Studij | Godina |
Semestar |
Status |
---|---|---|---|
POVIJEST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 2.g. |
ljetni |
izborni |
Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
---|---|---|---|---|
Njari, Denis | 15 |
0 |
0 |
|
Plantosar, Petra | 0 |
0 |
15 |
Cilj kolegija jest upoznati studente o mogućnostima proučavanja i poučavanja o „malim“ temama, sa što različitijih područja ljudskog života, te s naglaskom na srednjovjekovno i ranonovovjekovno razdoblje. S druge strane, nasuprot općim karakteristikama na pojedinačnim primjerima, cilj je i ukazati na regionalne i lokalne specifičnosti u povijesti proučavanoga područja.
Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
Uvodni sat. Upoznavanje sa sadržajem kolegija, metodama rada i načinom vrjednovanja. Teorijsko-metodološki uvod s pojmovnim razlikovanjem mikropovijesti od lokalne povijesti. Primjeri dosadašnjih mikrohistorijskih istraživanja iz razdoblja srednjovjekovne i ranonovovjekovne povijesti. Primjeri dosadašnjih istraživanja lokalne povijesti iz razdoblja srednjovjekovne i ranonovovjekovne povijesti. Primjeri iz zapadne, srednje i jugoistočne Europe, te primjeri razlika hrvatskih regija. Priprema historiografskog teksta iz mikrohistorije i njegova analiza na nastavi. Samostalno istraživanje odabrane mikrohistorijske teme te odabrane teme iz područja lokalne povijesti. Prikaz rezultata istraživanja. Kritički osvrt i esej. Prema mogućnosti, terenska nastava s izlaganjima in situ. Završna sinteza i rasprava.
predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu
2. 1. Nastavna aktivnost | 2. 2. Aktivnost studenta | 2. 3. Ishod učenja | 2. 4 Metoda procjene |
predavanje heuristički razgovor rasprava |
slušanje samostalna analiza literature aktivno sudjelovanje u raspravi |
interpretirati opće povijesne modele na temelju lokalnih primjera uspoređivati lokalne događaje, osobe i kontekst s analognima u zapadnoj, srednjoj i jugoistočnoj Europi u srednjem i ranom novom vijeku |
aktivnost na nastavi pisani ispit usmeni ispit |
predavanje seminarsko izlaganje terenska nastava |
slušanje samostalna analiza literature i digitalnih primjera uspoređivanje primjera i zaključivanje |
prepoznati lokalne specifičnosti u odnosu na općedruštvena kretanja u srednjem i ranom novom vijeku analizirati lokalne događaje, osobe i fenomene iz razdoblja srednjeg i ranog novog vijeka |
seminarski rad |
seminarsko izlaganje heuristički razgovor rasprava |
samostalna analiza literature aktivno sudjelovanje u raspravi |
smjestiti analizirani lokalni događaj, osobu ili fenomen u dani vremenski, društveni, kulturni, politički i gospodarski kontekst | seminarski rad aktivnost na nastavi usmeni ispit |
seminarsko izlaganje | samostalna analiza literature i digitalnih izvora uspoređivanje primjera i zaključivanje |
tumačiti povijesne fenomene ograničavajući se samo na jednu osobu, događaj, predmet ili ideju | seminarski rad esej pisani ispit |
Aktivnost u nastavi, Esej, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit
usmeno i pismeno
Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
---|---|---|
Aktivnost u nastavi | 0,05 | 0% |
Esej | 0,3 | 0% |
Pisani ispit | 0,3 | 0% |
Pohađanje nastave | 0,75 | 0% |
Seminarski rad | 0,5 | 0% |
Usmeni ispit | 0,1 | 0% |
Studentima se vrjednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada, a prema razrađenim kriterijima vrjednovanja s kojima su studenti upoznati. Završni ispit ocjena je pismenoga ispita esejskoga tipa te usmenoga ispita. Studenti iz svakoga pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije.
Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:
seminarski rad 40 %
esej 25%
pismeni ispit 25%
usmeni ispit 10%
Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (do 30 % nastavnih sati izostanaka), pripremiti za nastavni sat barem jedan primjer sadržaja iz mikrohistorije te iz lokalne povijesti, aktivno sudjelovati u raspravama na zadanu temu te na koncu samostalno napisati esej s kritičkim osvrtom o mikrohistoriji i lokalnoj povijesti, koristeći historiografsku literaturu s predstavljanjem vlastitog zaključka.
1.Bertoša, Miroslav, Izazovi povijesnog zanata: lokalna povijest i sveopći modeli (Zagreb, Antibarbarus, 2002), odabrana poglavlja
2. Gross, Mirjana, Mikrohistorija: dopuna ili suprotnost makrohistorije (Zagreb, Otium, 2, 1994, 18-36)
3. Mikrohistorija. Pola stoljeća inovacija. (Zagreb, FF Press, 2022.), odabrana poglavlja
1. Ginzburg, Carlo, Sir i crvi – kozmos jednog mlinara iz 16. stoljeća (Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1989.)
2. Szijártó, István, Four Arguments for Microhistory (London, Rethinking History, 6, 2002, st. 209-215).
3. Zavičajna povijest u interkulturalnom kontekstu. Zbornik prvog hrvatskog simpozija o nastavi povijesti, ur. Drago Roksandić i Marijana Marinović (Zagreb, FF Press, 2006)
4. Brkljačić, M. i Prlenda, S., Kultura pamćenja i historija (Zagreb, 2006)
5. Album predaka, zbornik zavičajne povijesti (Zagreb, Školska knjiga, 2009)
6. Raukar, Tomislav, Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja (Zagreb, FF Press, 2002)
7. Oldridge, Darren, Strange histories: the trial of the pig, the walking dead, and other matters of fact from the medieval and Renaissance worlds (London, Routledge, 2005)
8. Horvat, Zorislav, Grijanje u srednjovjekovnim burgovima kontinentalne Hrvatske: kamini, dimnjaci i kaljeve peći (Prostor 2, 1994, str. 215-240)
9. Völker-Rasor, Anette, Rani novi vijek (Zagreb, Golden marketing, 2016), odabrana poglavlja
Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
Interna anketa o korisnosti i primjenjivosti stečenih znanja i vještina na kolegiju, na posljednjem satu u semestru.