Polemike o hrvatskom jeziku u 20. stoljeću

 

Naziv kolegija:
Polemike o hrvatskom jeziku u 20. stoljeću
Šifra ISVU:
257819
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
zimski
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Mlikota, Jadranka
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je upoznati studente s polemikom kao posebnim diskursnim tipom u okviru publicističkoga stila. Dat će se uvid u polemike koje su se o hrvatskom jeziku i/ili jezikoslovnim temama vodile u dvadesetom stoljeću. S obzirom na to da je riječ o razdoblju hrvatske jezične povijesti koje je obilježeno borbom za ravnopravniji status hrvatskoga jezika u svim državnopravnim zajednicama u kojima se nalazio, odabrani će tekstovi dati uvid i u puristička nastojanja hrvatskih autora usmjerena čuvanju hrvatskoga jezičnoga identiteta. Istodobno studenti će analizom korpusa polemičkih tekstova razvijati i vještine dobro utemeljenoga obrazlaganja i dokazivanja, kritički odnos spram pojedinih učenja kao i druge aspekte dobra polemiziranja.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • opisati obilježja polemike kao posebnoga diskursnoga tipa
  • zaključiti o obilježjima dvadesetostoljetnih polemika o jezičnim i/ili jezikoslovnim pitanjima
  • definirati aspekte dobra polemiziranja
  • primijeniti vještine utemeljenoga obrazlaganja i dokazivanja u akademskoj zajednici

Sadržaj predmeta:

Obilježja polemike kao posebnoga diskursnoga tipa. Korpus polemičkih tekstova o hrvatskom jeziku i jezikoslovnim temama u dvadesetom stoljeću: odabir i metodologija obradbe korpusa. Jezik i politika: standardizacija u dvadesetom stoljeću. Polemike u prvim desetljećima dvadesetoga stoljeća o jezičnoj čistoći i pravilnosti te polemička sučeljavanja oko uvođenja ekavice. Polemike u tridesetim i četrdesetim godinama oko jezika beogradskoga časopisa Naš jezik, o sudbini čakavštine, o pravilnosti i čistoći hrvatskoga jezika (jezičnom purizmu), o društvu i časopisu Hrvatski jezik te hrvatsko-srpskim jezičnim razlikama i rodbinskom nazivlju. Polemike u drugoj polovici dvadesetoga stoljeća o provedbi zaključaka Novosadskoga dogovora pedesetih i šezdesetih godina. Sporovi oko objavljivanja pojedinih hrvatskih jezikoslovnih priručnika sedamdesetih i osamdesetih godina, oko razvoja književnoga jezika u Hrvata te oko pitanja jezične standardizacije. Polemike u devedesetim godinama o odnosu hrvatskoga i srpskoga standardnoga jezika, o tvorbi riječi i pojedinim stručnim nazivima, o pojedinačnim rječnicima, pravopisnim temama te o pitanjima veznima uz standardizaciju hrvatskoga jezika i jezičnu politiku u Hrvatskoj nakon 1990. godine.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

 

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predavanje,
suradničko učenje,
diskusija
 		 slušanje, pisanje, razgovor, analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje opisati obilježja polemike kao posebnoga diskursnoga tipa aktivnosti studenata u nastavi,
usmeni ispit
predavanje,
samostalni istraživački zadatak,
zadatak čitanja i analize primjera,
izlaganje,
diskusija,
grupna rasprava		 slušanje, pisanje, razgovor, analiza korpusa, postavljanje i rješavanje problema, sustavno opažanje i zaključivanje, analiza literature zaključiti o obilježjima dvadesetostoljetnih polemika o jezičnim i/ili jezikoslovnim pitanjima aktivnosti studenata u nastavi,
samostalno istraživanje,
referat,
usmeni ispit
predavanje,
izlaganje,
diskusija		 slušanje, pisanje, razgovor, analiza literature, sustavno zapažanje i zaključivanje definirati aspekte dobra polemiziranja aktivnosti studenata u nastavi,
samostalno istraživanje,
usmeni ispit
izlaganje,
diskusija		 postavljanje i rješavanje problema, sustavno opažanje i zaključivanje, samostalna uporaba literature primijeniti vještine utemeljenoga obrazlaganja i dokazivanja u akademskoj zajednici aktivnosti studenata u nastavi,
samostalno istraživanje,
usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Referat, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 0%
Pohađanje nastave 0,5 0%
Referat 1 0%
Usmeni ispit 0,75 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Tijekom nastave vrednovat će se redovitost pohađanja predavanja i seminara te aktivnost u nastavi. Ispitu prethodi izlaganje referata. Ispitna se ocjena oblikuje od ocjene referata i ocjene na završnom usmenom ispitu: 50 % ocjene čini ocjena iz referata i 50 % ocjene čini ocjena iz završnog usmenog ispita.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

OBVEZE STUDENATA:

Studenti su obvezni izložiti referat. Studentske obveze pohađanja nastave opisane su Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Badurina, Lada; Palašić, Nikolina. 2018. Polemike o hrvatskom jeziku i jezikoslovnim temama u 20. stoljeću. Povijest hrvatskoga jezika, 5. knjiga: 20. stoljeće – prvi dio (ur. Ivo Pranjković i Marko Samardžija). Zagreb: Croatica, str. 479‒523.
  2. Bagić, Krešimir. 1999. Umijeće osporavanja: Polemički stilovi A. G. Matoša i M. Krleže. Zagreb: Naklada MD.
  3. Marković, Ivan (ur.). 2021. Hrvatski jezik 1950-ih. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa povodom 70. obljetnice Katedre za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb: Stilistika org., str. 117–169.

Dopunska literatura:

  1. Badurina, Lada; Palašić, Nikolina. 2016. Tekst protiv teksta: O argumentaciji u polemičkom diskursu. Riječki filološki dani 10: Zbornik radova (ur. Lada Badurina). Rijeka: Filozofski fakultet, str. 267–279.
  2. Badurina, Lada; Pranjković, Ivo. 2014. O dijalogu. Sarajevski filološki susreti II: Zbornik radova (knjiga I) (ur. Ismail Palić i Munir Drkić). Sarajevo: Bosansko filološko društvo, str. 216–226.
  3. Brozović, Dalibor. 2016. Jezik današnji 1965 – 1968., priredio Krešimir Mićanović. Zagreb: Disput.
  4. Damjanović, Stjepan. 1998. Polemika između Josipa Hamma i Ljudevita Joneka 1947. godine. Svjetlo, 1, str. 94–97.
  5. Katnić‑Bakaršić, Marina. 12001, 22007. Stilistika. Sarajevo: Naučna i univerzitetska knjiga, Ljiljan.
  6. Kovačević, Marina; Badurina, Lada. 2001. Raslojavanje jezične stvarnosti. Rijeka: Izdavački centar Rijeka.
  7. Palašić, Nikolina; Ivanetić, Nada. 2016. Osjećam se prozvanim – indikatori emocija u znanstvenoj polemici. Sarajevski filološki susreti III: Zbornik radova (knjiga I) (ur. Ismail Palić). Sarajevo: Bosansko filološko društvo, str. 181–197.
  8. Palašić, Nikolina; Ivanetić, Nada. 2017. Autoreferencija u polemičkome tekstu – oblici i funkcije. Jezik kao predmet proučavanja i jezik kao predmet poučavanja: Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku održanoga od 12. do 14. svibnja 2016. godine u Rijeci (ur. Dijana Stolac i Anastazija Vlastelić). Zagreb: Srednja Europa i Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, str. 247–260.
  9. Pranjković. Ivo. 1993. Kronika hrvatskoga jezikoslovlja. Matica hrvatska: Zagreb.
  10. Pranjković, Ivo. 2010. Ogledi o jezičnoj pravilnosti. Zagreb: Disput.
  11. Samardžija, Marko. 2007. Jedna manje poznata polemika o sudbini čakavštine. U službi jezika: Zbornik u čast Ivi Lukežić (ur. Silvana Vranić). Rijeka: Filozofski fakultet, str. 135–148.
  12. Samardžija, Marko. 2012. Hrvatski jezik od ujedinjenja do kraja Banovine Hrvatske (1918. – 1941.). Zagreb: Školska knjiga.
  13. Šunjić, Vice, 2019. Polemike o hrvatskom jeziku na stranicama Hrvatske revije u rubrici Pisma uredništvu (1975 . – 1984.). Komparativnoslavističke lingvokulturalne teme (ur. Neda Pintarić, Ivana Čagalj i Ivana Vidović Bolt), str. 321–327.
  14. Užarević, Josip. 2012. Književni minimalizam. Zagreb: Disput, str. 232–234.
  15. Vince, Zlatko. 1982. Polemika Ivšić – Andrić oko „Braniča jezika hrvatskoga“. Filologija 11, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.

Ostale informacije: