Književnost i filozofija

 

Naziv kolegija:
Književnost i filozofija
Šifra ISVU:
257831
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
2.g.
zimski
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Šimić, Krešimir
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznavanja s osnovnim povijesnim tendencijama u odnosu filozofije i književnosti: od antičke grčke i rimske kulture, preko ranog i kasnog srednjeg vijeka, humanizma, prosvjetiteljstva, romantizma pa sve do suvremenih tendencija izjednačavanja filozofijskog i pjesničkog diskursa i pokušaja očuvanja njihove različitosti.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • opisati osnovne pojmove kolegija: filozofija i književnost (pjesništvo)
  • razlikovati različite odnose filozofije i književnosti koji su se pojavili u zapadnoj tradiciji,
  • definirati temeljna polazišta različitih pristupa odnosu filozofije i književnosti,

opisati zajedničke karakteristike tendencija koje razdvajaju i tendencija koje izjednačavaju filozofiju i književnost.

Sadržaj predmeta:

  1. Uvodni sat
  2. Mythos i Logos
  3. Platonov izgon pjesnika iz idealne države
  4. Aristotel o pjesništvu
  5. Augustin i književnost
  6. Položaj pjesništva u skolastičkom kurikulu
  7. Humanistička kritika skolastičkog shvaćanja pjesništva (borba oko položaja pjesništva u kurikulu)
  8. Prosvjetiteljstvo i uspon romana (filozofski, alegorijski i epistolarni romani)
  9. Romantizam i pjesništvo
  10. F. Nietzsche: metaforička bit jezika
  11. M. Heidegger: susjedstvo filozofije i pjesništva
  12. J. Derrida: bijela mitologija
  13. P. Ricoeur: interanimacija pjesničkog i filozofskog diskursa
  14. R. Rorty: filozofija kao literary criticism
  15. Sinteza

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. POVEZIVANJE ISHODA UČENJA, NASTAVNIH METODA I PROCJENA ISHODA UČENJA
2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predavanje slušanje, pisanje, javni govor opisati osnovne pojmove kolegija: filozofija i književnost (pjesništvo) pismeni ispit
usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje, javni govor razlikovati različite odnose filozofije i književnosti koji su se pojavili u zapadnoj tradiciji pismeni ispit
usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje, javni govor definirati temeljna polazišta različitih pristupa odnosu filozofije i književnosti pismeni ispit
usmeni ispit
radionice
samostalni zadaci		 istraživanje, čitanje zadanih predložaka, razmišljanje, pisanje, usmeno izlaganje opisati zajedničke karakteristike tendencija koje razdvajaju i tendencija koje izjednačavaju filozofiju i književnost seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni ispit 1,4 30%
Pohađanje nastave 1,2 0%
Seminarski rad 0,2 30%
Usmeni ispit 0,2 40%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz pisanoga ispita, usmenog ispita i seminarskoga rada: 40% konačne ocjene čini ocjena iz pisanoga ispita, 30% konačne ocjene čini ocjena iz usmenog ispita, a 30% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

 

 

Primjer izračunavanja ocjene:

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

 

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Pohađanje predavanja, seminara i pisanje seminarskih radova.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Nives Delija Trešćec. Platonova kritika umjetnosti. Naklada Juričić, Zagreb. 2005.
  2. Umberto Eco. Estetički problem u Tome Akvinskoga, preveli s talijanskog Sanja Roić i i latinskog Augustin Pavlović. Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001. (poglavlje: Konkretni problemi i primjena načela, str. 147–182)
  3. Greenfield, Concetta Carestia. Humanist and Scholastic Poetics (1250–1500). Associated University Press, London – Toronto, 1981.
  4. Jacques Derrida. Bela mitologija, s francuskog preveo Miodrag Radović. Bratstvo i jedinstvo, Novi Sad, 1990.
  5. Paul Ricoeur, Živa metafora, s francuskoga prevela Nada Vajs. GHZ, Zagreb, 1981. (poglavlje: Metafora i filozofski diskurs, str. 289–358)

Dopunska literatura:

  1. Vanja Sutlić. Bit i suvremenost, Veselin Masleša, Sarajevo, 1967 (poglavlje: Filozofija i pjesništvo, str. 223–240).
  2. Mario Kopić, Prozori: Ogledi o umjetnosti. Društvo dubrovačkih pisaca, Dubrovnik 2015.
  3. Krešimir Šimić, "Književnost i liberalna demokracija u postfilozofijskoj filozofiji Richarda Rortyja" Književna smotra: časopis za svjetsku književnost, 51  (2019), 1: 3–17.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: