Fotografija i vizualna kultura

Cilj je kolegija uvesti studente u područje fotografske umjetnosti i njezinu povijest od prve polovice 19. stoljeća do danas. Fotografija je na tehnološkoj razini također doživljavala različite promjene, no najvažnija je podjela na analognu i digitalnu fotografiju. Osim raznolikosti u tehnološkim pristupima njezine izrade fotografija se i sadržajno razvijala u različitim smjerovima tako da se žanrovski razlikuju primjerice reportažna, modna, umjetnička ili eksperimentalna fotografije. Fotografija je zaslužna i za pojavu ranoga filma tako da će se studente upoznati i s navedenim segmentom povezanosti tih dvaju umjetničkih medija. Uslijed tehnološkog razvoja i digitalizacije cjelokupne stvarnosti recepcija je fotografije doživjela značajne promjene. Fotografija je postala zaštitni znak suvremene vizualne kulture te je zadatak kolegija studente detaljno upoznati s važnošću fotografskog medija u današnjoj kulturi u kojoj počinje dominirati videocentričan sustav utemeljen na ontologiji virtualnoga. U okviru današnjeg shvaćanja vizualne kulture slika je preuzela dominantnu ulogu, osobito od početka devedesetih kada je proglašen „slikovni obrat“. Cilj je kolegija studente uputiti u nove paradigme promišljanja slikā i važnost njihove uloge u današnjim kulturološkim okvirima.

• integrirati znanja o mediju fotografije i njezinoj estetici u šire područje povijesti umjetnosti
• povezati razvoj fotografije s primjenama na području tradicionalnog slikarstva u 19. stoljeću
• procijeniti važnost fotografije u suvremenoj kulturi slike
• preispitati utjecaj fotografije na pojavu filmske umjetnosti
• kritički prosuđivati pojam vizualne kulture u današnjoj kulturi

Pojava i razvoj fotografije u velikoj je mjeri utjecala na razvoj cjelokupne vizualne umjetnosti u 19. i 20. stoljeću. Na kolegiju će se studenti upoznati s početkom razvoja fotografskog medija i specifičnostima koje je donio u područje umjetnosti. Na temelju tematske klasifikacije fotografskih žanrova (reportažna, modna, eksperimentalna, dokumentaristička fotografija) spomenut će se imena i opusi najvažnijih fotografa koji su svojim djelovanjem utjecali na pomicanje granica samoga medija. Analizirat će se povezanost fotografije i ranoga filma. Drugi dio kolegija bit će posvećen razmatranju vizualne kulture koja je postala dominantan fenomen u drugoj polovici 20. stoljeća. U tom će se smislu analizirati izmijenjeni odnos prema slici i njezinu značaju za područje suvremene kulture. Studenti će dobiti uvid u različite pristupe tumačenju slike kroz razne društveno-humanističke znanosti poput antropologije, filozofije, lingvistike, neuropsihologije, sociologije i drugih koje se

također bave određenim aspektima značenja i funkcije slike u suvremenom društvu. Završni dio kolegija posvetit će se analizi aktualne videocentrične cyber kulture u kojoj slika prestaje biti dio prošlosti, već počinje izravno oblikovati sadašnji trenutak zahtijevajući od čovjeka imerzivan upliv u aktualnu virtualnu stvarnost (primjerice kroz razne live streaming prijenose).

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, terenska nastava, samostalni zadatci

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir pohađanje i aktivnost na nastavi u opsegu 5 %,

kvaliteta seminarskoga rada čini 25 % konačne ocjene, a 70 % čini ocjena iz usmene provjere znanja.

Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu, aktivno se pripremati i sudjelovati u nastavi, izraditi

seminarski rad te pristupiti usmenoj provjeri znanja.

Roland Barthes, Svjetla komora – bilješke o

fotografiji, Antibarabus, Zagreb, 2003.

Susan Sontag, O fotografiji, Naklada EOS,

Osijek, 2007.

Mary Warner Marien, Photography: A

Cultural History, Laurence King Publishing,

London, 2021 [5th edition].

Chris Jenks (ur.), Vizualna kultura, Naklada

Jesenski i Turk, Zagreb, 2002.

John Berger, Načini gledanja, Školska knjiga,

Zagreb, 2021.

W. J. T. Mitchell, Ikonologija. Slika, tekst,

ideologija, Antibarabus, Zagreb, 2009.

Usmeni razgovori sa studentima. Kratke evaluacije. Provođenje ankete o razumijevanju i kvaliteti

sadržaja kolegija. Sveučilišna anketa.