Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću

 

Naziv kolegija:
Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću
Šifra ISVU:
257833
Šifra MOZVAG:
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST
Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
ljetni
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Vlašić, Anđelko
30
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s povijesnim činjenicama, strukturama, procesima i fenomenima povijesti 
hrvatskih zemalja pod vlašću Osmanskoga Carstva kako bi proširili spoznaje o hrvatskoj 
povijesti u ranome novom vijeku i kako bi mogli kritički promišljati o ulozi Osmanskog 
Carstva i njegova nasljeđa u političkom, društvenom i kulturnom razvoju Hrvatske 

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenog kolegija studenti će moći: 
- utvrditi relevantne činjenice o povijesti hrvatskih zemalja pod osmanskom vlašću 
- usporediti obilježja povijesnog razvoja hrvatskih pokrajina pod osmanskom vlašću s 
obilježjima razvoja drugih hrvatskih pokrajina 
- vrednovati povijesne procese i fenomene karakteristične za povijest hrvatskih zemalja 
pod osmanskom vlašću 
- analizirati historiografski tekst 
- unaprijediti kvalitetu vlastitog pisanog diskursa 
- valorizirati značenje multikulturalizma i tolerancije. 

Sadržaj predmeta:

Osmansko osvajanje pojedinih hrvatskih pokrajina, uspostava osmanske vlasti, obilježja

upravnog i sudskog ustroja osmanske vlasti, društvene, gospodarske i vjerske prilike,

habsburško-osmansko pograničje, migracije pod osmanskom vlašću, uzroci i interpretacije

islamizacije, gradovi, trgovina i obrti, usporedba sa stanjem u susjednim osmanskim pokrajinama, društveni konflikti pod osmanskom vlašću, materijalna i nematerijalna kultura,

povlačenje Osmanskog Carstva iz hrvatskih zemalja.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, multimedija i mreža, ostalo

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

 

2. 1. Nastavna 
aktivnost 		 2. 2. Aktivnost 
studenta 		 2. 3. Ishod učenja 2. 4. Metoda 
procjene 
predavanje, heuristički 
razgovor, rasprava                  		 usmjereno slušanje, 
samostalna analiza 
literature, aktivno 
sudjelovanje u                       
raspravi                             		 utvrditi relevantne 
činjenice o povijesti 
hrvatskih zemalja pod 
osmanskom vlašću                    		 kontinuirana 
provjera znanja, 
aktivnost na 
nastavi, esej                  
predavanje, 
seminarsko izlaganje,  
heuristički razgovor 		 usmjereno slušanje 
usmeno izlaganje 
aktivno sudjelovanje 
u raspravi 		 usporediti obilježja 
povijesnog razvoja 
hrvatskih pokrajina pod 
osmanskom vlašću s 
obilježjima razvoja 
drugih hrvatskih 
pokrajina 		 aktivnost na 
nastavi, esej 
seminarsko izlaganje, 
rasprava 		 usmjereno slušanje, 
samostalna analiza 
literature, aktivno 
sudjelovanje  u 
raspravi 		 vrednovati povijesne 
procese i fenomene 
karakteristične za 
povijest hrvatskih 
zemalja pod osmanskom 
vlašću 		 aktivnost na 
nastavi, esej 
upućivanje studenata 
na samostalno 
proučavanje literature 
i izvora, rad na tekstu, 
rasprava 		 samostalna analiza 
izvora i literature 
aktivno sudjelovanje 
u raspravi 		 analizirati 
historiografski tekst		 aktivnost na 
nastavi, esej 
rad na tekstu, rasprava aktivno sudjelovanje 
u raspravi 		 unaprijediti kvalitetu 
vlastitog pisanog 
diskursa 		 aktivnost na 
nastavi, esej 
predavanje, heuristički 
razgovor, rasprava 		 usmjereno slušanje, 
usmeno izlaganje, 
aktivno sudjelovanje 
u raspravi 		 valorizirati značenje 
multikulturalizma i 
tolerancije 		 aktivnost na 
nastavi, pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Esej, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,2 10%
Esej 0,5 25%
Pisani ispit 1 50%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,2 15%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit je ocjena pisanog ispita. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Primjer izračunavanja ocjene:

Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:

aktivnost u nastavi 10% seminarski rad 15% esej 25% pisani ispit 50%

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (odnosno imati najviše 30% nastavnih sati izostanaka),

pripremiti za nastavni sat analizu zadanog teksta, aktivno sudjelovati u raspravama na zadanu temu i samostalno rješavati seminarske zadatke.

