Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću

 

Naziv kolegija:
Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću
Šifra ISVU:
257833
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST
Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
zimski
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Vlašić, Anđelko
30
0
0
Fremec, Ivan
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s povijesnim činjenicama, strukturama, procesima i fenomenima povijesti hrvatskih zemalja pod vlašću Osmanskoga Carstva kako bi proširili spoznaje o hrvatskoj povijesti u ranom novom vijeku.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • opisati relevantne činjenice o povijesti hrvatskih zemalja pod osmanskom vlašću
  • usporediti obilježja povijesnog razvoja hrvatskih pokrajina pod osmanskom vlašću s obilježjima razvoja drugih hrvatskih pokrajina
  • vrednovati povijesne procese i fenomene karakteristične za povijest hrvatskih zemalja pod osmanskom vlašću
  • analizirati historiografski tekst

Sadržaj predmeta:

Osmansko osvajanje pojedinih hrvatskih pokrajina; Uspostava osmanske vlasti; Obilježja upravnog i sudskog ustroja osmanske vlasti; Društvene, gospodarske i vjerske prilike; Habsburško-osmansko pograničje; Migracije pod osmanskom vlašću; Uzroci i interpretacije islamizacije; Gradovi, trgovina i obrti; Stanje u susjednim osmanskim pokrajinama; Društveni konflikti pod osmanskom vlašću; Materijalna i nematerijalna kultura; Povlačenje Osmanskog Carstva iz hrvatskih zemalja.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje heuristički razgovor rasprava usmjereno slušanje samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi		 opisati relevantne činjenice o povijesti hrvatskih zemalja pod osmanskom vlašću aktivnost na nastavi esej
usmeni ispit
predavanje seminarsko izlaganje heuristički razgovor usmjereno slušanje usmeno izlaganje aktivno sudjelovanje u raspravi usporediti obilježja povijesnog razvoja hrvatskih pokrajina pod osmanskom vlašću s obilježjima razvoja drugih
hrvatskih pokrajina		 seminarski rad aktivnost na nastavi esej
usmeni ispit
seminarsko izlaganje rasprava usmjereno slušanje samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi		 vrednovati povijesne procese i fenomene karakteristične za povijest hrvatskih
zemalja pod osmanskom vlašću		 seminarski rad aktivnost na nastavi usmeni ispit
upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature i izvora
rad na tekstu rasprava		 samostalna analiza izvora i literature aktivno sudjelovanje u raspravi analizirati historiografski tekst aktivnost na nastavi usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Esej, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,2 10%
Esej 0,5 25%
Pisani ispit 1 50%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,2 15%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit je ocjena pisanog ispita. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Primjer izračunavanja ocjene:

Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:

aktivnost u nastavi 10% seminarski rad 15% esej 25% pisani ispit 50%

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  • Nenad Moačanin, Turska Hrvatska: Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva do 1791. Preispitivanja, Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
  • Skupina autora, Vrijeme sazrijevanja, vrijeme razaranja. Hrvatske zemlje u kasnome srednjem vijeku, Matica hrvatska, Zagreb, 2019. (odabrana poglavlja)
  • Skupina autora, U potrazi za mirom i blagostanjem: hrvatske zemlje u 18. stoljeću, Matica hrvatska, Zagreb, 2013. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura:

  • Nenad Moačanin i Željko Holjevac, Hrvatsko-slavonska vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku, Leykam international i Barbat, Zagreb, 2007.
  • Nenad Moačanin, Požega i Požeština u sklopu Osmanlijskog carstva (1537-1691), Naklada Slap, Jastrebarsko, 2003.
  • Nenad Moačanin, Town and Country on the Middle Danube 1526-1690, Brill Publishing, Leiden i Boston, 2006.
  • Nenad Moačanin, Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine, Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2001.
  • Vjeran Kursar, „Rat i mir na šibensko-zadarskom području u drugoj polovici 16. stoljeća i politika osmanske Porte (na temelju odredaba centralne vlasti sačuvanih u Mühimme defterima)“, u: Braća Vranjani i vransko područje tijekom povijesti, Božo Došen (ur.), Matica Hrvatska, Ogranak Zadar i Općina Pakoštane, Zadar i Pakoštane, 2017., str. 395-410
  • Kornelija Jurin Starčević, „Zemlja, seljaštvo i agrikultura u razdoblju osmanske vlasti“, u: Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja, Joško Belamarić i Marko Grčić (ur.), Ministarstvo kulture RH i Klovićevi Dvori, Zagreb, 2007., str. 233-245
  • Ive Mažuran, Hrvati i Osmansko Carstvo, Golden marketing, Zagreb, 1998. (odabrana poglavlja)
  • Stjepan Sršan (ur.), Popis Sandžaka Požega 1579. godine, prev. Fazileta Hafizović, Državni arhiv u Osijeku, Osijek, 2001.
  • Ive Mažuran, „Požega i Požeška kotlina za turske vladavine”, u: Požega 1227-1977, Marijan Strbašić (ur.), Skupština Općine Slavonska Požega, Požega, 1977.
  • Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća, sv. 5, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1988. (odabrana poglavlja)
  • Skupina autora, Historija naroda Jugoslavije, sv. II, Školska knjiga, Zagreb, 1959. (odabrana poglavlja)
  • Evlija Čelebi, Putopis. Odlomci o jugoslovenskim zemljama, prev. Hazim Šabanović, Svjetlost, Sarajevo, 1967. (odabrana poglavlja)
  • Kornelija Jurin Starčević, „Osmanski Zemunik: spoznaje iz osmanskih poreznih i vojnih popisa te narativnih vrela“, u: Zemunik u prostoru i vremenu, Josip Faričić i Zdenko Dundović (ur.), Sveučilište u Zadru, Zadar, 2016., str. 158-169
  • Nenad Moačanin, „Granice i upravna podjela Požeškog sandžaka“, Zbornik Zavoda za povijesne znanosti JAZU 13 (1983), str. 107-118
  • Skupina autora, Povijest Hrvata: od kraja 15. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja)
  • Kornelija Jurin Starčević, „Urbanization on the Ottoman borders: small towns in the south- west serhad of the Bosnian Eyalet from the sixteenth to the eighteenth centuries“, u: Bordering Early Modern Europe, Maria Baramova, Grigor Boykov i Ivan Parvev (ur.), Harrassowitz Verlag, Wiebaden, 2015., str. 257-273
  • Nenad Moačanin, „Pristup ekohistoriji Podravine prema osmanskim izvorima”, Ekonomska i ekohistorija 1, 1 (2005), str. 139-146
  • Kornelija Jurin Starčević, „Osmanski Knin (1522.-1688.)“, u: Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja, Joško Belamarić i Marko Grčić (ur.), Ministarstvo kulture RH i Klovićevi dvori, Zagreb, 2007., str. 649-661
  • Ive Mažuran, „Turske provale i osvajanja u Slavoniji od kraja 14. do sredine 16. stoljeća“, u: Peti znanstveni sabor Slavonije i Baranje. Zbornik radova, Dušan Čalić i Đuro Berber (ur.), Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti i Zavod za znanstveni rad u Osijeku, Osijek, 1991., str. 17-66
  • Kornelija Jurin Starčević, „Krajiške elite i izvori prihoda: primjer jadranskog zaleđa u 16. i 17. stoljeću“, Prilozi za orijentalnu filologiju 55 (2006), str. 243-266
  • Andrić, Stanko, „Slavonija pod Osmanlijama“, Forum. Mjesečnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 31/7–9 (1992), str. 146-190
  • Kornelija Jurin Starčević, „Osmanski Drniš: popisni defteri, narativna vrela i arheološki ostatci kao izvori za (re)interpretaciju osmanske historije u današnjoj Dalmaciji“, Prilozi za orijentalnu filologiju 64 (2015), 217-238.
  • Stjepan Sršan (ur.), Popis Sandžaka Požega 1579. godine, prev. Fazileta Hafizović, Državni arhiv u Osijeku, Osijek, 2001.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije:

Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (odnosno imati najviše 30% nastavnih sati izostanaka),

pripremiti za nastavni sat analizu zadanog teksta, aktivno sudjelovati u raspravama na zadanu temu i samostalno rješavati seminarske zadatke.