesnoumjetničku terminologiju u pismenom obliku
  • Isplanirati i provesti istraživanje manjeg opsega kao pripremu za pisanje seminarskih i završnih radova
  • identificirati vrste i kategorije pisanih i vizualnih izvora vezanih za predmetna područja povijesti umjetnosti
  • Koristiti pisane i vizualne izvore za rješavanje zadataka primjerene složenosti

Sadržaj predmeta:

Na predmetu se studente upoznaje s metodologijom stručno-znanstvenog i znanstveno-istraživačkog rada u području povijesti umjetnosti te se na taj način pružaju osnovna znanja potrebna pri pisanju završnog i diplomskog rada ili drugih stručnih ili znanstvenih tekstova. Studente se upoznaje s različitim primarnim izvorima za istraživanje djela likovne umjetnosti – od arhiva i hemeroteka do digitalnih repozitorija. Upoznaju se s različitim vrstama domaćih i inozemnih specijaliziranih stručnih periodičkih publikacija, posebice sa povijesnoumjetničkim znanstvenim časopisima te s kategorizacijom znanstvenih radova. Na konkretnim primjerima objavljenih tekstova iz područja povijesti umjetnosti, koji se analiziraju na nastavi, studenti se upoznaju s osnovnim strategijama, pristupima, kategorijama, stilovima i metodologijom pisanja o umjetnosti. Studenti usvajaju metodologiju korištenja i ispravnog navođenja izvora i literature i strukturu znanstvenog rada.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
Predavanja, grupna rasprava, seminarska nastava, čitanje i analiza primjera iz stručne literature
 
 
Dolazak na predavanja, sudjelovanje u raspravama o tekstovima zadanima za svako pojedino predavanje, pisanje četiri seminarska rada. Seminarski radovi trebaju biti strukturirani i pisani u skladu s metodologijom znanstvenog rada Formulirati strukturu znanstvenog rada
 
aktivnost studenta na nastavi, seminarski rad
Predavanja, samostalni zadaci, grupna rasprava, seminarska nastava, čitanje i analiza primjera iz stručne literature, vježbe
 
Dolazak na predavanja, sudjelovanje u raspravama o tekstovima zadanima za svako pojedino predavanje, pisanje četiri seminarska rada. Seminarski radovi trebaju biti strukturirani i pisani u skladu s metodologijom znanstvenog rada Primijeniti pisanje znanstvenih bilješki 
 
aktivnost studenta na nastavi, seminarski rad
Predavanja, samostalni rad, grupna rasprava, seminarska nastava, čitanje i analiza primjera iz stručne literature, izvanučionična nastava u lokalnim arhivima i muzejima, vježbe Dolazak na predavanja, sudjelovanje u raspravama o tekstovima zadanima za svako pojedino predavanje, pisanje četiri seminarska rada. Seminarski radovi trebaju biti strukturirani i pisani u skladu s metodologijom znanstvenog rada Demonstrirati osnove metodologije istraživanja povijesti umjetnosti
 
aktivnost studenta na nastavi, seminarski rad
Predavanja, samostalni rad, grupna rasprava, seminarska nastava Dolazak na predavanja, sudjelovanje u raspravama o tekstovima zadanima za svako pojedino predavanje, pisanje četiri seminarska rada. Seminarski radovi trebaju biti strukturirani i pisani u skladu s metodologijom znanstvenog rada Primijeniti povijesnoumjetničku terminologiju u pismenom obliku
 
aktivnost studenta na nastavi, seminarski rad
Predavanja, izvanučionična nastava u lokalnim arhivima i muzejima, samostalni rad, grupna rasprava, seminarska nastava, samostalno istraživanje, vježbe Dolazak na predavanja, sudjelovanje u raspravama o tekstovima zadanima za svako pojedino predavanje, pisanje četiri seminarska rada. Seminarski radovi trebaju biti strukturirani i pisani u skladu s metodologijom znanstvenog rada Isplanirati i provesti istraživanje manjeg opsega kao pripremu za pisanje seminarskih i završnih radova
 
aktivnost studenta na nastavi, seminarski rad
Predavanja, samostalni rad, izvanučionična nastava u lokalnim arhivima i muzejima, grupna rasprava, seminarska nastava Dolazak na predavanja, sudjelovanje u raspravama o tekstovima zadanima za svako pojedino predavanje, pisanje četiri seminarska rada. Seminarski radovi trebaju biti strukturirani i pisani u skladu s metodologijom znanstvenog rada Identificirati vrste i kategorije pisanih i vizualnih izvora vezanih za predmetna područja povijesti umjetnosti
 
aktivnost studenta na nastavi, seminarski rad
Predavanja, samostalni rad, grupna rasprava, seminarska nastava Dolazak na predavanja, sudjelovanje u raspravama o tekstovima zadanima za svako pojedino predavanje, pisanje četiri seminarska rada. Seminarski radovi trebaju biti strukturirani i pisani u skladu s metodologijom znanstvenog rada Koristiti pisane i vizualne izvore za rješavanje zadataka primjerene složenosti aktivnost studenta na nastavi, seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,125 0%
Seminarski rad 1,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Ocjenjivanje se vrši na sljedeći način:

20% aktivnost na nastavi i kontinuirano čitanje zadanih tekstova

80 % četiri napisana seminarska rada (svaki seminarski rad nosi 20% ukupne ocjene).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

OBVEZE STUDENATA: Pohađanje nastave (minimalno 70%), pisanje seminarskih radova i zadanih zadataka, kontinuirano i aktivno praćenje zadanih izloženih programa

 

 

Obavezna literatura:

  1. Belting, Dilly, Kemp, Sauerländer, Warnke (ur.), Uvod u povijest umjetnosti, Fraktura, Zagreb 2005.
  2. Sylvan Barnet, A Short Guide to Writing about Art, 2015. (11. izdanje)
  3. Dubravka Oraić Tolić, Akademsko pismo: strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente, Zagreb: Naklada Ljevak, 2011.

Dopunska literatura:

The Art of Art History: A Critical Anthology, ur. Donald Preziosi (Oxford: Oxford Univ. Press, 1998; 2009), 2. izdanje

- M. Hatt, C. Klonk, Art History. A Critical Introduction to Its Methods (Manchester-New York: 2006.)

- Art History and Its Methods, ur. Eric Fernie (London: Phaidon, 1995.)

- The Subjects of Art History, ur. Mark Cheetham, Michael Ann Holly, Keith Moxey (Cambridge: Cambridge Univ. Press, 1998.)

- Frederick Antal, „Remarks on the Method of Art History I“, u: The Burlington Magazine 551/XCI, London: The Burlington Magazine Publications (Feb., 1949), 49–52;

- Frederick Antal, „Remarks on the Method of Art History II“, u: The Burlington Magazine 552/XCI, London: The Burlington Magazine Publications (Mar., 1949), 73–75.

- James Elkins, What Happend to Art Criticism? (Chicago: Prickly Paradigm Press, 2003.)

- John Murdoch, „Attribution and the Claim to Objectivity“, u: International Journal of Cultural Property 2/II, New York, Berlin: Walter de Gruyter & Co, 1993., 319–334.

- Kerr Houston, An Introduction to Art Criticism: Histories, Strategies, Voices (Pearson: Maryland Institute College of Art, , UK/USA 2012.)

- Gill Perry & Paul Wood, ur., Themes in Contemporary Art (London: The Open University & Yale University Press, 2004.)

- Ješa Denegri, Umetnička kritika u drugoj polovici XX veka (Novi Sad: Svetovi, 2006.)

- Robert Jonathan Harris, The New Art History. A Critical Introduction, Routledge, 2001

- Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti (Zagreb: Horetzky, 2005.)

- Critical Terms for Art History, ur. Richard Shiff Nelson (Univ. of Chicago Press, 2003.)

- Ana Tkalac Verčić, Dubravka Sinčić Ćorić, Nina Pološki Vokić, Priručnik za metodologiju istraživačkog rada: kako osmisliti, provesti i opisati znanstveno i stručno istraživanje, M.E.P. d.o.o., Zagreb 2010.

- Ratko Zelenika, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela (Rijeka: Ekonomski fakultet Rijeka, 2000.)

Časopisi: Peristil, Radovi instituta za  povijest umjetnosti, Život umjetnosti, Kvartal, Osječki zbornik, Kontura…

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Razgovor sa studentima, analiza napretka na temelji kontinuiranoga pisanja eseja, sveučilišna anketa.

Ostale informacije: