Umjetnost 20. stoljeća

 

Naziv kolegija:
Umjetnost 20. stoljeća
Šifra ISVU:
241094
Šifra MOZVAG:
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
KATEDRA ZA POVIJEST UMJETNOSTI
Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST UMJETNOSTI - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
ljetni
obavezan
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Zec, Daniel
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

  • upoznavanje studenata sa stilovima, pravcima, umjetnicima i umjetničkim djelima likovne umjetnosti 20. stoljeća, odnosno
  • upoznavanje studenata s različitim povijesno-umjetničkim i stilskim kategorijama i terminima te s društveno-povijesnim kontekstom unutar kojeg se pojavljuju stilovi i pravci likovne umjetnosti 20. stoljeća
  • razvijanje sposobnosti analize, interpretacije i vrijednosno-kritičke prosudbe umjetničkih djela 20. stoljeća
  • razvijanje razumijevanja o idejama i konceptima moderne i postmoderne umjetnosti kao temelja za likovnu suvremenost

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će:

  • usvojiti znanja o stilovima i konceptima umjetnosti 20. stoljeća
  • prepoznati i identificirati stilove umjetnosti 20. stoljeća te primjere moderne i postmoderne umjetnosti
  • interpretirati, analizirati, kontekstualizirati te valorizirati umjetnička djela i spomenike kulture
  • primijeniti stečena znanja u analizi i valorizaciji umjetničkih djela

Sadržaj predmeta:

Predmet daje pregled stilova, pravaca i glavnih protagonista likovne umjetnosti (slikarstvo, kiparstvo i arhitektura) od 1900. godine sve do u drugu polovicu 20. stoljeća. Posebna pozornost posvećuje se modernizmu i povijesnim avangardama prve polovice 20. stoljeća u Europi te modernoj umjetnosti istog vremena u Hrvatskoj, zatim postmodernizmu prvih desetljeća druge polovice 20. stoljeća u Hrvatskoj i inozemstvu. Likovna umjetnost promatra se komparativno s drugim umjetnostima (književnost, glazba film, fotografija, kazalište).

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
Predavanje aktivnost na nastavi, slušanje, proučavanje literature
 		 Usvojiti znanja o stilovima i konceptima umjetnosti 20. stoljeća
 		 Priprema seminarskog rada, izlaganje kolokviji, pismeni ispit
Predavanje, izvanučionična nastava aktivnost na nastavi, slušanje, proučavanje literature;
obilazak muzeja i izložbi		 Prepoznati i identificirati stilove umjetnosti 20. stoljeća te primjere moderne i postmoderne umjetnosti
 		 Priprema seminarskog rada, izlaganje kolokviji, pismeni ispit
Predavanje, priprema seminarskog rada aktivnost na nastavi, slušanje, proučavanje literature, samostalna analiza literature; priprema seminarskog rada,
diskusija		 Interpretirati, analizirati, i kontekstualizirati te valorizirati umjetnička djela i spomenike kulture Priprema seminarskog rada, izlaganje kolokviji, pismeni ispit
Izlaganje, rasprava, predaja seminarskog rada, vrednovanje aktivnost na nastavi, slušanje, proučavanje literature, samostalna analiza literature; predaja seminarskog rada,
diskusija		 Primijeniti stečena znanja u analizi i valorizaciji umjetničkih djela Predaja seminarskog rada, izlaganje, kolokviji, pismeni ispit
 
 

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 0%
Pisani ispit 1 0%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Završna ocjena donosi se na temelju dvaju kolokvija (ili na temelju rezultata završnog pismenog ispita, ako

student  nije  izlazio  na  kolokvije),  a  uz  to  i  na  temelju  rezultata  izlaganja  seminarske  teme  te aktivnog

sudjelovanja u radu seminara. 

Kolokviji (ispit) iznose 70 % ocjene. Svaki od kolokvija donosi 35 %  ocjene (ukoliko su ocjene pozitivne).

Negativna ocjena na 1. kolokviju eliminacijski je faktor za izlazak na 2. kolokvij. Prvi kolokvij je planiran

sredinom semestra, drugi krajem semestra. Kolokviji obuhvaćaju do tada obrađene tematske jedinice. 

30 % ocjene odnosi se na seminarski rad (20%) i aktivno sudjelovanje u radu seminara (10%). 

Seminarske  teme  se  obrađuju  u  formi  izlaganja  na  satu  pomoću  Power  Point  prezentacije.  Izlaganje

seminarskog rada je UVIJET ZA POTPIS/IZLAZAK NA ISPIT. 

Ako student/ica ne položi oba kolokvija koji obuhvaćaju sadržaje predavanja iz navedene ispitne literature,

morat će pristupiti završnom pismenom ispitu. Isto vrijedi i ukoliko student/ica nije zadovoljna postignutim

uspjehom  na  kolokvijima.  Uspješno  polaganje  ispita  podrazumijeva  pozitivnu  ocjenu  te  pohađanje

predavanja, seminara i terenske nastave. Segmenti kolegija (pohađanje, aktivnost) vrednovati će se dosljedno

tijekom cijelog semestra praćenjem dolazaka i aktivnosti unutar nastavnog procesa.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

OBVEZE STUDENATA:

Polaznici su obvezni pohađati nastavu (predavanja i seminare) te napisati i izložiti jedan seminarski rad.

Izrada i prezentacija seminarskoga rada (PPT) – uvjet je za izlazak na ispit i upis ocjene.

 

 

Obavezna literatura:

H. H. Arnason, Povijest moderne umjetnosti, Stanek, Varaždin, 2009.

URL: https://archive.org/details/historyofmoderna0000arna_x7l4/page/n9/mode/2up?view=theater

Nikos Stangos (ur.), Concepts of Modern Art, Thames and Hudson, London, 1995.

Poveznica: https://archive.org/details/conceptsofmodern0000unse_w6m5

Mario de Micheli, Umjetničke avangarde XX. stoljeća, Nakladni zavod MH, Zagreb, 1990.

Vera Horvat Pintarić, Svjedok u slici, nove figure za nove stvarnosti u eri moderne, Matica hrvatska, Zagreb, 2001.

Zvonko Maković (ur.), Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2007.

Grgo Gamulin, Hrvatsko slikarstvo XX. stoljeća, Naprijed, Zagreb,1988.

Grgo Gamulin, Hrvatsko kiparstvo XIX. i XX. stoljeća, Naprijed, Zagreb, 1999.

Milan Pelc (ur.), Hrvatska umjetnost: Povijest i spomenici, Institut za povijest umjetnosti – Školska knjiga, Zagreb, 2010. (odabrana poglavlja)  

 

Dopunska literatura:

Ingo F. Walter (ur.), Umjetnost 20. stoljeća, VBZ, Zagreb, 2005.

Poveznica: https://archive.org/details/artof20thcentury0000unse_v4n8

H. W. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek,Varaždin 2005. (poglavlja vezana uz umjetnost 20. stoljeća)

Herbert Read, A concise history of modern painting, Thames and Hudson, New York, 1995.

URL: https://archive.org/details/concisehistoryof0000read_d5d3/page/n5/mode/2up

Hal Foster, Rosalind Krauss, Yve-Alain Bois, Benjamin Buchloh, Art since 1900: Modernism, Antimodernism, Postmodernism, London: Thames & Hudson, 2004.

URL: https://archive.org/details/artsince1900mode0000unse_v6s7/page/n3/mode/2up

William J. R. Curtis, Modern Architecture Since 1900, Phaidon, 1996.

Vera Horvat Pintarić, Tradicija i moderna, Gliptoteka HAZU, Zagreb, 2009.

Zvonko Maković, Lica – Alternativna povijest moderne umjetnosti, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2007.

Ivanka Reberski, Realizmi dvadesetih godina i hrvatsko slikarstvo, Umjetnički paviljon, Zagreb,1994.

Ive Šimat Banov, Hrvatsko kiparstvo od 1950. do danas, Naklada Ljevak, Zagreb, 2013.

Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb 2005.

Ljiljana Kolešnik i Petar Prelog, ur., Moderna umjetnost u Hrvatskoj 1898. – 1975., Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2012. https://www.ipu.hr/content/knjige/IPU_Moderna-umjetnost-u-Hrvatskoj_ISBN-978-953-6106-93-6.pdf

 

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Dva kolokvija (ili pismeni ispit), usmeni ispit, pisani seminarski rad.

 

Ostale informacije: