| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| POVIJEST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 3.g. |
zimski |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Volner, Hrvoje | 30 |
0 |
15 |
Dati uvid u povijest područja srednje i jugoistočne Europe od vremena Francuske revolucije do početka Prvog svjetskog rata. Opisati procese društvene i institucionalne izgradnje, kao i političko okupljanje političkih zajednica ovi područja oko različitih nacionalnih ideologija. Upoznati s nizom složenih procesa međunarodnih odnosa koji su na ovim prostorima imali odlučujuću ulogu u kreiranju političke i u manjoj mjeri, društvene realnosti. Ukazati na različite percepcije nacije i nacionalizama.
Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
• razlikovati tipove nacionalizama 36
• navesti kronološke događaje i pojmove nužne u razumijevanju regionalne povijesti 19. st.
• odrediti bitne značajke modernizacije zakašnjelih nacija
• analizirati odnose između malih naroda na području srednje i jugoistočne Europe 19. stoljeća
- kritički se odnositi prema kulturi sjećanja
• objasniti interese velikih sila na prostoru srednje i jugoistočne Europe
Definiranje prostora srednje i jugoistočne Europe u 19. stoljeću u geografskom i smislu kulturne i institucionalne izgrađenosti – nacije kao etnije i (ili) činjenice društvenog razvoja, zakašnjele nacije, revolucija i reakcija. Autohtone reakcije na temeljne procese društvenih i političkih odnosa Europe u vrijeme Francuske revolucije. Narodi u Habsburškoj Monarhiji i sustav autoritarnog vladanja Monarhijom. Različite nacionalno integracijske ideologije slavenskih i drugih naroda Monarhije kao i mogućnosti za njihovu realizaciju. Revolucije 1848. u Habsburškoj Monarhiji, Bachov apsolutizam, Austro-ugarska nagodba 1867. Interesi i utjecaj velikih sila na prostoru Balkana – "istočno pitanje". Pokušaj reformiranja osmanske uprave, otpornost tradicionalnih ustanova modernizaciji. Dinamika političke emancipacije balkanskih naroda. Hercegovački ustanak 1875. – 1878., Berlinski kongres 1878., Mladoturski pokret i aneksijska kriza, Balkanski ratovi 1912. – 1913. godine. Atentat u Sarajevu i Prvi svjetski rat.
predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, samostalni zadatci
| 2.1. Nastavna aktivnost | 2.2. Aktivnost studenta | 2.3. Ishod učenja | 2.4. Metoda procjene | |
| Predavanje, razgovor, diskusija | Slušanje, rad na izvorima, pisanje seminara, izlaganje | Razlikovati tipove nacionalizama | Aktivnost na nastavi, esej, provjera znanja | |
| Predavanje, razgovor, diskusija | Slušanje, rad na izvorima, pisanje seminara, izlaganje | Navoditi kronološke događaje i pojmove nužne u razumijevanju regionalne povijesti 19. st. | Aktivnost na nastavi, esej, provjera znanja | |
| Predavanje, razgovor, diskusija | Slušanje, rad na izvorima, pisanje seminara, izlaganje | Odrediti bitne značajke modernizacije zakašnjelih nacija | Aktivnost na nastavi, esej, provjera znanja | |
| Predavanje, razgovor, diskusija | Slušanje, rad na izvorima, pisanje seminara, izlaganje | Analizirati odnose između malih naroda na području srednje i jugoistočne Europe 19. stoljeća |
Aktivnost na nastavi, esej, provjera znanja | |
| Predavanje, razgovor, diskusija | Slušanje, rad na izvorima, pisanje seminara, izlaganje | Kritički se odnositi prema kulturi sjećanja | Aktivnost na nastavi, esej, provjera znanja | |
| Predavanje, razgovor, diskusija | Slušanje, rad na izvorima, pisanje seminara, izlaganje | Objasniti interese velikih sila na prostoru srednje i jugoistočne Europe | Aktivnost na nastavi, esej, provjera znanja |
Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit
usmeno i pismeno
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Aktivnost u nastavi | 0,2 | 11% |
| Kontinuirana provjera znanja | 0,6 | 78% |
| Pohađanje nastave | 1,125 | 0% |
| Seminarski rad | 0,2 | 11% |
| Usmeni ispit | 0,875 | 0% |
Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit je ocjena pismenoga ispita te usmenoga ispita. Studenti iz svakoga pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.
Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći: aktivnost na nastavi 11 %, pisanje i izlaganje seminara 11 %, provjere znanja 78 %
Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći: aktivnost na nastavi 11 %, pisanje i izlaganje seminara 11 %, provjere znanja 78 %
Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (do 30 % nastavnih sati izostanaka), pripremiti za nastavni sat analizu zadanoga teksta, aktivno sudjelovati u raspravama na zadanu temu. Napisati seminar na temelju pročitane literature i izlagat, izvršiti svoje obaveze polaganjem kolokvija i usmenog ispita
pismeni ispit:
Nikša Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb 2002. (str. 3– 71.)
Darko Dukovski, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća (knjiga 1, 1800. - 1914.), Zagreb 2005.
usmeni ispit (jedna knjiga po izboru):
A. J. P. Taylor, Habsburška Monarhija 1809-1918, Zagreb 1990.
M. Hroch, Društveni preduvjeti nacionalnih preporoda u Europi: komparativna analiza društvenog sastava patriotskih grupa malih europskih nacija, Zagreb, 2006.
J. Matuz, Osmansko Carstvo, Zagreb, 1986.
S. M. Džaja, Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878-1918), Mostar, 2002.
H. Haselsteiner, Ogledi o modernizaciji u srednjoj Europi, Zagreb, 1997.
P. M. Judson, Povijest Habsburškog Carstva, Zagreb, 2018.
L. Kontler, Povijest Mađarske: tisuću godina u srednjoj Europi, Zagreb, 2007.
D. Pavličević, Hrvati i istočno pitanje, Zagreb, 2007.
M. Todorova, Imaginarni Balkan, Zagreb, 2015.
Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete Sveučilišta.