 

 

Obavezna literatura:

Nenad Moačanin, Turska Hrvatska: Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva do 1791. 
Preispitivanja, Matica hrvatska, Zagreb, 1999. (odabrana poglavlja) 
Skupina autora, Vrijeme sazrijevanja, vrijeme razaranja. Hrvatske zemlje u kasnome 
srednjem vijeku, Matica hrvatska, Zagreb, 2019. (odabrana poglavlja) 
Skupina autora, U potrazi za mirom i blagostanjem: hrvatske zemlje u 18. stoljeću, Matica 
hrvatska, Zagreb, 2013. (odabrana poglavlja) 

Dopunska literatura:

  • Nenad Moačanin i Željko Holjevac, Hrvatsko-slavonska vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku, Leykam international i Barbat, Zagreb, 2007.
  • Nenad Moačanin, Požega i Požeština u sklopu Osmanlijskog carstva (1537-1691), Naklada Slap, Jastrebarsko, 2003.
  • Nenad Moačanin, Town and Country on the Middle Danube 1526-1690, Brill Publishing, Leiden i Boston, 2006.
  • Nenad Moačanin, Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine, Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2001.
  • Vjeran Kursar, „Rat i mir na šibensko-zadarskom području u drugoj polovici 16. stoljeća i politika osmanske Porte (na temelju odredaba centralne vlasti sačuvanih u Mühimme defterima)“, u: Braća Vranjani i vransko područje tijekom povijesti, Božo Došen (ur.), Matica Hrvatska, Ogranak Zadar i Općina Pakoštane, Zadar i Pakoštane, 2017., str. 395-410
  • Kornelija Jurin Starčević, „Zemlja, seljaštvo i agrikultura u razdoblju osmanske vlasti“, u: Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja, Joško Belamarić i Marko Grčić (ur.), Ministarstvo kulture RH i Klovićevi Dvori, Zagreb, 2007., str. 233-245
  • Ive Mažuran, Hrvati i Osmansko Carstvo, Golden marketing, Zagreb, 1998. (odabrana poglavlja)
  • Stjepan Sršan (ur.), Popis Sandžaka Požega 1579. godine, prev. Fazileta Hafizović, Državni arhiv u Osijeku, Osijek, 2001.
  • Ive Mažuran, „Požega i Požeška kotlina za turske vladavine”, u: Požega 1227-1977, Marijan Strbašić (ur.), Skupština Općine Slavonska Požega, Požega, 1977.
  • Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća, sv. 5, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1988. (odabrana poglavlja)
  • Skupina autora, Historija naroda Jugoslavije, sv. II, Školska knjiga, Zagreb, 1959. (odabrana poglavlja)
  • Evlija Čelebi, Putopis. Odlomci o jugoslovenskim zemljama, prev. Hazim Šabanović, Svjetlost, Sarajevo, 1967. (odabrana poglavlja)
  • Kornelija Jurin Starčević, „Osmanski Zemunik: spoznaje iz osmanskih poreznih i vojnih popisa te narativnih vrela“, u: Zemunik u prostoru i vremenu, Josip Faričić i Zdenko Dundović (ur.), Sveučilište u Zadru, Zadar, 2016., str. 158-169
  • Nenad Moačanin, „Granice i upravna podjela Požeškog sandžaka“, Zbornik Zavoda za povijesne znanosti JAZU 13 (1983), str. 107-118
  • Skupina autora, Povijest Hrvata: od kraja 15. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja)
  • Kornelija Jurin Starčević, „Urbanization on the Ottoman borders: small towns in the south- west serhad of the Bosnian Eyalet from the sixteenth to the eighteenth centuries“, u: Bordering Early Modern Europe, Maria Baramova, Grigor Boykov i Ivan Parvev (ur.), Harrassowitz Verlag, Wiebaden, 2015., str. 257-273
  • Nenad Moačanin, „Pristup ekohistoriji Podravine prema osmanskim izvorima”, Ekonomska i ekohistorija 1, 1 (2005), str. 139-146
  • Kornelija Jurin Starčević, „Osmanski Knin (1522.-1688.)“, u: Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja, Joško Belamarić i Marko Grčić (ur.), Ministarstvo kulture RH i Klovićevi dvori, Zagreb, 2007., str. 649-661
  • Ive Mažuran, „Turske provale i osvajanja u Slavoniji od kraja 14. do sredine 16. stoljeća“, u: Peti znanstveni sabor Slavonije i Baranje. Zbornik radova, Dušan Čalić i Đuro Berber (ur.), Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti i Zavod za znanstveni rad u Osijeku, Osijek, 1991., str. 17-66
  • Kornelija Jurin Starčević, „Krajiške elite i izvori prihoda: primjer jadranskog zaleđa u 16. i 17. stoljeću“, Prilozi za orijentalnu filologiju 55 (2006), str. 243-266
  • Andrić, Stanko, „Slavonija pod Osmanlijama“, Forum. Mjesečnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 31/7–9 (1992), str. 146-190
  • Kornelija Jurin Starčević, „Osmanski Drniš: popisni defteri, narativna vrela i arheološki ostatci kao izvori za (re)interpretaciju osmanske historije u današnjoj Dalmaciji“, Prilozi za orijentalnu filologiju 64 (2015), 217-238.
  • Stjepan Sršan (ur.), Popis Sandžaka Požega 1579. godine, prev. Fazileta Hafizović, Državni arhiv u Osijeku, Osijek, 2001.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju 
utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s 
Pravilnikom o studijima i studiranju i Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje 
kvalitete Sveučilišta 

Ostale informacije: